Drugačije ljetovanje: Za one koji nisu za putovanja na more - Monitor.hr
05.08.2022. (22:00)

Hajdemo - u planine!

Drugačije ljetovanje: Za one koji nisu za putovanja na more

Ljeto čovjeku stvara pritisak. Na primjer – moraš ljetovati. Ne moraš, ali bilo bi lijepo i normalno i u skladu s boljim običajima da odeš na more na tjedan-dva ili tri. Problem je što ima ljudi, i ne tako malo, koji do ljeta, klasičnog ljetovanja i bivanja na moru ne drže previše. Možda ih ne poznajete, ali ima ih. Dok neki čekaju da zasuču rukave i okreče stan, drugi se posvećuju svojim hobijima. Dakako, i oni koji ne vole ljeto i ljetovanje mogu negdje otputovati. Na primjer u Dubravu ili do Čakovca. Tek toliko da se na par dana maknete iz Zagreba. Ljeto je i dobro vrijeme za reprize: ponovno gledanje filmova i serija ili čitanje odličnih stvari bolje je nego gledanje i čitanje novih stvari koje će se pokazati kao loše ili prosječne. Booksa


Slične vijesti

04.07. (13:00)

Bitno da je Mediteran prvi

Najpopularnije svjetske destinacije za obiteljski odmor prema Bookingu, Dubrovnik tek na osmom mjestu

Listu predvode Drač u Albaniji i marokanski Tangier i Marrakech, izvijestili su s te platforme. Sastavili su je na temelju istraživanja o trendovima obiteljskih ljetnih odmora, provedenog online anketiranjem još u srpnju 2023. na uzorku od gotovo 28 tisuća odraslih osoba iz 33 zemlje svijeta koji planiraju putovati poslovno ili iz razonode u idućih 12 do 24 mjeseca, među kojima je bilo i oko 500 ispitanih u Hrvatskoj. Prve tri, albansko i marokanska odredišta, slijede Destin na Floridi, Sevilla i Palma de Mallorca u Španjolskoj, Tokio u Japanu, dok su iza Dubrovnika Madrid (Španjolska) i Bangkok na Tajlandu. Poslovni

15.06. (15:00)

Oni koji su mogli otputovati

Hrvati na putovanja prošle godine potrošili više od 2,5 milijarde eura

I to oni koji su putovali, bilo na godišnje odmore i ljetovanja ili na jednodnevne izlete. No, u pozadini se nalazi i pomalo tužna statistika – čak 51 posto stanovnika nije uopće putovalo, i to zbog nepriuštivosti ljetovanja. No, oni koji su mogli, na višednevnim privatnim i poslovnim putovanjima po Hrvatskoj i u inozemstvu u 2023. prosječno po putovanju trošili su oko 386 eura ili oko 68 eura po danu. Od ukupnih 5,7 milijuna njihovih višednevnih putovanja (s dva i više noćenja), pet milijuna bilo je privatnih, na kojima su građani ukupno potrošili 1,7 milijardi eura, od čega 921 milijuna eura na 3,2 milijuna putovanja po Hrvatskoj, a 815 milijuna eura na 1,7 milijuna putovanja u inozemstvu, i to najviše u BiH, zatim u Italiji, Sloveniji te Njemačkoj i Austriji. N1

05.06. (11:00)

Ima se, može se

Hrvati na ljetovanju potroše u prosjeku oko tisuću eura

Čak 92% svih ispitanika planira neko putovanje ove godine, od čega 77% unutar Hrvatske. Preko polovice ispitanika namjerava putovati unutar Europe, dok se za avanturu na drugom kontinentu odlučuje 6% ispitanika. Kad je riječ o ljetovanju, svoj odmor u Hrvatskoj planira provesti 70% ispitanika, izvan Hrvatske 7 posto, dok 7 posto ne planira ljetovati uopće. Razlog – financijska nemogućnost ili nesigurnost. Planirano prosječno trajanje ljetnog odmora u Hrvatskoj iznosi 9,9 dana. Kraća putovanja, do 7 dana, planira 57% ispitanika. U prosjeku na ljetnom odmoru planira se potrošnja od 1.083 eura. Najveći (39%) je udio onih koji planiraju potrošiti između 501 i 1000 eura, dok manje od 500 eura troši 30 posto građana. Najviše planiraju potrošiti oni u dobi 40-49 godina. Poslovni Puls

08.02. (14:00)

Kako neki mogu gore, a ja i Žuga ni na more?

Hrvati se suočavaju s izazovima pri planiranju godišnjeg odmora

Prema nedavno objavljenim podacima Eurostata, čak 41,7 posto Hrvata ne može si priuštiti godišnji odmor izvan zemlje. Ovi rezultati oslikavaju tešku ekonomsku situaciju većine stanovništva. Anketa provedena na portalu Net.hr pokazuje da čak 81 posto ispitanika si ne može priuštiti ni ljetovanje unutar Hrvatske. Osim opće financijske situacije, iznajmljivači apartmana na obali također igraju ulogu u ovom problemu, budući da su cijene smještaja dosegle visoke razine koje su nedostižne za mnoge domaće turiste.

05.11.2023. (17:00)

Plus za snalažljivost

Cvatu besplatna ljetovanja na poljoprivrednom zemljištu na Krku

Sve je više domaćih, ali i stranaca koji po povoljnim cijenama kupuju parcele poljoprivrednog zemljišta i na njima postave kamp kućicu, kontejner ili montažni objekt za ljetni odmor. Kako bi riješili taj problem, nakon Općine Malinske i Grad Krk je donio odluku kojom se zabranjuje postavljanje bilo kakvih objekata na poljoprivrednoj zemlji – od šatora do mobilnih kućica. HRT

12.07.2023. (22:00)

Ljetovanje za siću

Rajske plaže, tirkizno more, a ništa nije skuplje od 2,5 eura

Iako inflacija pogađa sve dijelove planete, pa i najdraže ljetne destinacije, u baru na plaži u mjestu Hanioti, na istočnoj obali poluotoka Kasandra u Grčkoj, vrijeme kao da je stalo, piše srpski Telegraf. Cijene hrane i pića niže su nego u Hrvatskoj, a s ostalim cijenama u Grčkoj teško se mogu usporediti. Omiljena ledena kava za turiste u Grčkoj košta samo 1,5 eura, koliko košta i šalica espressa i domaće kave, ledenog čaja i gaziranog pića. Nešto skuplji je kapučino, jer je za njega potrebno izdvojiti 1,70 eura, a s cijenom od dva eura najskuplji su hladni espresso i hladni kapučino. Ni hrana ne odstupa puno od ovih cijena. Tako jedan sendvič košta 2,50 eura, komad pizze i krafna 1,7 eura, a hot dog 1,5 eura. Poslovni

22.09.2021. (15:30)

More nostalgija

Ljetovati na Jadranu, osamdesetih

Stariji, ali dobar tekst o ljetovanju na Mljetu u doba socijalizma. Piše Siniša Jočić za XXZ Magazin: Verovatno najsocijalističkije demokratsko mesto Jadrana gde su svi postajali jednaki samom činjenicom da su tamo. Worholov Factory propušten kroz Rundekove stihove, sveta familija bitnika, umetnika i autsajdera svih kolorita. Eto, takav je bio Mljet… mesto gde se kampovalo što je doprinosilo već prećutno uspostavljenoj familijarnosti u kojoj si do mile volje mogao bivati sam, a da se ne osetiš usamljenim. I bio je jeftin. Nisu se nosili regeneratori za kosu, šminka. Oblačilo se ono najdronjavije što se posedovalo i nikoga nije bilo briga. Organik original.

08.08.2021. (14:00)

Hrvatska - tako lijepa, tako naša i tako svojima - nedostupna

Veliki dio hrvatskih građana si ne može priuštiti tjedan dana ljetovanja, ali zato su tu rodbina i prijatelji

Prema broju radnika koji si ne mogu priuštiti tjedan dana ljetovanja Hrvatska je u Europi na visokom trećem mjestu.  To što je Hrvatska na trećem mjestu neslavne liste europskih zemalja čiji građani ne mogu ni tjedan dana na ljetovanje moglo je izgledati i gore da se u analizu uzela i jedna važna stvar koja muči brojne građane. Ako gledamo da su i plaće i mirovine još vrlo često opterećene i nekim ratama kredita koje statistika službena ne obuhvaća, onda zapravo imamo jednu dosta lažnu sliku tako da možemo govoriti da se izrazito teško živi. Olakotna okolnost mnogima je smještaj kod rodbine i prijatelja koji ne moraju plaćati. Tportal

25.07.2021. (18:30)

Nije samo 'Zimmer frei', lezi pod palmu i uživaj

Odmor može početi: Uz savjete kako ostati ekološki osviješten i na plaži

Napokon dočekana ljetna sezona koja među mnogima budi opuštenost, neopterećenost i uživanje, donosi sa sobom i niz odgovornosti. Tijekom ljeta sve se nekako laganije kreće, a ako imamo sreće, dan nam mogu pokvariti samo komarci i nesnosna vrućina. Green.hr donosi nekoliko savjeta kako i tijekom godišnjeg odmora na moru biti odgovoran prema okolišu:

  • Višekratne boce za tekućinu – bolje od kupovine jednokratnih
  • Smanjite otpad na minimum – također se tiče korištenja višekratne ambalaže za hranu
  • Bicikl, šetnja, romobil – za smanjivanje ugljičnog otiska, koliko god je to moguće
  • Osviješteni sportovi na plaži – umjesto glisiranja i vožnje skuterom
  • Briga o ekosustavu – je, školjke su fun za ponijeti kao uspomenu, no njihovo je prirodno mjesto u moru ili na plaži blizu mora
  • Okrenite se iza sebe – pripaziti da niste ostavili kakav otpad iza sebe
08.07.2021. (23:30)

Pod zvijezdama

Kako je ljetovati ‘na divlje’ u šatoru

Super1 donosi priče šestorice prijatelja koji godinama ljetuju na Jadranu u šatorima. Evo jedne priče: Kada smo došli na Vis, završili smo u nekom zabačenom selu i upoznali čovjeka koji tamo drži krave i koze. Nakon nazdravljanja rakijom upitali smo ga gdje bismo mogli prespavati. Poslao nas je na neki teško prohodan put, međutim, na početku tog puta stali smo pred tablu na kojoj je pisalo Opasnost od mina. Znajući da je Vis nekadašnja vojna baza, nije nam bilo svejedno. Dobar čovjek s Visa nije lagao. Nismo nagazili na minu, a na kraju puta dočekala nas je osamljena, predivna pješčana plaža.