Država bi dopustila obrađivanje tuđeg zemljišta - Monitor.hr
15.04.2017. (12:42)

Ima tko bi radio...

Država bi dopustila obrađivanje tuđeg zemljišta

Svi vlasnici poljoprivrednog zemljišta obavezni su ga obrađivati, stoji u prijedlogu novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu koji je upravo ušao u javnu raspravu, iako novo slovo zakona ne predviđa kaznu ako se zemljište ipak ne stavi u funkciju. No, netko drugi će moći obrađivati tuđe zemljište, uz odobrenje države i naknadu vlasniku. Ako se vlasnik ne javi novci idu državi. Novi list


Slične vijesti

18.09. (17:00)

Imaš zapušteno polje? Pa daj ga u zakup...

Zanemareni resursi: Samo četiri općine prijavile zapušteno poljoprivredno zemljište u tri godine

Općine Vrhovine i Ferdinandovac te gradovi Varaždin i Mali Lošinj jedini su evidentirali parcele koje bi se, prema zakonu, mogle dati u zakup na deset godina kako bi se potaknula proizvodnja. Unatoč jasnim zakonskim odredbama, koje predviđaju zakup zemljišta ako vlasnici nisu dostupni ili ga ne održavaju, proces je spor. Općina Vrhovine, koja je još u siječnju 2023. prijavila oko 200 hektara, još uvijek čeka na odgovor ministarstva, kao i zainteresirani OPG-ovi. Ministarstvo najavljuje izmjene zakona i poboljšanje sustava evidencije, ali trenutno se velik poljoprivredni potencijal Hrvatske ne koristi učinkovito. Agroklub

13.04. (12:00)

Navali narode dok nisu kao stanovi

Cijena jednog hektara obradivog zemljišta u Hrvatskoj bila je prosječno 4.491 eura dok je najviša, 283.039 eura, zabilježena na Malti

Iznose za Maltu dakako treba uzeti s rezervom jer odražava tamošnji nedostatak poljoprivrednog zemljišta i pritisak za njegovu prenamjenu u građevinsko, što rezultira višim cijenama. Stvarni lider cijena zemljišta u EU je Nizozemska, na drugom mjestu ljestvice Eurostata s prosječnom cijenom od 178.093EUR-a za hektar. Niske cijene zemljišta zorno pokazuju strukturu proizvodnje, nisku dohodovnost, ali ti to da se Hrvatska kroz tri desetljeća suverenosti nije dovoljno ozbiljno pozabavila stvaranjem boljeg okruženja za poljoprivredu i stanovnike ruralnih prostora. Ako poljoprivrednik posjeduje zemlju, njezin rast cijene automatski povećava njegovu neto vrijednost. Bogatstvo vlasnika raste, barem na papiru. Hipotetski poljoprivrednik u Nizozemskoj prodajom jednog hektara može kupiti traktor, dok naš mora prodati 39 da bi napravio isto. Agroklub

04.10.2023. (21:00)

Zbogom maslinici, zbogom modro more

Istekao moratorij na prodaju državne poljoprivredne zemlje strancima

Prema dostupnim podacima, država je vlasnica više od osamsto tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta i svaki treći hektar dan je u koncesiju, zakup ili na privremeno raspolaganje. Pritom svaki osmi hektar državnog zemljišta danog u privremeni zakup ili koncesiju drže stranci koji žive u Hrvatskoj, odnosno tvrtke koje su u njihovu vlasništvu. Budući da je istekao moratorij na prodaju poljoprivrednog zemljišta osobama i tvrtkama s prebivalištem u EU, strani državljani i tvrtke sada mogu bez problema kupovati poljoprivredna kod nas. Iako su i do sada to radili osnivanjem tvrtki u Hrvatskoj, svakako je pohvalna zakonodavčeva namjera da pokuša urediti način raspolaganja poljoprivrednim zemljištem kojim se može znatno utjecati na poljoprivredne tokove. Međutim, treba imati na umu da su svi ozbiljni igrači već dugogodišnji posjednici ili vlasnici velikih poljoprivrednih površina koje su stekli s pomoću tvrtki osnovanih na području Hrvatske, pa ovaj zakon neće previše utjecati na postojeće stanje. Lider

04.10.2022. (13:00)

Hoće li stranci navaliti na hrvatske njive?

Istječe embargo na prodaju poljoprivrednog zemljišta, a naše parcele su najjeftinije u EU

Izvori znanja u poljoprivredi | Seoski Poslovi - Portal o poljoprivredi

Približavanjem kraja embarga na prodaju poljoprivrednog zemljišta državljanima Europske unije, primjetan je rast cijena parcela. No zbog problema u poljoprivredi i ograničenja u trgovanju, koja će i ubuduće štititi domaće kupce, prosječne cijene su i dalje znatno jeftinije nego u ostalim europskim zemljama. Na regionalnoj razini oranice i pašnjaci najskuplji su u jadranskoj Hrvatskoj (40.793 kune ili 5414 eura, odnosno 25.313 ili 3360 eura) dok su livade u prosjeku najvrednije u sjevernoj Hrvatskoj (19.021 kunu ili 2525 eura). Prema zadnjim podacima Eurostata za 2020. godinu, Hrvatska s prosječnom cijenom od 3440 eura po hektaru ima najjeftinije obradivo zemljište u Europskoj uniji. Za usporedbu, u susjednoj Sloveniji cijena hektara iznosi u prosjeku 21.451 euro i šest puta je viša nego u Hrvatskoj. U Nizozemskoj, s najrazvijenijom poljoprivredom u EU, cijene parcela dostižu gotovo 70.000 eura po hektaru. Tportal

tportal

20.01.2022. (11:00)

Poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj je najjeftinije u EU, a od 2023. moći će ga kupovati strani ulagači

Trenutna struktura poljoprivrednog zemljišta ukazuje na nužnost provođenja komasacije. U Hrvatskoj je registrirano oko 160.000 poljoprivrednih gospodarstava, s prosječno 7,2 hektara poljoprivrednih površina na 8,6 parcela prosječne veličine 0,8 ha po parceli. Ovakva struktura svjedoči o velikoj rascjepkanosti parcela, što znatno povećava troškove i vrijeme potrebno za njihovu obradu. Novim zakonom omogućit će se komasacija 18 tisuća hektara zemlje do 2026. godine, a za to je osigurano 250 milijuna kuna. T-portal…

18.07.2021. (21:30)

Zemlja na prodaju

Stranci broje dane do kraja embarga: Hrvatska zemlja je najjeftinija u cijeloj Europskoj uniji

Ako se pitate zašto rastu cijene zemljišta te neka dosežu 15 tisuća eura, odgovor je u skorašnjem kraju embarga na prodaju zemljišta strancima, a dogodit će se za dvije godine. S obzirom na to da je hektar zemlje u Hrvatskoj i dalje najjeftiniji u Europi, stranci već otvaranjem tvrtki dolaze do jeftinih parcela, a kraj embarga čekaju spremni pokupovati sve što se kupiti može jer domaći ni tu cijenu neće moći platiti. Ministrica poljoprivrede Marija Vučković tvrdi da će Hrvatska do tog datuma imati sve mehanizme za produljenje embarga. Večernji list

13.05.2019. (13:30)

Od 2020. i stranci će moći kupovati obradivu zemlju

U lipnju 2020. ističe sedmogodišnji moratorij na prodaju državne i privatne poljoprivredne zemlje stranim državljanima i stranim pravnim subjektima, koji je Hrvatska isposlovala na temelju sporazuma o pridruživanju EU 2011., a iako smo tada dobili i mogućnost njegova produljenja na dodatne tri godine, zahtjev odgovornih do danas nije otišao na adresu Europske komisije. Spašava nas donekle usitnjenost parcela, jer stranci traže površine veće od 1000 hektara. Večernji