Ekonomika javnog sektora - teorija i politika oporezivanja - Monitor.hr
22.10.2019. (13:30)

Otkud i kome novci

Ekonomika javnog sektora – teorija i politika oporezivanja

Ekonomski lab u serijalu Ekonomika javnog sektora piše o pojmovima i načelima oporezivanja,o primjeni načela jednakosti u oporezivanju i o prevaljivanju poreznog tereta. Tekst je vrlo čitljiv i poučan, a možda najkorisnija je podjela poreza prema pripadnosti prihoda (grafikon gore).


Slične vijesti

05.07. (22:30)

Sjekirom po pameti

Velimir Šonje: Znanost i kazna – slučaj Covid-19

Što činiti kada za bolja i opsežnija opažanja nema vremena jer se strah od opće životne opasnosti ljudima uvlači u kosti? Tada treba smoći snage te prigrliti i komunicirati strah bez nepotrebne racionalizacije i korištenja amblema #slušajstruku kao značke na reveru. Manipulacije neprovjerenim racionalizacijama u ime viših ciljeva dovest će do kažnjavanja znanosti padom javnog povjerenja i širenjem prostora za ridikule koji će iskoristiti otvorena vrata kako bi crtanjem križeva u pijesku zazivali kišu. Tako je završila ekonomska struka. A što je najgore, neprovjerene racionalizacije mogu izazvati i neočekivane gubitke ljudskih života – analizira Ekonomski lab odnosi znanosti i straha u sjeni korone.

03.07. (00:30)

Donald street

Wall Street pada kako rastu Bidenove šanse za izbor

Od 8. studenoga 2016., kada je Trump ugrabio pobjedu na izborima, S&P 500 je do kraja lipnja porastao za impresivnih 43%… No čini se kako je Trumpu (a i Wall Streetu) račune pomrsio Joe Biden, kandidat Demokrata na predstojećim izborima. Problem u prvom redu predstavlja činjenica da preokret u predizbornim anketama signalizira promjenu u Bijeloj kući, a time i veću neizvjesnost u pogledu ekonomske politike, a toga se investitori ipak najviše groze – analizira Ekonomski lab preferencije Wall Streeta na jesenskim izborima za američkog predsjednika.

14.06. (23:30)

Lijepe riječi

Velimir Šonje: Neotkrivena hrvatska industrija – ljepota

Ekonomski lab, potaknut statistikom da u hrvatskoj industriji ljepote radi jednak udio zaposlenih kao u Francuskoj, analizira koliko su važni izbori u Hrvatskoj i politika koju izabrani provode: “Naš izvoz prije svega zavisi o tome kojom će se brzinom oporavljati njemačko, talijansko, austrijsko i slovensko gospodarstvo; naše kamatne stope prije svega zavise o tome što radi Europska središnja banka (iako nismo uveli euro), a naš turizam također zavisi o oporavku emitivnih tržišta. I naše će investicije u još većoj mjeri zavisiti o EU fondovima i programima u budućnosti”.

26.05. (14:30)

Prodavanje magle

Barbarogenij hrvatske politike do savršenstva dotjerao neutralizaciju bitnih gospodarskih i životnih tema

Odličan članak na Ekonomskom labu o tome kako su političari od važnih tema napravili isprazne fraze: Smanjit ćete PDV na 22%? Dobro, ali što ćete onda s deficitom, dugom i javnim rashodima? Povećat ćete minimalnu plaću na 5,000 kuna? Dobro, ali koliko će ljudi zbog toga ostati bez posla, i što ćete s tisućama radnika i radnica u tekstilnoj industriji? Smanjit ćete broj općina? Dobro, ali kako će se te bivše općine razvijati? Smanjit ćete broj državnih agencija? Jako dobro, ali da li to znači da će se te funkcije i administracija samo prebaciti u ministarstva? Poticat ćete domaću proizvodnju? Pa svi su za to, ali kako; otkud ćete to financirati; kako ćete spriječiti da nam se ne desi nova brodogradnja? Zabranit ćete rad nedjeljom? Super, ali koliko zbog toga očekujete izgubljenih radnih mjesta i novca koji će potrošači vikendom ostavljati u susjednim zemljama? Obrazovanje vam je važno? Jako dobro, ali kako ćete dići kvalitetu obrazovanja u Hrvatskoj na europsku razinu?

17.05. (12:30)

Previsoki zid

Ekonomski lab: Što je to politički kapitalizam kao esencija kineskog modela

Korupcijski virus, ugrađen u kineski politički kapitalizam, onemogućavao je puni razvoj kineskih potencijala. Jačanje uloge države u ekonomskom procesu umjesto očekivane i najavljene liberalizacije 2013. godine dodatno će naglasiti kineske kontradikcije koje se kriju u konceptu ‘korumpirane meritokracije’. Unatoč proklamiranoj borbi protiv korupcije, a koja se do sada instrumentalizirala za konsolidaciju političke moći Xi Jinpinga, povećanje državne kontrole potencijalno će otvoriti vrata još većoj korupciji. U takvom scenariju lako je zamisliti novi ciklus političke centralizacije pod egidom anti-korupcijske borbe, što će režim učiniti još krhkijim. Zbog tog trenda Kina neće biti u poziciji ekonomski i politički predvoditi svijet nakon korona krize – Ekonomski lab.

26.04. (00:30)

Nema da država ne naplati

Zašto čak i kod negativnih cijena ima naplate poreza?

Ovaj tjedan proizvođači nafte prodavali su je s negativnim predznakom, odnosno plaćali su trgovcima da naftu odvezu, na što će biti naplaćen porez. Kako to? Jednostavno, objašnjava Ekonomski lab: Iz perspektive dobavljača cijena je prividno negativna jer on mora platiti da netko preuzme robu. U tom slučaju dobavljač zapravo postaje kupac koji kupuje uslugu preuzimanja robe, a inicijalni kupac postaje dobavljač koji isporučuje uslugu preuzimanja robe. I gle čuda, cijena mijenja predznak i postaje opet pozitivna, samo transakcija ide u suprotnom smjeru. A porezna uprava na tu cijenu obračunava PDV.

23.04. (11:59)

Ekonomski lab: Keynes za početnike i ne samo za početnike

09.04. (21:30)

Lijek za smirenje

Koronaekonomika: Novac iz helikoptera – rješenje ili put u pakao?

Odlična analiza ekonomiste Velimira Šonje o “helikopterskom novcu”: O korona krizi treba prije svega razmišljati kao o negativnom šoku ponude (jer je sve osim trgovina i ljekarni zatvoreno), a ne potražnje (ljudi još uvijek imaju novca). U tom smislu, helikopterski novac je pogrešan „lijek“. Ništa ne može zamijeniti pokretanje ponude.

07.04. (22:30)

Nikad jeftinije na virtualni godišnji

Što stoji u pozadini pada cijene nafte?

Cijena nafte ovaj je tjedan počela rasti, ali nekoliko je tjedana padala da bi dotaknula minimum od 14 dolara za barel. Kako? – Putin nije pristao na daljnje smanjenje proizvodnje, unatoč pandemiji koronavirusa i globalnom padu potražnje, na što je Saudijska Arabija odgovorila bjesomučnim otvaranjem pipa, s namjerom da jeftinom sirovinom preplavi tržište nafte i tako ugrabi dio tržišnog udjela drugih proizvođača – piše Ekonomski lab i najavljuje potencijalno ludu mogućnost: pojedini bi proizvođači u nekom ekstremnijem scenariju mogli plaćati kupce da im odvezu naftu, ističući cijenu barela sirove nafte s – negativnim predznakom.