Ekonomski jarak: Kako tvrtka može steći i zadržati konkurentsku prednost - Monitor.hr
09.11.2018. (07:30)

Ekonomski zmajevi

Ekonomski jarak: Kako tvrtka može steći i zadržati konkurentsku prednost

Jarci, rovovi ili opkopi, sinonim pojma koji označava ono što je dodatno ojačavalo obranu srednjevjekovne utvrde, slika je koju je popularizirao najpoznatiji svjetski investitor Warren Buffet u raspravi s Elonom Muskom. Radi se o trajnoj konkurentskoj prednosti. O čemu se konkretno radi i kako izmjeriti dubinu jarka uz pomoć ekonomske dodane vrijednosti kompanije i kako ga “iskopati”, piše Hrvoje Serdarušić za blog Ekonomski lab.


Slične vijesti

29.04. (10:30)

Dok bude nogometa, bit će i para, pitanje je samo koliko

Ekonomska logika iza Superlige

Razmišljamo li o ponudi i potražnji kao silnicama koje određuju put do ravnoteže na svakom tržištu, pa tako i na onom formata nogometnih natjecanja, jasno je da postoji višak potražnje nad ponudom utakmica između najvećih europskih klubova. Stvaranje Superlige u tom bi kontekstu bio savršeno smisleni potez koji bi privukao ogroman broj gledatelja na globalnoj razini, izjednačio ponudu i potražnju te maksimizirao ekonomsku efikasnost. Naime, 12 “osnivača” Superlige odigralo je u posljednjem desetljeću samo 90 međusobnih utakmica u Ligi prvaka. Osnivanjem Superlige taj broj bio bi dostignut već nakon jedne godine – objašnjava Ekonomski lab računicu oko neuspjelog projekta, ali predviđa da će UEFA ići prema ovome, samo puno sporije.

22.04. (13:30)

Pitaj Frankfurt!

Šonje: Je li moguća visoka inflacija nakon korona krize?

Može li se dogoditi da trenutno velika ponuda novca „ostane“ u sustavu i nakon što se gospodarstvo počne oporavljati (a cijene rasti)? – pita se Velimir Šonje u svojoj analizi za Ekonomski lab, a koji već vidi prve naznake inflacije. Ključno je, kaže ekonomist, kako će se postaviti Europska središnja banka, s kojim instrumentima ECB uopće raspolaže ako odluči usporiti inflaciju prije ili oko 2% na godinu i, prije toga, hoće li ECB biti spreman kontrolirati inflaciju na tim razinama?

30.03. (19:30)

Šok-zdravstvo

Šonje: Što možemo naučiti iz podatka o višku mortaliteta?

Analitičar Velimir Šonje za Ekonomski lab iznosi zaključak o budućim problemima zdravstvenog sustava, a prema iskustvu umrlih od korone: S obzirom da stanovništvo Hrvatske stari (sve više ljudi je u dobnoj skupini 65+), može se predvidjeti da problem za zdravstveni sustav neće predstavljati postupan rast potražnje za zdravstvenim uslugama proporcionalno starenju ljudi (na taj izazov se može odgovoriti jer je taj rast predvidiv), nego će glavni problem proizaći iz povremenih kratkoročnih udara (sve jačih) – iz naglih skokova vršnog opterećenja (zbog temperaturnih oscilacija, virusa i sl.).

09.01. (20:30)

Reality show

Ekonomski lab: Amerika – kaos bez (kratkoročnih) posljedica?

Dramatični događaji u američkom Senatu prošli su bez posljedica na burzama, a Ekonomski lab objašnjava zašto:

  1. Svijet voli pobjednike – Wall Street je još pred nekoliko tjedana shvatio tko je pobijedio u ovoj igri, i to potpuno
  2. Burze vole novo financijsko gorivo – Biden najavio daljnje fiskalne poticaje od 600 milijardi dolara
  3. Eskalacija poput viđene bila je već “ugrađena u cijene” – protest se najavljivao danima, a Trumpovo zapaljivo ponašanje ni za koga nije bilo iznenađenje
24.11.2020. (09:56)

Političari su robovi ideja davno preminulih ekonomista

29.10.2020. (09:45)

Zeleni AI

Što Europska komisija planira za 2021. godinu?

Ekonomski lab analizira godišnji program rada Europske komisije za 2021. gdje je naglasak na zelenoj i digitalnoj tranziciji – sedmogodišnji proračun dizajniran je tako da minimalno 37% sredstava ide u zelene projekte, a 20% u digitalne. Bruxelles se planira više baviti i borbom protiv oksimoronskog fake newsa, a u planu je i dovršetak šengenskog prostora, što je dobar znak za Hrvatsku. Plan je i da se EU više uključuje u socijalne politike vezano uz pravedne radne odnose, adekvatnu socijalnu zaštitu, zaštitu osoba s posebnim potrebama, zaštitu djece i zaštitu na radu.

30.08.2020. (14:00)

Strah od smrti

Šonje: Možemo li išta prognozirati na temelju statistike mortaliteta u Hrvatskoj

Nameće se zaključak da niti kao društvo niti kao pojedinci nismo spremni na racionalno razmišljanje o smrti. Kalkulus vjerojatnosti tu ne pomaže. Smrt je tema koja je ostavljena podsvijesti, a u javnoj komunikaciji o njoj dominiraju umjetnički i religijski motivi. Obrazovni sustav, institucije i kulturne norme nisu nas opremili instrumentarijem za ovladavanje strahom, točnije, za razlikovanje racionalnog od iracionalnog straha kada je riječ o problemu umiranja. Zbog toga jedna od najvažnijih pouka pandemije glasi da smo strahovito osjetljivi na to kako se opasnost predstavlja. Predstava opasnosti okida našu podsvijest i ukorijenjene obrasce koji vrlo slabo angažiraju racionalan um. Stoga pojedinačne priče i katastrofalne prognoze izazivaju puno veće uzbuđenje (i strah) od oprezno intoniranih komunikacija. Statistike su u takvim uvjetima u osnovi bezvrijedne, no način kako se predstavljaju (kao „slučaj“ ili okidač emotivne reakcije) više šteti nego koristi. Piše Velimir Šonje za Ekonomski lab

24.08.2020. (11:00)

Metoda provjere informacija

Šonje: Strah iza lokota

Čitam različite izvore, ponajviše one koji su provjereni; na isti način postupam sa statističkim izvorima; nikome ništa ne vjerujem osim samome sebi, a i to samo privremeno i uz uvjet da sam se uznojio na putu do zaključka. Općenito, korisno je vlastite stavove vrednovati u svjetlu energije (i vremena) koje smo uložili na putu do formiranja stava. Nadalje, živo mi se fućka što sam prije mislio. Nastojim „ubiti“ sidrenje odnosno ovisnost o vlastitim početnim uvjerenjima i preuranjenim zaključcima kojima smo svi skloni. Piše Velimir Šonje za Ekonomski lab

21.08.2020. (00:30)

Kad se puno mozgova složi...

Sajt Kolektivna inteligencija poziva na angažman – pamet mase superiornija je pojedincu

Ekonomski lab udružio se sa sajtom Kolektivna inteligencija, a kako bi što stručnije, uz pomoć pameti mase, prognozirali buduća ekonomska zbivanja. Sudjelovanje na sajtu je slobodno, uz registraciju, a pokretači nas pozivaju da uzmemo “učešća u razotkrivanju mudrosti mase”. Ključno je da nema lupetanja – pitanja se odnose na konkretan događaj unutar konkretnog vremenskog okvira, a svi korisnici se natječu pod jednakim uvjetima. I u svakom se trenutku, pod pritiskom okolnosti (i/ili argumenata) mogu predomisliti.

09.08.2020. (20:00)

Još Hrvatska ni propala

Velimir Šonje realno prikazuje hrvatsko “odumiranje” u prostoru i vremenu

Pogledamo li te brojke iz projekcija ipak potpuno hladno, vidjet ćemo da se i pored sve te panike ne događa ništa strašno. Za 20 godina bit će „nas“ oko 3,5 milijuna, za 40 oko 3, za 60 2,5 do 3, a za 80 godina negdje između 2 i malo manje od 3 milijuna. To je još uvijek više nego što danas ima Slovenaca! A iskustvo susjeda i Estonaca kojih ima 1,3 milijuna, a oko 350,000 Islanđana da i ne spominjemo, pokazuje da se i uz samozatajne populacijske brojke može organizirati jedna fina, uređena državica – solidno mjesto za život naroda. Piše Velimir Šonje za Ekonomski lab