Električni automobili ne ostavljaju ugljični otisak, no upitna je čistoća proizvodnje baterija - Monitor.hr
23.03. (14:00)

Rat lobija

Električni automobili ne ostavljaju ugljični otisak, no upitna je čistoća proizvodnje baterija

Električni automobili česta su meta dezinformatora kojima je cilj nametnuti sliku da su oni zapravo neekološki te da ostavljaju puno gori ekološki otisak od automobila s pogonom na benzinsko ili dizelsko gorivo. Ovoga puta društvenim se mrežama širi objava koja prikazuje bager Caterpillar 994A za koji se navodi da potroši oko 1000 litara goriva u 12 sati, obrađujući oko 250 tona zemlje kako bi došao do materijala potrebnog za proizvodnju jedne baterije za jedan električni automobil. Električni automobili ne ispuštaju stakleničke plinove za vrijeme vožnje, oni su i dalje “čišći” nego vozila na benzinski pogon. Model bagera koji se prikazuje u viralnoj objavi uistinu je Caterpillar 994 u čiji spremnik, ako radi 24 sata, stane oko 5700 litara goriva. Međutim, zaključak koji se sugerira objavom nije toliko utemeljen. Faktograf


Slične vijesti

21.04. (20:00)

Manje otpada u papirnoj industriji

Kvalitetniji materijal za baterije električnih automobila krije se u drveću

Riječ je o spoju dobivenom iz biljnog lignina, prirodnog polimera kojeg ima u izobilju u deblima i granama drveća. Iz ove tvari, koja se odbacuje u drugim industrijskim procesima kao što je proizvodnja papira, razvija se vrsta krutog ugljika, koji u baterijama može zamijeniti grafen, materijal od kojeg se u baterijama izrađuje anoda. Lignode ima druge prednosti, budući da ima amorfnu molekularnu strukturu koja omogućuje brže punjenje ili pražnjenje energije te također pokazuje veću stabilnost tijekom ovih ciklusa od slojevitog grafita. Ekstrahiran iz papirne mase, lignin je obnovljiv i proizvodi se u milijunima tona diljem Europe. Revija HAK

07.04. (00:00)

Nema straha

Trajnost baterija na električnim vozilima: Zamjene su poprilično rijetke

Kada se raspravlja o novim električnim vozilima, jedno od najčešćih pitanja je koliko će baterija zapravo trajati. Portal Recurrent, koji se bavi savjetovanjem vlasnika električnih vozila, nedavno je proveo studiju kako bi odgovorio na to pitanje, analizirajući podatke oko 15.000 automobila. Tehnologija baterija daleko je napredovala u posljednjem desetljeću te su primjetne velike promjene u trajnosti baterija. Naravno, na radost kupaca. Najstarija električna vozila za masovno tržište, Nissan Leaf i Tesla Model S, imala su najveći postotak zamjena baterija, ali sveukupno, samo je 1,5 posto električnih vozila u studiji imalo zamijenjene baterije. Većima promjena baterija dogodila se u jamstvenom roku. Osim toga, istraživanje je pokazalo da je domet električnih vozila stabilan. Revija HAK

21.03. (12:00)

Proizvodnja samo jednog električnog automobila stvara četiri tone CO2

Koliko našem planetu štete baterije električnih automobila?

Jesu li električni automobili toliko bolji od dizelaša i benzinaca? - Automania.hr

Baterije električnih automobila uzrokuju dva ključna problema. Prvi je iskopavanje metala potrebnih za njihov rad diljem svijeta, nakon čega se sirovine šalju u tvornice, najčešće u Aziji, odakle se gotove baterije ili gotovi automobili opet transportiraju po svijetu, a sve to stvara goleme količine CO2. Samo iskopavanje potrebnih materijala ima visoke ekološke troškove – tijekom rudarenja i izdvajanja metala oslobađaju se otrovne pare, a proces proizvodnje zahtijeva veliku količinu vode. Drugi problem leži u izazovu recikliranja samih baterija za automobile. Berlinski Oko-Institut procjenjuje da je u optjecaju gotovo 100.000 tona baterija godišnje. Za deset godina bit će ih milijun tona, što upućuje na hitnu potrebu pronalaska adekvatnog načina recikliranja baterija. Problem s recikliranjem među ostalim je i u tome što je cijena recikliranog litija pet puta veća od cijene litija iskopanog u rudniku. Aljazeera

16.12.2022. (17:00)

Ekološki čiste baterije

Europska unija štiti svoju industriju: Baterije za električna vozila moraju imati jasne ekološke certifikate

Utjecaj baterija električnih vozila na okoliš i zajednicu značajno će se poboljšati prema novom zakonu koji su u petak usvojili zakonodavci Europske unije. Prema novoj Uredbi o baterijama mijenjaju se dosadašnja pravila za nabavu, proizvodnju i recikliranje baterija za električne automobile. Zato će svi proizvođači baterija, koji žele prodavati u Europi, od srpnja 2024. morati podnositi izviještaj o cjelokupnom ugljičnom otisku proizvoda, od rudarenja preko proizvodnje do recikliranja. Tvrtke koje prodaju baterije u EU-u također će se morati pridržavati pravila osmišljenih za sprječavanje zlouporabe okoliša, ljudskih prava i rada u svojim opskrbnim lancima. Zakon će zahtijevati od proizvođača baterija da identificiraju, spriječe i riješe širok raspon problema, od onečišćenja vode do prava zajednice. Revija HAK

25.11.2022. (23:00)

Samo da se istom brzinom ne prazni

Uspjeli napuniti bateriju za električne automobile u samo 72 sekunde

Nova tehnologija baterija koju je razvio švicarski startup Morand mogla bi omogućiti punjenje baterija električnih vozila (EV) u kraćem vremenu nego što je potrebno za punjenje vozila s motorom s unutarnjim sagorijevanjem na benzinskoj postaji. Nova tehnologija hibridni je sustav koji koristi tehnologiju tradicionalnih baterija i ultrakondenzatora. Prosječno vrijeme koje je vlasniku benzinca ili dizelaša potrebno da napuni spremnik je više od jedne minute. Novi električni hibridni baterijski sustav, nazvan eTechnology, navodno je na toj razini ili ispod toga. Startup objašnjava da se tijekom testiranja prototip njegovog rješenja eTechnology mogao napuniti do 80 posto u samo 72 sekunde, 98 posto u 120 sekundi i 100 posto u 2,5 minute do 900 A/360 kW. Revija HAK

24.10.2022. (21:00)

Da se ne gasi danima

Audi je patentirao sustav za sprječavanje požara u baterijama električnih automobila

Požari u električnim automobilima rijetko se mogu vidjeti, ali privlače veliku pozornost zbog toga jer je rezultat obično dugotrajna kamijska reakcija koju je teško ugasiti. Većina njih počinje od pregrijavanja ili problema s unutarnjom baterijom, a šire se obično tako brzo da je često već prekasno dok vatrogasci dođu. Međutim, Audi je upravo predstavio sustav protiv požara koji djeluje brzo kako bi spriječio daljnju štetu. Složeno rješenje, ali u isto vrijeme toliko logično da je vrlo teško razumjeti kako o njemu ranije nije razmišljano. Detektor dima i temperature bit će prva sigurnosna barijera. Kada senzori utvrde prisutnost dima i višak temperature baterije, izdat će upozorenje koje će aktivirati aparat za gašenje požara. Audi je odlučio ne koristiti vodu za gašenje izbijanja požara, već aparat za gašenje suhim prahom koji guši plamen jer ne koristi kisik s kojim bi se nastavilo širenje požara. Dakle, brzo i učinkovito. Revija HAK

30.09.2022. (15:00)

Bitno da dugo traju

Razvijaju se jeftine i održive baterije

Problem s litij-ionskim baterijama je taj što su materijali skupi, imaju zapaljive elektrolite i ponekad se zapale, a ako ih punite prebrzo, mogu se stvoriti šiljasti dendriti i kratko spojiti bateriju. Neki vjeruju i da će se materijali korišteni za baterije u skorijoj budućnosti maksimalno iscrpiti pa moramo već sada naći drugo rješenje. Budući da su resursi oskudni, cijena je naravno veća. Istraživači s Massachusetts Institute of Technology (MIT) napravili su bateriju od isplativih, uobičajenih materijala koji imaju visoku gustoću energije po samo djeliću cijene baterija na bazi litija. Tri sastojka s kojima su završili su jeftini i lako dostupni. Aluminij, koji se ne razlikuje od obične alu-folije u supermarketu, sumpor, koji je često otpadni proizvod iz procesa kao što je rafiniranje nafte i široko dostupne obične soli. Green

25.07.2022. (09:00)

Kak' se samo prije toga nisu sjetili

Buduće baterije mogle bi se raditi od cinka

Metalurgija je borba čovjeka protiv prirode, korozija je borba prirode protiv čovjeka. Ili: što čovjek reducira, to priroda oksidira. No kada se spustimo s neba na zemlju, reći ćemo da se od 88 kemijskih elemenata koji se pojavljuju u prirodi, samo dvadesetak pojavljuje u nevezanom, samorodnom stanju. Metali mogu gorjeti, no i polako se spajati s kisikom, korodirati. Pri tome dolazi, u prisustvu vode, do prijelaza elektrona s metala na kisik. Uzmimo za primjer cink. Bi li se proces korozije cinka, mogao iskoristiti za dobivanje električne struje, drugim riječima za konstrukciju električne baterije? Bi, a to su pojasnili i kineski znanstvenici u novom istraživanju. Sve u svemu jednostavne i nadasve jeftine membrane, a i cink je jeftin, daleko jeftiniji i dostupniji od litija – metala na kojem se temelje litij-ionske baterije. (Cink usto nije zapaljiv ni otrovan poput litija, cink je štoviše biogeni element.). Dosta je i efikasna, iskoristivost joj iznosi 76,6 %. Nenad Raos za Bug.

19.02.2022. (13:00)

Niti slučajno bacati

Evo kako od baterija možete dobiti – hranu

Tvrtka Envirostream želi stvari učiniti malo drugačije pa tako iz tvrtke Lithium Australia, koji reciklira sve vrste baterija, uzima ove druge sastojke i pretvara ih u nešto što može pomoći biljkama da rastu. Iako su neke kemikalije u baterijama otrovne, nova metoda uzima mikronutrijente prisutne u alkalnim baterijama i pretvara ih u vitalnu hranu za usjeve. Cink, koji je prisutan u mnogim alkalnim baterijama, pomaže biljkama da naprave klorofil. To je ono što biljke čini zelenim i bez toga ne mogu koristiti sunčevu svjetlost za pretvaranje vode i CO2 u energiju. Green