Prvi korak je plan za ulaganja koja su sto posto bespovratnih sredstava (6,3 milijarde), zatim idemo na višegodišnji financijski okvir, u kojem je naša participacija 15%, a 85% na EU (20 milijardi), i za treći korak iz instrumenta EU sljedeće generacije (3,6 milijardi) imamo vremena do 2023. – sve skupa na raspolaganju od EU imamo 30 milijardi eura u idućih 10 godina, rekao je Plenković. Postoje kriteriji: najmanje 37% projekata mora se odnositi na tzv. zelenu tranziciju, najmanje 20% na digitalnu tranziciju, a cijeli plan temelji se na načelu koji su u Europskoj komisiji nazvali “Ne nanosi značajnu štetu”. Što se raspodjele tiče, na gospodarstvo će ići 54% sredstava, na 10%, na obrazovanje i znanost 15%, na tržište rada 4%, na zdravstvo 5%, a na obnova zgrada nakon potresa 12%.
Bacili pola kruha
EU nudi Hrvatskoj 10 milijardi eura, iz prethodnog budžeta povukli smo – 46%
Od 10,7 milijardi eura za koje je Hrvatska dobila zeleno svjetlo u EU budžetu za razdoblje 2014.-2020., do kraja prošle godine bilo je isplaćeno tek nešto više od 5 milijardi eura ili 46,6 posto. S obzirom na to da nije isplaćena ni polovica dodijeljenih sredstava do kraja 2020., sukladno pravilu N+3 godine, Hrvatska ima još oko 2,5 godine za realizaciju tih projekata. Iz interventnog Fonda za oporavak i otpornost, Hrvatska će do 2030. imati na raspolaganju blizu 10 milijardi eura, a Poslovni se pita hoćemo li iskoristiti ili propustiti tu priliku. Inače, od pristupanja EU do 31. ožujka ove godine kraja 2020. Hrvatska je iz Bruxellesa povukla 38,2 milijarde kuna više nego što je uplatila.