Europa bi se mogla suočiti s nestašicom plina - Monitor.hr
02.10.2021. (22:00)

Nadamo se da imate peć na drva

Europa bi se mogla suočiti s nestašicom plina

Uravnoteženje europskog tržišta plina tijekom posljednjeg ovogodišnjeg tromjesečja vrlo je malo izgledno, a Europa bi se potkraj godine mogla suočiti s nestašicom plina. Zalihe u skladištima na povijesno su niskim razinama, a Rusija nastavlja dozirati izvoz. Iako mogući spas postoji u ranom otvaranju Sjevernog toka 2, malo je izgledno da se to ostvari prije kraja godine. No, neki analitičari smatraju kako bi spas mogla donijeti blaga zima, jer uz trenutna rješenja koja Europa ima oštroj ne bi mogao prkositi ni taj spomenuti tok 2. Lider


Slične vijesti

Danas (11:00)

Plinski ratovi

Hrvatska: nasiljem protiv rasprave o klimi

Policajci i zaštitari su posegnuli za sredstvima fizičke prisile nad ekološkim aktivistima te prosvjednicima u Omišlju krajem prošlog mjeseca. Vijest o privedenim i ozlijeđenim demonstrantima iz organizacije Extincion Rebellion Zagreb (XR), koji se protive širenju krčkog LNG-terminala, probijala se otad gotovo isključivo na stranice i valove manjih domaćih medija. Policija i vlada nisu se izjašnjavale o onome o čemu se ionako i nije izvještavalo, dok su aktivisti očajnički nastojali skrenuti pažnju na tu potiskivanu problematiku. Teme su zapravo dvije: nasilje koje su pretrpjeli aktivisti te činjenica da izostaje šira rasprava o energetskoj i klimatskoj politici u kontekstu daljnje upotrebe fosilnih goriva u RH. Prevladavajuće znanstveno stajalište je da plinska industrija šteti klimi. DW

12.09. (00:00)

Mala pomoć planetu

RNG – prirodni plin dobiven iz otpada nije štetan za okoliš

Obnovljivi prirodni plin (RNG), poznat i kao biometan, vrsta je bioplina koji se proizvodi anaerobnom digestijom organskih otpadnih materijala kao što su ostaci hrane, poljoprivredni otpad, gnojivo, pa čak i kanalizacijski otpad. Nastaje hvatanjem, nadogradnjom i korištenjem metana proizvedenog razgradnjom organskih materijala, i to na nekoliko načina. Jedna od njih su odlagališta, koja su inače treći najveći izvor emisija metana prouzročenih ljudskim djelovanjem. Mogu se upotrebljavati i sustavi za oporabu bioplina u uzgoju stoke ako se životinjski gnoj prikuplja i isporučuje u anaerobni digestor te postoji mogućnost obrade iz otpadnih voda. RNG je poseban po tome što se, nakon što se preradi, može ubrizgati u distribucijske mreže prirodnog plina ili upotrebljavati kao gorivo za grijanje, električnu energiju ili transport. No, problem nastaje kada se u to uplela politika Lider

01.09. (09:00)

Rezulat je izjednačen

Blaga zima spasila Europu, ali Rusija se i dalje dobro drži u trgovini plinom

Više od 50 godina Rusija je bila pouzdan opskrbljivač Europske unije zemnim plinom. Ispunjavala je svoje ugovorne obveze čak i na vrhuncu Hladnog rata. Onda se dogodio napad na Ukrajinu. No, Gazprom je zatvorio Sjeverni tok 2, koristeći isporuke plina kao oružje. No Europa je izbjegla energetsku krizu zahvaljujući blagoj zimi, smanjenoj potrošnji plina i većem uvozu ukapljenog plina (LNG) iz cijelog svijeta. Zbog toga je ruska ruska strategija ispala potpuni promašaj. Za Rusiju, koja je dvije trećine svog izvoza plina isporučivala u Europu, odluka o zatvaranju Sjevernog toka 1 bila je autogol. Moskva vidi Kinu kao alternativu velikom europskom tržištu, ali to zahtijeva izgradnju novih plinovoda. No, za to će trebati barem nekoliko desetljeća. Unatoč svemu, Rusija je sa 16 posto udjela i dalje drugi najveći opskrbljivač Europske unije ukapljenim plinom. DW

24.07. (20:00)

A je to biznismeni

Kako je HEP izgubio milijune na trgovini plinom

HEP je tijekom lipnja 2023. godine ostao bez desetak milijuna eura jer su prirodni plin proizveden na hrvatskim nalazištima morali prodati znatno ispod nabavne cijene. Usprkos detaljnim pojašnjenjima, ključno pitanje ostalo je neodgovoreno. Niti nakon što su javnosti prezentirani relevantni podaci, nije jasno jesu li HEP-ovi gubici rezultat kriminala ili nesposobnosti. Većina plina koji je HEP platio skupo, a prodao bagatelno završila je kod Prvog plinarskog društva (PPD) u vlasništvu najbogatijeg hrvatskog poduzetnika Pavla Vujnovca. U danima koji su prethodili sjednici saborskog Odbora za gospodarstvo, čelnici Ministarstva gospodarstva i HEP-a, Davor Filipović i Frane Barbarić, međusobno su si predbacivali krivnju za aferu. Barbarić tvrdi kako je na vrijeme obavijestio Ministarstvo, no priloženi dopisi mu ne idu u prilog. S druge strane ministar Filipović ili nije znao što piše u Uredbi ili je mislio da je može ignorirati. Faktograf

15.06. (22:00)

Ima izgleda dosta tog mulja

Sarajevo se rješava plina, uskoro bi se mogli grijati na vodu

Proizvodnja toplinske energije iz otpadnih voda i električne energije iz otpadnog mulja – Butile, te formiranje fonda za financiranje utopljavanja stambenih objekata fizičkih osoba i jedinica kolektivnog stanovanja, dva su značajna projekta koje pokreće Ministarstvo komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo. Na postrojenju Butile instalirat će se toplinske pumpe koje će koristiti otpadnu vodu za proizvodnju toplinske energije koja će se u sistemu Toplana koristiti kao zamjenski energent za uvozni energent – plin. N1

03.06. (00:00)

Ne žele da plin više bude 'in'

Neizvjesna plinska budućnost Hrvatske

Najmlađa članica Europske unije još uvijek odmjerava trošak napuštanja fosilnih goriva i rizik svoje ovisnosti o njima. Posjedujemo i svoja ležišta nafte i plina, premda to nitko više ne spominje, jer je riječ o resursima koji su kroz politički kriminal prepušteni jednoj inozemnoj kompaniji. Pokraj klimatskih aktivista, zabrinjava i nedavna studija Bloomberga koja kazuje kako su nove investicije u Europi glede LNG terminala budući promašaji. Zelena akcija, inače, početkom ove godine predstavila je stručnu studiju „Deplinofikacija Hrvatske” koja navodi kako do 2035. možemo dekarbonizirati sektore toplinarstva i električne energije, uz povrat troškova do 2037. godine. Rješenje vide u dizalicama topline, obnovljivim izvorima energije i mjerama energetske učinkovitosti. DW

06.04. (16:00)

Ekipa protiv bojlera

Profesor Neven Duić: Kako izbaciti plin iz Hrvatske

Studija deplinofikacije Republike Hrvatske koju je za Zelenu akciju izradio tim pod vodstvom profesora Fakulteta strojarstva i brodogradnje Nevena Duića mjesecima je predmet rasprave u medijima, ali i na drugim forumima. Studija kreće s polazišta da je potreba da se Hrvatska dekarbonizira, pa i kroz izbacivanje plina, ne samo kao dio šire europske politike, nego i zbog nacionalnog interesa. Obuhvaća sektore proizvodnje struje, industrije, transporta i grijanja, iz kojega je najsloženije izbaciti plin. Osim prijedloga proširenja toplovodne mreže za oko 3.000 kilometara i ubrzanja (prespore) obnove zgrada, studija procjenjuje troškove ugradnje dizalica topline, vjetroelektrana i solara potrebnih samo za eliminaciju plina, ali i troškove elektrolizatora i pohrane vodika koji su potrebni industriji. Faktograf

03.02. (12:00)

Ma gorjet će još dugo

Na pomolu rastanak od plina

Do 2035. godine možemo napustiti sve fosilne izvore energije, ne samo plin, već i ugljen i naftne derivate. Najvećim dijelom ih može zamijeniti domaća proizvodnja iz varijabilnih obnovljivih izvora energije. Tu bi vjetroelektrane mogle imati kapacitet od 6488 MW, a fotonaponske elektrane 6304 MW, pokazala je Studija deplinofikacije koju je naručila Zelena akcija, a izradila Udruga za održivi razvoj energetskih sustava. „Plin više nije tranzicijsko gorivo“, kaže voditelj studije. Već sama riječ prirodni plin je zavaravajuća i ispravnije je koristiti izraz „fosilni plin“. S klimatske pozicije, s obzirom da plin curi do 4%, za grijanje i industriju je gori za klimu od ugljena, a eventualno je bolji samo za proizvodnju električne energije zbog bolje efikasnosti proizvodnje. H-alter

28.11.2022. (08:00)

Taj bi plin besplatno trebali dijeliti...

Paljenje plina na naftnim poljima – zanemarena štetnost prakse raširene u cijelom svijetu

Ako hoćeš da ti gorivo izgara kako treba, trebaš se pobrinuti da se dobro pomiješa sa zrakom. To se postiže tako da se zrak i plin miješaju prije izgaranja, kao u Bunsenovom plameniku ili, bliže svakodnevnici, na plameniku plinskog štednjaka. Procjenjuje se da je 2020. godine na bušotinama izgorjelo 142 milijardi kubičnih metara (142 km3!) plina – količina dovoljna za pokretanje dvije trećine automobila u Europskoj uniji. Zašto se taj plin ne iskorištava nego se pali pitanje je za sebe. Ispuštanje metana se ne može izbjeći nego samo ograničiti: računa se naime da u bakljama izgori 98 % plina, dok ostatak, dakle dva posto ostaje neizgoreno. I dok su nam usta puna obnovljivih i čistih izvora energije, malo koga brinu te milijarde kubika izgorenog i neizgorenog metana na naftnim poljima. Nenad Raos za Bug.

20.10.2022. (16:00)

Spasilačka služba

EU i energenti: zajedno štedjeti, zajedno kupovati

U Njemačkoj bi od ožujka 2023. mogla biti uvedena kočnica za cijene plina koja bi važila za elektrane na plin, za kućanstva i poduzeća koja se griju na ovaj energent. Stručnjaci smatraju da je model vrlo skup. Zato je njemačka Vlada predvidjela novo zaduženje u iduće dvije godine koje bi iznosilo 200 milijardi eura. Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel koji će voditi summit u Bruxellesu, više bi volio da se raspravlja samo o prijedlozima Komisije kako bi izbjegao svađu. Za njega je štednja energije na prvom mjestu. Onda dolazi zajednička kupovina plina, koju će obavljati europske tvrtke, kako bi objedinile snagu na tržištu. Ideja je da se 15 posto plina za skladištenje kupi po najnižoj mogućoj cijeni. U solidarnost EU-a, smatraju, trebalo bi uključiti zapadnobalkanske zemlje, kao i istočne kandidate za prijem u EU, Ukrajinu i Moldaviju. DW