Europa i Rusija dogovorile misije s ciljem osnivanja baze na Mjesecu - Monitor.hr
17.10.2015. (19:53)

Zajedničkim naporima

Europa i Rusija dogovorile misije s ciljem osnivanja baze na Mjesecu

Europska i ruska svemirska agencija će poslati robota na neistražena područja mjesečevog južnog pola u prvoj u nizu misija čiji je cilj povratak ljudi na satelit i potencijalno osnivanje stalne baze na Mjesecu, doznaje BBC koji je u posjedu ekskluzivnih detalja o programu. Letjelice u orbiti i robotska vozila na tlu će procijeniti ima li tamo vode i sirovina za stvaranje kisika ili goriva. Misija Luna 27 bi trebala započeti unutar pet godina.


Slične vijesti

20.03. (08:00)

Zajednički dug – put u svijetlu budućnost ili samo skupa epizoda?

EU planira zajedničke obveznice za vojsku – korak prema dubljoj integraciji

Europska komisija predlaže izdavanje zajedničkog duga od 150 milijardi eura za financiranje vojne opreme, što odražava Trumpov pritisak na Europu da preuzme odgovornost za vlastitu sigurnost. Njemačka, nekada protivnica zajedničkog zaduživanja, sada podržava ideju, mijenjajući dinamiku unutar EU-a. Ova inicijativa mogla bi označiti „Hamiltonov moment“ za Europu, približavajući je fiskalnoj uniji. Međutim, izazovi ostaju, posebno oko prikupljanja sredstava putem poreza, što zahtijeva jednoglasnu podršku članica. tportal

21.02. (00:00)

Ako to znači da nam ljeta neće biti paklena, čak sam za

Mediteran pred erupcijama: vulkani i potresi prijete Europi, najgori scenarij uključuje niže temperature

Seizmografi bilježe intenzivnu aktivnost u kalderama europskih vulkana, posebno u talijanskom Campi Flegreiju i oko grčkog Santorinija. Stručnjaci upozoravaju na mogućnost erupcija, a evakuacije su već počele. Iako nema dokaza o povezanosti potresa u istočnom i zapadnom Mediteranu, mogući su utjecaji gravitacijskih sila i sunčeve aktivnosti. Talijanski stručnjaci posebno su zabrinuti za Campi Flegrei, gdje bi erupcija mogla ugroziti milijune ljudi. Ako do nje dođe, posljedice bi mogle biti globalne, uključujući mogući pad temperatura u Europi. Za sada ostaje neizvjesno hoće li se situacija smiriti ili nas čeka vulkanska zima. Zimo

15.02. (21:00)

Balkanski lonac na Trumpov način

Trumpov tim i Balkan: stari znanci, nove igre

Donald Trump okuplja tim za Balkan, uključujući Richarda Grenella, Jareda Kushnera i kontroverznog bivšeg guvernera Roda Blagojevicha, kojeg razmatra za veleposlanika u Srbiji. Blagojevich, kojem je Trump smanjio zatvorsku kaznu za korupciju, otvoreno podržava Vučića i kritizira Kosovo. Grenell i Blagojevich jačaju veze sa srpskim političarima, dok stručnjaci upozoravaju na moguće posljedice po stabilnost regije. Povećava se zabrinutost oko budućih sukoba, dok Trumpov „balkanski tim“ očito ima svoje planove. DW

01.01. (23:00)

Možda nismo mi ti koji smo neobični

Video: 10 stvari u Europi koje živciraju američke turiste

Ukratko, čudno im je da se ovdje na brojnim turistički napućenim mjestima mora plaćati ulazak u WC, zatim to što nema šopinga nedjeljom, ali i to što nema šopinga 0-24. U SAD-u prakticiraju nešto što se zove ‘free refill’ u restoranima, odnosno besplatne repete, čega ovdje (začudo) nema. Tu je i navika da se plaća karticama, što u Europi još uvijek nije toliko rasprostranjeno. Čudno im je što u starim povijesnim zgradama nema klima uređaja, a zbunjuju ih i dva gumba na WC-u. Autor videa primjećuje i razliku između stajanja u redu, prema kojoj u SAD-u više vole privatni prostor, dok su u Europi redovi “zgusnutiji”. Od drugih stvari, Amerikancima zna biti čudno kad se netko od Europljana naljuti kada ih pitaju je li nešto na karti relativno blizu drugom mjestu (jer će on, primjerice, reći kako je iz Chicaga iako živi 4 sata vožnje od njega). Primjećuje i neugodne mirise drugih ljudi u javnom prijevozu.

31.10.2024. (18:00)

Neka nam Istra blista

Magazin Time Out objavio listu najljepših mjesta u Europi, na popisu i naš Motovun

Putopisci magazina Time Out odabrali su 18 najljepših mjesta u Europi, a na njemu se našlo jedno mjesto iz Hrvatske i nekoliko iz regije. Na 11. mjestu našao se slikoviti Motovun u Istri. Motovunom dominira romaničko-gotički zvonik nazubljenog kruništa iz 13. stoljeća smješten do Župne crkve Sv. Stjepana iz 17. stoljeća. Ime mu je također keltskog porijekla, a nastalo je od riječi Montona, što znači grad u gori. HRT

29.09.2024. (20:00)

Nomen est omen

Najčešća prezimena u Europi

Najpopularnije prezime u Hrvatskoj je – Horvat, što znači upravo Hrvat, i ima ga oko 200.000 ljudi, a zanimljivo je vidjeti da je isto prezime najčešće i u Slovačkoj (Horváth). Još jedno u Hrvatskoj popularno prezime – Novak našlo se na tronu u tri države. Novak, što bi značilo novi doseljenik, najčešće je prezime u Sloveniji, Poljskoj i Češkoj. Ivanov je pak najučestalije u Estoniji, Bjelorusiji i Bugarskoj. U Italiji najviše ljudi nosi prezime Rossi, Garcia je najčešće prezime u Španjolskoj, a u Portugalu Silva. Martin je najčešće prezime u Francuskoj, a u Velikoj Britaniji – Smith. Večernji

27.09.2024. (15:00)

Svi bi na zapad

Promjena broja stanovnika u EU državama u posljednjih 30 godina

Prikazana je usporedba broja stanovnika 1993. i 2023. u postocima. Tako je Turska povećala stanovništvo za 49 posto, Irska za 47 posto, dok je Hrvatska smanjila za 16 posto. Stanovništvo Hrvatske ubrzano stari. Do 2030. naša zemlja zabilježit će najveći pad broja stanovnika među članicama Europske unije. Novo izvješće Svjetske banke upozorava da je to potencijalni rizik za gospodarstvo. HRT

24.09.2024. (22:00)

Jednostavnije je preplivati

Video: Zašto nema mosta koji bi spajao Europu i Afriku


Iako je udaljenost ova dva susjedna kontinenta kod Gibraltara manja nego Velike Britanije i Francuske, razlog zašto nema mosta je dubina mora između Španjolske i Maroka. Ona iznosi oko 900 metara, a podmorske struje su jednostavno prejake da bi se išta gradilo. Za usporedbu, dubina Engleskog kanala iznosi 75 metara. Uz to, radi se o seizmički aktivnom području, zbog čega je upitno koliko bi dugo most izdržao.

20.05.2024. (11:00)

Zatišje pred buru

Na današnji dan 1882. potpisan je Trojni savez između Njemačke, Italije i Austro-Ugarske

Ove zemlje imale su velike planove za svoju budućnost, a za to su im trebali saveznici. Međutim, nije se radilo o klasičnom savezu u kojem, ako napadnete jednu zemlju, napali ste sve tri. Italija i Austrija ipak su bile žestoki protivnici u proteklom periodu, a ljudi koji su ratovali za neovisnost Italije od Habsburgovaca još uvijek su bili živi i nikako nisu mogli vidjeti Austriju kao talijansku saveznicu. Zato se u talijanskoj javnosti savez predstavljao kao obrambeni pakt između Italije i Njemačke. Savez je oformio koaliciju zemalja koje će ratovati s Antantom u Prvom svjetskom ratu. Italija je promijenila mišljenje 1915. godine, kada su joj sile Antante ponudile istočni Jadran. Ideju o vojnom savezu protiv njemačkih neprijatelja izmislio je sam Otto von Bismarck, čovjek koji je ujedinio Njemačku i htio samo najbolje za svoju novu zemlju. Ipak, nije doživio naredni period u kojem su njegovi nasljednici tu istu zemlju vodili u propast. Index