Eurostat: Sedmodnevno ljetovanje financijski je nedostupno čak 27 posto Europljana

More snova, džep realnosti

Eurostat: Sedmodnevno ljetovanje financijski je nedostupno čak 27 posto Europljana

Sedmodnevno ljetovanje nije pristupačno za čak 59 posto Rumunja. Na ljetovanje ne putuje svaki drugi Grk, kao ni 39 posto Mađara i 41 posto Bugara. Ljetovanje si najlakše mogu priuštiti Šveđani, Danci, Finci i Slovenci. HRT doznaje od pojedinaca kako za svoja putovanja štede, neki po par mjeseci, a neki i par godina. Hrvatska stoji lošije od europskog prosjeka, ljetovanje si ne može priuštiti oko 35 posto Hrvata. Ti su podaci u skladu s BDP-om po stanovniku, iako se oni s godinama smanjuju. Eurostat je prikupio podatke o priuštivosti ljetovanja i među radno aktivnima, gdje su podaci pozitivniji. Prema njima, odlazak na more ne može si priuštiti 15 posto Europljana. U Hrvatskoj je to 18 posto građana ili gotovo pola milijuna ljudi.

ljetovanje

Sunce, sol, SPF 50? Ne, hvala – dajte mi planinu i vjetrovku

“Coolcation” – Bijeg od žege u hladnije krajeve sve popularniji (iako nema konkretnih brojki)

Sve više Europljana razmatra “coolcation” – ljetovanja u hladnijim krajevima poput Norveške, kako bi izbjegli nesnosne vrućine juga. Iako se radi o sve popularnijoj ideji, turistički operateri i znanstvenici još ne vide jasan trend – tradicionalne sunčane destinacije poput Španjolske i Hrvatske i dalje dominiraju. Nordijske zemlje privlače individualce i starije turiste, no i dalje čine mali dio ukupnog tržišta. Klimatske promjene bi dugoročno mogle preusmjeriti tokove, ali zasad se čini da ljudi žele i more i planine – samo u različitim mjesecima. DW

coolcation godišnji odmori ljetovanje

Odmor iz snova nekima samo u snovima

Eurostat: Trećina Hrvata si ne može priuštiti tjedan dana ljetovanja

Prema najnovijim podacima Eurostata za 2024. godinu, čak 27% stanovnika Europske unije ne može si priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće, jednom godišnje. Iako je to prosjek za EU, razlike među državama članicama su značajne. Najgore stanje je u Rumunjskoj, gdje čak 58,6% stanovništva ne može si priuštiti godišnji odmor. Slijedi Grčka s 46%, Bugarska s 41,4%, te Mađarska s 39,3%. Među zemljama s najvišim postotkom je i Hrvatska, gdje 34,7% građana nema financijskih mogućnosti za tjedan dana odmora. Na drugom kraju ljestvice su Nizozemska (13%), Švedska (11,6%) i Luksemburg (8,9%). Nacional

godišnji odmor ljetovanje

Sve je skupo i već smo bili na moru? Idemo opet!

Svaki treći Hrvat planira 2-3 tjedna ljetovanja, u prosjeku troši 1330 eura

Unatoč medijskim naslovima kako je Hrvatska za domaće turiste postala skupa destinacija, istraživanje pokazuje nešto suprotno, kažu na MojPosao. Hrvati u prosjeku imaju 25 dana godišnjeg odmora, a svaki treći ljetovat će od dva do tri tjedna. Kada je destinacija u pitanju, građani i dalje planiraju ići unutar Hrvatske (71 posto), dok tek manji broj ispitanika na putovanje planira izvan granica Hrvatske (20 posto). Devet posto njih kaže da ide na ljetovanje i u Hrvatsku i u inozemstvo. Oni koji ljetovanje ne planiraju, navode kao glavne razloge to što nemaju godišnjeg odmora preko ljeta, žive na moru pa im odlazak na ljetovanje nije potreban ili najčešće jednostavno nemaju financijske mogućnosti za takav luksuz. Poslovni

godišnji odmor ljetovanje

Ljetuj tko još može

Hrvatska skuplja za turiste od Španjolske i Grčke, no interes potrošača i dalje raste – zasad

U nekim turističkim destinacijama, poput Italije, unatoč eksploziji cijena, i dalje raste broj turista. Na prvu izgleda da turistička industrija trenutačno ostvaruje velik profit, no je li to doista tako? Hoteli će najviše profitirati, no avioprijevoznici će imati puno poteškoća zbog problema s isporukom zrakoplova. Problem broj jedan ipak ostaje inflacija. Baš kao i građanima, i avioprijevoznicima značajno su porasli troškovi. Baš kao i aviokompanije, i hoteli se bore s višim troškovima plaća, što utječe na mnoge usluge. Mnogi se zbog takvih crnih prognoza pribojavaju da si neće više moći priuštiti putovanje. A ako neka destinacija postane preskupa, turisti će jednostavno otići u neku drugu.

Hrvatski turizam ima impresivne rezultate, s oko 11 posto višim prometom nego lani, i realno je očekivati uspješnu cijelu 2024., no treba više paziti na omjer kvalitete i cijene jer se samo tako može biti konkurentan. tportal

ljetovanje turizam

Bitno da je Mediteran prvi

Najpopularnije svjetske destinacije za obiteljski odmor prema Bookingu, Dubrovnik tek na osmom mjestu

Listu predvode Drač u Albaniji i marokanski Tangier i Marrakech, izvijestili su s te platforme. Sastavili su je na temelju istraživanja o trendovima obiteljskih ljetnih odmora, provedenog online anketiranjem još u srpnju 2023. na uzorku od gotovo 28 tisuća odraslih osoba iz 33 zemlje svijeta koji planiraju putovati poslovno ili iz razonode u idućih 12 do 24 mjeseca, među kojima je bilo i oko 500 ispitanih u Hrvatskoj. Prve tri, albansko i marokanska odredišta, slijede Destin na Floridi, Sevilla i Palma de Mallorca u Španjolskoj, Tokio u Japanu, dok su iza Dubrovnika Madrid (Španjolska) i Bangkok na Tajlandu. Poslovni

booking ljetovanje

Oni koji su mogli otputovati

Hrvati na putovanja prošle godine potrošili više od 2,5 milijarde eura

I to oni koji su putovali, bilo na godišnje odmore i ljetovanja ili na jednodnevne izlete. No, u pozadini se nalazi i pomalo tužna statistika – čak 51 posto stanovnika nije uopće putovalo, i to zbog nepriuštivosti ljetovanja. No, oni koji su mogli, na višednevnim privatnim i poslovnim putovanjima po Hrvatskoj i u inozemstvu u 2023. prosječno po putovanju trošili su oko 386 eura ili oko 68 eura po danu. Od ukupnih 5,7 milijuna njihovih višednevnih putovanja (s dva i više noćenja), pet milijuna bilo je privatnih, na kojima su građani ukupno potrošili 1,7 milijardi eura, od čega 921 milijuna eura na 3,2 milijuna putovanja po Hrvatskoj, a 815 milijuna eura na 1,7 milijuna putovanja u inozemstvu, i to najviše u BiH, zatim u Italiji, Sloveniji te Njemačkoj i Austriji. N1

godišnji odmori ljetovanje putovanja

Ima se, može se

Hrvati na ljetovanju potroše u prosjeku oko tisuću eura

Čak 92% svih ispitanika planira neko putovanje ove godine, od čega 77% unutar Hrvatske. Preko polovice ispitanika namjerava putovati unutar Europe, dok se za avanturu na drugom kontinentu odlučuje 6% ispitanika. Kad je riječ o ljetovanju, svoj odmor u Hrvatskoj planira provesti 70% ispitanika, izvan Hrvatske 7 posto, dok 7 posto ne planira ljetovati uopće. Razlog – financijska nemogućnost ili nesigurnost. Planirano prosječno trajanje ljetnog odmora u Hrvatskoj iznosi 9,9 dana. Kraća putovanja, do 7 dana, planira 57% ispitanika. U prosjeku na ljetnom odmoru planira se potrošnja od 1.083 eura. Najveći (39%) je udio onih koji planiraju potrošiti između 501 i 1000 eura, dok manje od 500 eura troši 30 posto građana. Najviše planiraju potrošiti oni u dobi 40-49 godina. Poslovni Puls

godišnji odmor ljetovanje

Kako neki mogu gore, a ja i Žuga ni na more?

Hrvati se suočavaju s izazovima pri planiranju godišnjeg odmora

Prema nedavno objavljenim podacima Eurostata, čak 41,7 posto Hrvata ne može si priuštiti godišnji odmor izvan zemlje. Ovi rezultati oslikavaju tešku ekonomsku situaciju većine stanovništva. Anketa provedena na portalu Net.hr pokazuje da čak 81 posto ispitanika si ne može priuštiti ni ljetovanje unutar Hrvatske. Osim opće financijske situacije, iznajmljivači apartmana na obali također igraju ulogu u ovom problemu, budući da su cijene smještaja dosegle visoke razine koje su nedostižne za mnoge domaće turiste.

cijene ljetovanja Eurostat godišnji odmor jadransko more ljetovanje

Plus za snalažljivost

Cvatu besplatna ljetovanja na poljoprivrednom zemljištu na Krku

Sve je više domaćih, ali i stranaca koji po povoljnim cijenama kupuju parcele poljoprivrednog zemljišta i na njima postave kamp kućicu, kontejner ili montažni objekt za ljetni odmor. Kako bi riješili taj problem, nakon Općine Malinske i Grad Krk je donio odluku kojom se zabranjuje postavljanje bilo kakvih objekata na poljoprivrednoj zemlji – od šatora do mobilnih kućica. HRT

Krk ljetovanje turizam

Ljetovanje za siću

Rajske plaže, tirkizno more, a ništa nije skuplje od 2,5 eura

Iako inflacija pogađa sve dijelove planete, pa i najdraže ljetne destinacije, u baru na plaži u mjestu Hanioti, na istočnoj obali poluotoka Kasandra u Grčkoj, vrijeme kao da je stalo, piše srpski Telegraf. Cijene hrane i pića niže su nego u Hrvatskoj, a s ostalim cijenama u Grčkoj teško se mogu usporediti. Omiljena ledena kava za turiste u Grčkoj košta samo 1,5 eura, koliko košta i šalica espressa i domaće kave, ledenog čaja i gaziranog pića. Nešto skuplji je kapučino, jer je za njega potrebno izdvojiti 1,70 eura, a s cijenom od dva eura najskuplji su hladni espresso i hladni kapučino. Ni hrana ne odstupa puno od ovih cijena. Tako jedan sendvič košta 2,50 eura, komad pizze i krafna 1,7 eura, a hot dog 1,5 eura. Poslovni

Grčka ljetovanje turizam

More snova, džep realnosti