Film 'Munich – The Edge of War': Je li se Hitlera moglo zaustaviti? - Monitor.hr
30.01.2022. (22:00)

Kokice u mikrovalnu i stisni play

Film ‘Munich – The Edge of War’: Je li se Hitlera moglo zaustaviti?

Novi Netflixov film obrađuje Münchenski sporazum iz 1938. koji su potpisali predsjednici vlada Neville Chamberlain, Adolf Hitler, Edouard Daladier i Benito Mussolini. Njime je okončana Sudetska kriza, međunarodni konflikt koji su izazvali nacional-socijalisti. Hitler je pod svaku cijenu inzistirao na aneksiji Sudetskog područja, dijela tadašnje Čehoslovačke u kojem je živjela njemačka manjina. Što bi bilo kad bi bilo? Što bi bilo da zapadne sile tada nisu udovoljile Hitleru da s vojskom uđe u Sudete? Upravo time se bavi film, kojemu osobitu privlačnost daje odabir glumaca i izvrsna gluma mladih glumaca Niewöhnera i MacKaya. Odlično su svoje uloge odigrali i Jeremy Irons kao premijer Chamberlain te Ulrich Matthes kao Adolf Hitler. Glumiti Hitlera za glumce je često velik izazov, ali Matthes to uspijeva nespektakularno i vješto.  Deutsche Welle


Slične vijesti

Danas (08:00)

Jer memeovi nisu dovoljni

Novi Netflixov dokumentarac o Hitleru namijenjen je mlađim generacijama

Čak 63% američkih milenijalaca i pripadnika generacije Z ne zna da je 6 milijuna Židova ubijeno u holokaustu, pokazalo je istraživanje provedeno 2020. godine. Ambiciozni novi dokumentarac o Drugom svjetskom ratu, namijenjen je mlađoj publici, a kroz šest epizoda prati uspon Adolfa Hitlera na vlast i glavne prekretnice Drugog svjetskog rata. Dokumentarac pokriva dosta već utabanog terena, a cilj mu je ispričati priču o Drugom svjetskom ratu na nov, zanimljiv način za mlađu publiku. Index

10.11.2023. (15:00)

Jedno stoljeće i okret za 360 stupnjeva

Što se danas može naučiti iz pokušaja puča 1923. godine?

Adolf Hitler je prije stotinu godina bio samo jedan od brojnih ekstremističkih političara u tadašnjoj Njemačkoj. Samo su rijetki mogli i naslutiti da bi u roku od samo deset godina nacionalsocijalistička partija koju je predvodio mogla preuzeti vlast u zemlji. U večernjim satima 8. studenoga on je doveo oko 2.000 svojih pristaša u minhensku pivnicu Bürgerbräukeller. Hitler se nadao da će nazočni gosti podržati njegove planove o državnom udaru. No, ljudi za koje se on nadao da će mu biti saveznici u planiranoj uroti polako su se počeli povlačiti iz tog projekta, tako da je sve počelo „teći drugačije od planiranog“ i puč je propao. Opasnosti od nacizma postoje i u današnjim vremenima. Desno-ekstremna stranka AfD u posljednje vrijeme bilježi rekordnu podršku građana u anketama, a i na izborima. Neki povjesničari već povlače određene paralele s vremenima od prije stotinu godina. „Kada se zna što je Njemačku prije stotinu godina odvelo u propast, onda se Europu može jačati i spriječiti novo zlo“. DW

29.08.2023. (12:00)

Dobar učenik zlog učitelja

I danas postoje ljudi koji se nadahnjuju Hitlerom, jedan takav postao je američki predsjednik

Donald Trump | Today's latest from Al Jazeera

  • 28. je kolovoza 1963. godine. Ispred memorijala posvećenog Abrahamu Lincolnu stoji mladi baptistički svećenik. Njegovo ime je Martin Luther King i upravo se obraća okupljenom mnoštvu sudionika Marša na Washington. Te godine obilježavala se stota godišnjica ukidanja ropstva u SAD-u pa je povod za okupljanje bila tužna i bolna istina da su i stotinu godina kasnije Afroamerikanci bili potlačeni, rasno diskriminirani i segregirani. Govor je trajao svega 17 minuta, ali će gotovo svaka izgovorena rečenica ući u anale govorništva. Kingov govor, ali i njegov cjelokupni aktivizam, potaknut će ono najbolje u brojnim crncima i bijelcima iz SAD-a i šire.
  • 28. je kolovoza 1933. godine. Ispred memorijala posvećenog ujedinjenju Njemačke u Niederwaldu stoji tek izabrani njemački kancelar Adolf Hitler. Poziva na okupljanje svih Nijemaca u jednoj državi, zaziva jedinstvo onih koji po “podrijetlu, rođenju, jeziku i povijesti” pripadaju njemačkoj naciji i naglašava da Njemačku ne zanima nasilje niti planira napasti druge države. Hitlerov govor, ali i njegov cjelokupni politički angažman, potaknut će ono najgore u brojnim Nijemcima i nacističkim simpatizerima širom svijeta.
  • Potkraj 1980-ih jedan je mladi biznismen sumnjivog morala, prema riječima tadašnje supruge i poslovnih suradnika, volio dočekivati goste u svom uredu tako što bi stao u stav mirno, spojio petu o petu, podigao visoko desnicu i uzviknuo “Heil Hitler!”. Isti taj “gospodin” držao je kraj svog kreveta knjigu Hitlerovih govora (“My new order”), prepoznavši u vođi Trećeg Reicha pravog majstora propagande, obmane, demagogije i samopromocije. Tridesetak godina kasnije taj biznismen s nekoliko bankrota iza sebe i nekoliko optužbi za rasizam i seksualno zlostavljanje postat će predsjednik Sjedinjenih Američkih Država. Njegovo je ime Donald Trump.
  • Unatoč svim povijesnim iskustvima, u svijetu i danas postoje mase kojima je Hitlerov /Trumpov način rješavanja problema bliži od onog Martina Luthera Kinga. Net
18.03.2023. (16:00)

Na Zapadu ništa novo

Thomas Snégaroff: “Amerika koja mrzi manjine, komunizam… To je Amerika i danas”

Behold, America by Sarah Churchwell review – the underside of the 'American dream' | Politics books | The Guardian

Kad govorimo o Americi u ovom trenutku, kako biste komentirali reakcije takozvanih današnjih elita, visokoobrazovanih ljudi općenito, na nedavni pokušaj autokracije Donalda Trumpa i rastuću ksenofobiju u jednom dijelu usporedivu s onom koja je postojala i u vremenu o kojemu pišete? – Ovaj je dio američke povijesti poprilično nepoznat i u SAD-u. Sveprisutan je jedan narativ o stvaranju velike nacije koja se teško izborila za ono što je danas. No kad se osvrnem na Trumpov mandat, lako mi je pronaći korijene suprematizma upravo u događajima s početka 20. stoljeća. Kad Trump kaže: ‘America First’ – to je ime izolacionističkog lobija iz 1930-ih i s početka 1940-ih godina koji se deklarativno zalagao protiv ulaska SAD-a u rat, dok su zapravo podržavali Hitlera. Svakako postoje poveznice. To nije tako davno, govorimo o vremenu prije tek sedamdeset, osamdeset godina. Amerika koja mrzi manjine, komunizam, koja segregira Židove… To je Amerika i danas. Ne u cijelosti, ne možda ni u većini, no velikim dijelom. I svakako taj dio čini i mnogo elita. Express

 

07.12.2022. (21:00)

Obožavatelji Hitlera i žestoki antivakseri

Tko su “građani Reicha” i njihov vođa Heinrich XIII. koji su spremali oružani puč u Njemačkoj?

Razzia gegen Reichsbürger: Wer ist Heinrich XIII. Prinz Reuß? | hessenschau.de | Panorama

Njemački mediji navode kako se radi o skupini ekstremnih desničara i bivših pripadnika vojske. Kao jedan od vođa pokreta naveden je 71-jednogodišnji njemački plemić Heinrich Reuss odnosno Heinrich XIII. koji živi u Frankfurtu i bavi se prodajom nekretnina. Njemački tužitelji ističu kako su uhićeni, među ostalim, planirali oružani napad na Bundestag kako bi izazvali ulične nemire. Uhićeni su vlastima već poznati kao dio grupacije „Građani Reicha“ ili „Reichsbürger“. To je skupni naziv za pojedince i skupine koji tvrde da je Savezna Republika Njemačka nepostojeća država prema međunarodnom pravu te da „Njemačko Carstvo” iz epohe Adolfa Hitlera sa svojim graničnim područjima nastavlja postojati, iako trenutno bez stvarne državne vlasti. Također vjeruju kako njemački ustav prije Drugog svjetskog rata nije bio pravilno poništen. Smatraju da formiranje Zapadne Njemačke 1949. te ujedinjenje Njemačke 1990. nisu bili važeći prema zakonu. Među 25 uhićenih osoba jedna je ruska državljanka, ostalo su Nijemci. Dvije osobe su uhićene u Austriji i Italiji. Slobodna/Novosti

12.11.2022. (14:00)

Kremlj je napokon shvatio da nema šanse pobijediti u ovom ratu

Oleksandar Levčenko: “Što bi se dogodilo da su 1944. krenuli pregovarati s Hitlerom o završetku rata?”

Globus - VELIKI OPROŠTAJNI INTERVJU 'Nažalost, Ukrajina nije članica EU i NATO-a te ostaje izložena ruskoj invaziji, ali očekujemo pomoć Zapada, pa i u oružju'

Bivši ukrajinski veleposlanik u Hrvatskoj Oleksandr Levčenko pita se: Što bi se dogodilo da su svi 1944. krenuli pregovarati s Adolfom Hitlerom o završetku rata? Kad bi završio Drugi svjetski rat i koji bi bili njegovi rezultati? Bi li Njemačka postala demokratska zemlja koja je prošla proces denacifikacije? Mislite da bi Berlin postao stup zajedničke europske politike kao što je sada da je Hitler bih ostao na vlasti? Svima je jasno da su sadašnji ruski neofašisti – rusisti, koji su na vlasti u Kremlju, vrlo slični onima u Berlinu iz prve polovice četrdesetih godina 20. stoljeća. Putin i Hitler su kao braća blizanci s vremenskom razlikom od 80 godina.” Levčenko podsjeća da je Ukrajina u prvoj polovici 90-ih godina Rusiji dala svoj nuklearni potencijal kao i strateško naoružanje uključujući međukontinentalne rakete i bombardere. Zauzvrat, uz pismene potvrde Washingtona, Londona, Pariza i Pekinga, Moskva je dala Kijevu garancije teritorijalne cjelovitosti Ukrajine. Nacional

01.05.2022. (01:00)

U paničnom strahu od Crvene armije

Oženio se, pojeo špagete s kupusom pa ubio Evu i sebe

Na današnji dan prije 77 godina Adolf Hitler ubio se zajedno sa suprugom Evom Braun, a dan kasnije isto je učinio i drugi zločinac Joseph Göbbels; počinio je samoubojstvo zajedno sa suprugom nakon što su prije toga otrovali cijanidom svojih šestero djece. Crvena armija tog 30. travnja bila je udaljene samo nekoliko stotina metara od Hitlerova bunkera. U zoru Wehrmacht je obavijestio Hitlera kako nema izgleda da pobjegne iz bunkera na sigurno. Mussolinijeva smrt jako ga je pogodila, ispričala je nakon rata Hitlerova tajnica Getraud Jungle jer se zločinac panično bojao oskvrnuća vlastita tijela, izložena smijehu i poniženju. Slobodna

20.11.2019. (10:00)

Kuća u kojoj se rodio Adolf Hitler bit će – policijska postaja

24.08.2019. (10:30)

Povijest se ponavlja?

80 godina Pakta Hitler-Staljin: Sporazum koji je promijenio Europu

Prije 80 godina  u Moskvi je između Hitlerove Njemačke i Staljinovog Sovjetskog Saveza potpisan sporazum o nenapadanju. Nekoliko dana kasnije, Njemačka je napala Poljsku, a 16 dana kasnije i Rusija. Uz tijesnu suradnju tajnih službi Berlina i Moskve, započela je podjela europskih zemalja. Danas u Poljskoj i baltičkim zemljama ponovno raste strah da bi mogle postati žrtve politike koju Njemačka i Rusija provode preko njihovih leđa.

 

18.10.2016. (18:54)

Kuća zla

Ruše Hitlerovu kuću, ne žele da bude okupljalište neonacista

Austrijske vlasti planiraju srušiti rodnu kuću Adolfa Hitlera kako više ne bi bila mjesto okupljališta neonacista. Vlada kuću ranije nije mogla srušiti jer su godinama vodili pravnu bitku s vlasnicima. “Temelji mogu ostati i na tom će mjestu biti sagrađena nova zgrada koju će koristiti ili lokalne vlasti ili će ju koristiti humanitarne udruge”, rekao je Wolfgang Sobotka, ministar unutarnjih poslova. 24sata