Finska ukida svoj eksperiment osnovnih prihoda - Monitor.hr
21.04.2018. (15:30)

Tko je jamio

Finska ukida svoj eksperiment osnovnih prihoda

Od početka prošle godine, oko 2 tisuće Finaca sudjelovalo je u eksperimentu osnovnih prihoda te je primalo svaki mjesec novac od vlasti, koji su zadržavali čak i kada su našli posao. No vlasti su sada objavile da projekt završava ove godine te najavljuju promjene mjera poticanja zapošljavanja. Prema novom aktivacijskom modelu potražitelji posla morat će raditi minimalno 18 sati, ući u program osposobljavanja, a ako ne pronađu posao gube neke povlastice. Poslovni puls, Business Insider


Slične vijesti

Danas (16:00)

Mlada i razuzdana

Partijanje finske premijerke nije skandal, iako se želi stvoriti takav dojam

Nije jasno kako bi legalno i inače nimalo problematično ponašanje premijerke Marin, koje nije strano ni ostatku građana, moglo naštetiti finskim državnim interesima. Pokušalo se s implikacijama da se socijaldemokratska premijerka Marin na toj zabavi drogirala. Dio finskih medija je objavio kako se na snimkama, doduše ne baš razgovijetno, može čuti glas u pozadini kako viče “banda od brašna”, što se navodno odnosilo na kokain ili amfetamine. Marin je zanijekala da je korišten taj izraz. Čini se da većina ljudi, naročito onih mlađe generacije, nema nikakav problem s ponašanjem Sanne Marin. Na društvenim je mrežama dobila mnogo podrške, dok prigovori dolaze većinom s konzervativne strane društva. Index

05.06. (22:00)

Baltičko more postaje NATO-ovo jezero

Infografika: Što Finska i Švedska donose NATO-u?

Finska ima obvezni vojni rok za sve muškarce od 18 do 60 godina (žene mogu dobrovoljno služiti) i velik broj rezervista – čak 900.000. Aktivnih vojnika je 21.500, moderno su opremljeni i imaju veliku mehanizacijsku podršku – gotovo 200 tenkova, više od 900 komada artiljerije (bilo vučene ili samohodne) i 1800 oklopnjaka. Švedska ima profesionalnu vojsku od 30.000 vojnika, uz 34.500 rezervista. Vojni rok od 2010. godine nije obvezan, ali je zadržana mogućnost regrutacije u izvanrednim okolnostima. S više od 200 plovila, 240 letjelica, 270 komada artiljerije, 120 tenkova i više od 2700 oklopnih vozila, švedska vojska nastavlja modernizaciju i u posljednje vrijeme povećava izdvajanja. Al Jazeera

22.05. (14:00)

Rat nas može samo naučiti da sklopimo mir

Kakve su stvarne implikacije širenja NATO-a? Hoće li Europa zbog toga postati sigurnija?

Hoće, ako Rusija ne pobijedi, a Ukrajina ne izgubi! Naime, upravo o tome, tim riječima, u svom članku “War and Indignation. The West’s Red Line Dilemma” pisao je ovih dana i Jürgen Habermas, jedan od najpoznatijih suvremenih njemačkih filozofa. Upozoravajući na to da Rusija ne može izgubiti rat jer ima na raspolaganju nuklearno oružje, ističe i kako bi bilo nepravedno da se Ukrajina, kao žrtva agresije, ne može obraniti. Zato ovaj poznati mislilac preporučuje politiku koja bi trebala ukalkulirati ta dva cilja: da Rusija ne pobijedi, a da Ukrajina ne smije izgubiti! (…) Proširenje Saveza aktualizira i pitanje zajedničke europske vojske (hoće li Putin postići ono što brojni drugi nisu uspjeli), a prije svega nanovo otvara temu zajedničkog plana vojne potrošnje. Zato je sredinom tjedna Europska komisija predstavila prijedlog mjera za jačanje obrane, uključivo zajedničku nabavu vojne opreme, za što će se u sljedeće dvije godine izdvojiti 500 milijuna eura. Slobodna

17.05. (17:00)

Sad je jasno zašto Finci imaju 54.000 podzemnih skloništa i bunkera

Evo zašto se Moskva toliko boji ulaska Finske u NATO. Zbog jednog poluotoka svima klecaju koljena

Finski konzultant Tomi Ahonen analizirao je zašto se Moskva toliko boji ulaska Finske u NATO. Odgovor leži u poluotoku Kola na krajnjem sjeverozapadu Rusije koji se gotovo u cijelosti nalazi unutar Arktičkoga kruga.  Ondje je jedna je od najgušćih riznica nuklearnog oružja na cijelome planetu: ruska arktička flota u luci Murmansk ima svoje baze nuklearnih ledolomaca, u blizini su i brojne baze nuklearnih podmornica s interkontinentalnim bojnim glavama koje doslovce mogu dohvatiti drugu stranu planeta. Usto, na poluotoku je i gusta mreža zračnih baza ruske vojske, sa strateškim nuklearnim bombarderima dugog dometa kao što su Tupoljevi Tu 160, Tu 122N i Tu 95. Poluotok ima i drugu vojnu imovinu i masovno stacioniranu vojsku koja čuva golema rudna bogatstva poluotoka, od rudnika nikla i bakra, pa do hidroelektrana i ribarske industrije. Jedini je problem što je poluotok poezan s Rusijom samo jednom cestom i željezničkom prugom. Jutarnji

17.05. (15:00)

Lovci u mutnom

Poruka iz Berlina: Milanović i Erdogan žele iskoristiti rat u Ukrajini

Predsjednica Odbora za obranu u Bundestagu Marie-Agnes Strack-Zimmermann (FDP) za DW govori o mogućoj blokadi ulaska Finske i Švedske u NATO. Kakav je stav njemačke vlade o proširenju Schengena i ulasku Hrvatske? – One zemlje koje žele postati dijelom Schengena moraju ispuniti određene uvjete. Sve je to na dnevnom redu. Ali ništa se neće dogoditi nepromišljeno ili preuranjeno. Jedna je stvar jasna: kada ste u krugu tih zemalja, morate biti pouzdan partner. Prihvatom novih članica se pomiču vanjske granice Schengena. I tu postoje visoke prepreke. Zato ne bismo sad trebali biti hektični, ne bismo trebali ni juriti u stilu: eto, sad je rat u Ukrajini pa hajde da ovo na brzinu riješimo. Ova je tema ipak previše kompleksna. Deutsche Welle

15.05. (22:00)

Taj famozni članak 5

Zašto se Finska i Švedska dosad nisu učlanile u NATO?

Dok su druge nordijske zemlje poput Norveške, Danske i Islanda bile članice NATO-a, Švedska i Finska u Savez nisu ušle zbog povijesnih i geopolitičkih razloga. I Finska, koja je 1917. proglasila neovisnost od Rusije, i Švedska su za vrijeme hladnog rata zauzele neutralan stav odbivši savez i sa SSSR-om i sa SAD-om. Za Finsku je to bilo posebno teško jer su s tadašnjim autoritativnim režimom dijelili golemu granicu dugu čak 1335 kilometara. N1

14.05. (21:00)

Finska ima 54.000 podzemnih skloništa

“Ako Rusi napadnu, mi smo spremni, imamo mjesta za 750.000 ljudi”

Ispod glavnog grada Helsinkija tako se nalazi čak 5500 podzemnih bunkera i skloništa povezanih nizom tunela dugih 330 kilometara. U njima ima mjesta za svakog od 660.000 stanovnika Helsinkija, plus još 100.000-ak tisuća ljudi, procjenjuju vlasti. S okolicom glavni grad Finske ima oko 1,2 milijuna stanovnika, pa ispada da su kratki za nekih pola milijuna mjesta i da bi bila gužva, ali po cijeloj Finskoj nalaze se sigurni bunkeri i podzemna skloništa. Ukupno ih u Finskoj ima više od 54.000 (većina je privatna), piše Telegraph. Predviđeni su za 4,5 mil. ljudi, ali bi bez problema mogli primiti i cijelu populaciju Finske (cca 5,6 mil.). U gradskim skloništima se u svakom trenutku nalazi dovoljno hrane i vode za 14 dana, puno njih je tunelima povezano s trgovinama, lanac opskrbe je osiguran i prema procjenama državnih službi u njima se bez problema može lagodno živjeti mjesecima. Trenutačno se mnoga od tih podzemnih skloništa koriste kao muzeji, trgovine, restorani, kafići, a imaju i nekoliko podzemnih bazena, crkvi. 24sata

30.04. (23:00)

Tko je oštar na riječima, sporo kopča

Kakve su posljedice Milanovićevih izjava o ulasku Finske i Švedske u NATO? Sve se glasnije spominje blokada ulaska Hrvatske u Schengen

Ako hrvatski predsjednik Zoran Milanović doista odluči u djelo provesti ideju o blokadi ulaska Finske i Švedske u NATO, Hrvatska bi se mogla suočiti s neočekivanim problemom. Kao protumjeru, Finska i Švedska mogu blokirati ulazak Hrvatske u Schengen i tako dodatno otegnuti postupak našeg ulaska u najveću bezgraničnu zonu na svijetu. Upravo na takvu mogućnost upozorava vanjskopolitički analitičar Davor Gjenero, koji je uvjeren da te dvije zemlje neće prekriženih ruku čekati hrvatsku blokadu: Ako do toga doista dođe, realno je očekivati da se Finskoj i Švedskoj pridruži i Danska, koja je u posljednje vrijeme snažno podržavala Hrvatsku oko pitanja Schengena, ali koja je čvrsto vezana uz ove dvije skandinavske države. I Nizozemska često prati ono što rade na sjeveru Europe, a  ostale zemlje Beneluxa prate ono što radi – Nizozemska. Slobodna

26.10.2020. (12:00)

Dobar nos za virus

Psi brzo i pouzdano otkrivaju koronavirus – zašto ih se ne koristi posvuda?

Finski istraživači tvrde da psi u sekundama mogu nanjušiti je li netko zaražen koronavirusom, a za to imaju i psa Kossija koji radi u zračnoj luci u Helsinkiju. Anna Hielm-Bjorkman, istraživačica sa Sveučilišta u Helsinkiju, izjavljuje da je Kossi naučio što treba činiti u samo 7 minuta te su precizni kao PCR testovi, no zasad su zemlje oprezne pri davanju fiancijskih sredstava za ovakve projekte. Tako je i u Njemačkoj u kojoj zbog skepse znanosti prema ovakvom obliku dijagnostike nema političke volje da se financijski podupre istraživanje. Deutsche Welle