Fizičar svjetskog glasa Goran Senjanović: Kako je otkrio da je pitanje lijevo-desne simetrije centralno pitanje u teoriji čestica - Monitor.hr
01.06. (19:00)

Ništa od toga ne razumijem, ali - briljantno

Fizičar svjetskog glasa Goran Senjanović: Kako je otkrio da je pitanje lijevo-desne simetrije centralno pitanje u teoriji čestica

Njegov rad uvijek je bio povezan s fizikom čestica, a fascinacija neutrinima (električni neutralne subatomske čestice vrlo male mase) nije došla slučajno. Naime, na početku doktorskog studija počeo je raditi na lijevo-desnoj simetričnoj teoriji i otkrio je da je pitanje lijevo-desne simetrije centralno pitanje u teoriji čestica, ako ne i najvažnije. To ga je fasciniralo i kao klinca kada se gledao u ogledalu. Stoljećima se smatralo da su svi zakoni fizike u svom fundamentu invarijantni na simetriju lijevo-desno. Dakle, ako se u eksperimentu izbacuje 100 elektrona, očekivali bismo da njih 50 ide lijevo, a 50 desno. Mnogi vrhunski fizičari su mi govorili da gubim vrijeme, da je nemoguće da neutrino ima masu. Sastavni dio naše lijevo-desne simetrične teorije je objašnjenje mase neutrina i to je učinilo da ta teorija bude jedan od glavnih kandidata za novu fiziku na visokim energijama. Nacional


Slične vijesti

07.07. (20:00)

Za svako rješenje oni nađu problem

Filozof dovodi u pitanje Einsteinovu teoriju relativnosti, tvrdi da fizičari ignoriraju problem

Ugledni američki filozof znanosti Tim Maudlin je u intervjuu Indexu rekao da fizičari uglavnom odbijaju prihvatiti da su fizikalni eksperimenti za koje je 2022. dodijeljena Nobelova nagrada već pokazali da Einsteinova teorija relativnosti ima temeljenih kontradikcija te da je treba mijenjati. Činjenica da su fizičari u eksperimentima potvrdili kvantnu spregu, koju je Einstein nazvao “sablasnim djelovanjem na daljinu”, nagoviješta da brzina svjetlosti u vakuumu nije nužno granična brzina koju ništa ne može premašiti, što bi trebalo značiti da Einsteinova teorija relativnosti ne stoji. Doveo je u pitanje koncept prostor-vremena utemeljen na teoriji relativnosti, ustvrdio da fizika već desetljećima ne daje neke nove velike uvide te da ne uspijeva povezati kvantnu mehaniku i teoriju relativnosti u smislenu zajedničku teoriju. Index

20.05. (10:00)

Warp 7, engage!

Koncept podsvjetlosnog warp pogona objavljen u uglednom znanstvenom časopisu

U spomenutom se radu opisuje “subluminalni warp pogon konstantne brzine”, koji je usklađen s principima relativnosti. U njemu nema egzotičnih pojmova poput negativne energije, već se za ostvarivanje svojeg teorijskog cilja služi inovativnim tehnikama vezanima uz gravitaciju. Njima se stvara “mjehurić”, koji je u stanju ogromnom brzinom transportirati sve što se nalazi unutar njega, a sve u okvirima poznate nam fizike.

Ovi warp-entuzijasti smatraju da se stvaranjem gravitacijskih “mjehurića” za brzi transport može pokazati da futurističkom pogonu nije mjesto isključivo u znanstvenoj fantastici. Priznaju da su za to potrebne ogromne količine energije, ali da bi se to s vremenom i unaprjeđenjima rješenja moglo promijeniti. Ono što je bitno, jest da za warp pogon, barem prema njima, nije potreban niti jedan fiktivni teorijski fizikalni koncept ili egzotični oblik energije. K tome, “putnici” u ovom warp pogonu ne bi osjećali g-sile kod ubrzanja, već bi imali svoju gravitaciju unutar “mjehura”. Bug

18.04. (00:00)

Ja samo znam da nikad nemam dovoljno vremena

Vrijeme doživljavamo linearno, no možda nam se samo tako čini – filozofski pogled podržan u znanosti

Tradicionalna shvaćanja vremena kao linearnog niza događaja su izazvana teorijama poput onih Alberta Einsteina. Njegova teorija relativnosti i ideja vremenske dilatacije otkrivaju da vrijeme nije apsolutno, već ovisi o kontekstu. Filozofski pogledi Henrija Bergsona i Friedricha Nietzschea dodatno potiču sumnje o prirodi vremena. Možda je vrijeme fluidno, subjektivno iskustvo uma, ili čak iluzija. Ovaj susret filozofije i fizike osvjetljava složenost našeg shvaćanja vremena, te nas potiče da ispitamo temelje našeg postojanja i svijeta oko nas. (Geek)

20.03. (12:00)

U početku bijaše znatiželja

10 hipoteza koje su oblikovale znanost

Svaki veliki znanstveni pothvat započeo je s hipotezom. Od Newtonovih razmišljanja o gravitaciji do Einsteinove revolucionarne teorije relativnosti, hipoteze su bile iskra koja je zapalila plamen otkrića. Kroz analizu i razumijevanje ovih temeljnih koncepata, možemo se inspirirati za istraživanje, postavljati pitanja i težiti znanju koje oblikuje našu budućnost. Pregled donosi Geek:

  1. Hipoteza o velikom prasku
  2. Darwinova teorija evolucije
  3. Mendelovi zakoni nasljeđivanja
  4. Einsteinova teorija relativnosti
  5. Heisenbergov princip neodređenosti
  6. Hipoteza o tektonici ploča
  7. Hipoteza o crnim rupama
  8. Hipoteza o mikrobima
  9. Hipoteza Gaia
  10. Hipoteza o velikom filtru
28.01. (18:00)

Točka gdje i atom potpuno miruje

Abeceda fizike: Zašto smo sigurni da u svemiru ništa nije hladnije od –273,15 Celzijeva stupnja?

Tijelo na temperaturi apsolutne nule bilo bi tijelo kojem smo uzeli svu unutrašnju energiju, kojem nemamo više što od energije uzeti pa mu stoga ne možemo ni sniziti temperaturu. Dakle, pitanje najniže moguće temperature nije empirijsko pitanje rekordno niske temperature koju smo uspjeli negdje izmjeriti. To je pitanje vezano uz samu definiciju apsolutne temperature. A definicija je stvar dogovora. I tu je kvaka. Tijelo nema toplinu jer toplinom nazivamo samo energiju prijelaza, onaj dio unutrašnje energije koji prelazi s tijela na tijelo. Pa onda ni atom, kao sićušno tijelo, nema toplinu. No, što je s temperaturom atoma? Temperatura je povezana s unutrašnjim gibanjem, a atom se giba. Ima li onda sam atom temperaturu? Nema! Kao što nema ni boju, ni miris, pojedini atom nema ni temperaturu. Naime, temperatura je statistički pojam. Dario Hrupec za Bug.

26.12.2023. (14:00)

Atomsko grijanje

Uspio eksperiment s nuklearnom fuzijom, na pomolu iskoristivi energent

Desetljećima su znanstvenici pokušavali iskoristiti fuzijsku energiju, u biti stvarajući snagu sunca na Zemlji. Nakon što su prošle godine ostvarili povijesni neto dobitak energije, sljedeći važan korak bio je dokazati da se proces može replicirati. Za razliku od nuklearne fisije – procesa koji se danas koristi u svjetskim nuklearnim postrojenjima, a koja nastaje dijeljenjem atoma – nuklearna fuzija ne ostavlja dugotrajni radioaktivni otpad. Kako se klimatska kriza ubrzava, a hitnost odbacivanja fosilnih goriva koja zagrijavaju planet raste, mogućnost stvaranja obilnog izvora sigurne i čiste energije je primamljiva. Nuklearna fuzija, reakcija koja pokreće Sunce i druge zvijezde, uključuje spajanje dvaju ili više atoma u jedan gušći, i to u procesu koji oslobađa ogromne količine energije. Index

29.10.2023. (01:00)

Umjesto o ravnoj ploči, radije zamišljaj naš planet kao krafnu

Teoretski je moguće da planeti budu u obliku krafne

Prema zakonima fizike, moguće je da planeti budu oblika američke krafne. No, kako bi zadržali stabilnost, potrebna je rotacija veće brzine. Posljedično, pojačala bi se gravitacijska sila na polovima, koja bi bila približno dvostruko jača nego na ekvatoru. Mjesec bi nastavio kružiti oko Zemlje, sve dok održava dovoljnu udaljenost. Vrijedno je napomenuti da je planet u obliku krafne kao prirodna pojavnost vrlo malo vjerojatna, osim ako ga napredna izvanzemaljska bića ne odluče stvoriti. Twitter

27.10.2023. (18:00)

Plivači protiv struje

Znanstvenici uočili da ljudski spermiji prkose Newtonovom zakonu gibanja

Sa svojim repovima poput biča, ljudski se spermatozoidi kreću kroz viskozne tekućine, naizgled prkoseći Newtonovom trećem zakonu gibanja, prema novoj studiji koja karakterizira kretanje ovih spolnih stanica i jednostaničnih algi. Newtonov treći zakon može se sažeti kao “za svaku radnju postoji jednaka i suprotna reakcija”. Označava posebnu simetriju u prirodi gdje suprotstavljene sile djeluju jedna protiv druge. Visoko viskozne tekućine obično bi raspršile energiju sprječavajući spermije da se uopće kreću. Istraživači su otkrili da repovi sperme i flagele algi imaju ‘čudnu elastičnost’, što omogućuje ovim fleksibilnim dodacima da se vrte bez gubitka puno energije na okolnu tekućinu. N1, Science Alert.

13.10.2023. (12:00)

Matrix Reloaded

Istraživanje: Nova otkrića u fizici pokazuju da živimo u simulaciji

Prema hipotezi simulacije mi možda živimo u jednoj imaginarnoj realnosti; sve što doživljavamo je zapravo model nečeg drugog. Teorija nije samo dio filozofskog promišljanja, stručnjaci su pokušali vidjeti ima li tu uistinu nečega i utvrdili da – ima. Drugi zakon infodinamike podupire ideju da je sve ovo što doživljavamo samo sofisticirani model nekog prilično moćnog računala. Temelji se na drugom zakonu termodinamike koji kaže da će bilo koji prirodni proces u svemiru rezultirati gubitkom energije i povećanjem nereda, odnosno entropije sustava. Na informaciju se tu gleda kao na oblik materije, a proučavanjem RNA različitih varijanti SARS Cov-2 virusa, otkriveno je da su sve imale smanjenje informacijske entropije nakon mutacija, iako je za očekivati veća entropija. Ovaj proces, gdje se uklanja višak informacija, nalikuje brisanju ili komprimiranju otpadnog koda kako bi se uštedio prostor za pohranu i optimizirala potrošnja energije – što pak podržava hipotezu da živimo u simulaciji. Index