23.12.2017. (11:20)

Brrrr

Davor Rostuhar s Antarktike: Ljeto je i -14 stupnjeva

“Dan je dvadeseti. Prvi je dan ljeta na Antarktici i toliko je toplo da sam prvi put skijao bez maske za lice, jakne i samo u tankim rukavicama. I dalje je dobar minus, ali nije bilo ni daška vjetra. Prva stvar koja mi je prošla kroz glavu kad sam skidao jaknu bila je da ne bih smio to raditi jer ću se prehladiti ili dobiti upalu pluća, kao što nas straše bake i mame. Tim više me iznenadila južnoafrička doktorica Gaynor u bazi Union Glacier, kad mi je objasnila da čim krenem na ekspediciju, ne mogu dobiti virusne bolesti jer u unutrašnjosti kontinenta nema nijednog živog bića tko bi mi to mogao prenijeti. Mogu od pothlađivanja dobiti čitav niz problema, ali to je sasvim neka druga priča”, piše Davor Rostuhar. Jutarnji

21.12.2017. (10:20)

Može se

Na Antarktici pronađeni mikrobi koji se hrane samo – zrakom

Istraživači su u uzorku tla iz istočne Antarktike pronašli čak 23 vrste zanimljivih mikroba koji preživljavaju na za život vrlo nepogodnom terenu. No onio su preživjeli od zraka, hrane se molekulama vodika i ugljičnog monoksida. Belinda Ferrari, jedna od koautorica studije, smatra kako ovo otkriće otvara mogućnost jednostavnom, ali dalekosežnom zaključku – da se i na drugim planetima možda razvio život koji opstaje zahvaljujući isključivo plinovima iz atmosfere. Novi list, Atlas Obscura

26.10.2017. (19:51)

Crni u licu

Moramo ugasiti elektrane na ugljen – inače će more porasti za 1 metar

Ako do 2050. ne ugasimo termoelektrane na ugljen razina mora će porasti za 1,3 metra, što će naravno biti pogubno za mnoge obalne gradove svijeta, stoji u novom istraživanju sveučilišta u Melbourneu koje je proučavalo utjecaj otapanja na Antarktici na razinu mora te posljednje projekcije o ispuštanju plinova. Ono što je sigurno je da je značajno dizanje razine mora neizbježno i zahtijeva ubrzanu prilagodbu, a to znači da možemo izbjeći nevolje tako što ćemo zadržati globalni porast temperature dobrano ispod 2 stupnja Celzija u usporedbi s predindustrijskim dobom, što i piše u Pariškom sporazumu. Sidney Morning Herald

16.10.2017. (08:46)

Tisuće mladunaca pingvina uginulo je od gladi na Antarktici zbog neuobičajeno debele ledene kore koja je prisilila njihove roditelje da hranu traže na većim udaljenostima

08.09.2017. (08:02)

Novi život

Znanstvenici možda pronašli nepoznate oblike života na Antarktici

Znanstvenici sa Australskog nacionalnog sveučilišta (ANU) vjeruju da bi nepoznati oblici života mogli živjeti u ledenim pećinama na Antarktici. Duboko u ledenim pećinama, izdubljenim parom iz aktivnog vulkana Mount Erebus na Ross Islandu, znanstvenici su pronašli tragove DNA algi, malih životinja i do sada nepoznatih životnih oblika. “U tim pećinama može biti vrlo toplo, u nekima čak i do 25 Celzijevih stupnjeva. Većina pronađenih DNA uzoraka su slični već pronađenim biljkama i životinjama u drugim dijelovima Antarktike. No, nismo uspjeli prepoznati sve dijelove”, izjavila je u priopćenju voditeljica istraživanja Ceridwen Fraser. ABC, Index

22.06.2017. (09:19)

"Čista slučajnost", zaključuje Trump

Posljedice zatopljenja: Golemi ledeni brijeg odvojit će se od Antarktike

Jedan od najvećih ledenih bregova, poznat pod imenom Larsen C, vrlo skoro mogao bi se odvojiti od Antarktike i predstavljati veliku opasnost za plovidbu. Ova je ledena ploča velika kao indonezijski otok Bali ili američka savezna država Delaware, a nakon što je nastala pukotina od 175 kilometara, za Antarktiku je drži još samo 13 kilometara leda. Znanstvenici vjeruju kako je odvajanje posljedica klimatskih promjena, objašnjavajući da se antarktički poluotok brzo zagrijavao proteklih desetljeća. Novi list

15.02.2017. (13:26)

Poplavio nam podrum

Led oko Antarktike najmanji u povijesti

Led oko Antarktike povukao se na svoju najmanju razinu otkako postoje mjerenja, i to ranije nego inače – obično se povlačenje leda dogodi krajem veljače, što bi bio vrhunac ljeta na južnoj polutki, no ove se godine povlačenje dogodilo 13. veljače, prema američkim podacima. Površina pod ledom smanjila se na 2,28 milijuna kvadratnih kilometara, čime je srušen prethodni rekord iz 1997. kad je led pokrivao ugrubo 3 tisuće kvadratnih kilometara veću površinu. Prosjek je 3 milijuna. Posljednjih godina količina leda oko Antarktike bila se povećavala, unatoč globalnom zagrijavanju, što su klimatski skeptici isticali kao dokaz protiv globalnog zagrijavanja. Klimatski znanstvenici ovaj su paradoks pripisivali promjenama u vjetrovima i morskim strujama. Na Arktiku je u studenom, prosincu i siječnju bilo tkđ. rekordno malo leda. Independent, Salon