Summit je o klimi, a Grabar-Kitarović je navela otok Zlarin kao primjer kako se nositi s otpadom. Snimka govora s YouTubea dolje, HRT ima sinkronizirani prijevod.
https://youtu.be/RQBz0-vEftc
Možemo li vjerovati kapitalistima kada odjednom započnu naveliko trubiti da su se promijenili i postali jako ekološki svjesni, da su u svojim globalnim pogonima okrenuli ploču i odlučili naglo rezati ispuštanje svih štetnih tvari te namjerili postati ugljično neutralni? Mnoge najavljene mjere i propisi u svrhu borbe protiv klimatskih promjena, od kukaca na jelovniku i drugih promjena prehrambenih namirnica sve do zabrane benzinaca i dizelaša na cestama, dovode u pitanje naše okoštale navike i način života u sistemu koji slavi konzumerizam, materijalizam i status pojedinca, no prijete li te mjere i opstanku samog kapitalizma? Navodno je problem i metan koji proizvode krave, a ako uzmemo da je emitiranje CO2 u Hrvatskoj po stanovniku oko četiri tone godišnje, a jedna bukva u tom vremenu može apsorbirati tek preko 12 kila štetnog plina, to znači da bi svaki od nas trebao zasaditi otprilike 300 stabala godišnje. Faktograf
Klimatske ili okolišne promjene ne utječu samo na prirodne ekosustave, već i na ljudska društva, politička uređenja i institucije. Posljedice klimatskih promjena najviše će pogoditi najsiromašnije dijelove svijeta – one koji nisu odgovorni za sadašnje stanje čija su društva nerijetko već razara imperijalizam. Zbog neravnomjerno raspoređenog rizika, preseljenje na manje ugrožena područja, bilo unutar vlastite zemlje ili preko granica, jedan je od važnijih načina prilagodbe. Posljedice klimatskih promjena povećavaju ranjivost i nejednakost za neke skupine ljudi, posebno one koji su već marginalizirani ili diskriminirani. Kulturpunkt
Tema prilagodbe posljedicama globalnog zatopljenja više nije tema koja je, kao nešto ranije, okupirala znanstvenike i zelene aktiviste, odnosno, samo užu javnost – te su posljedice sada počele utjecati na konkretne lokalne zajednice. Konkretnim posljedicama svjedoče uzgajivači dagnji koje masovno pomiru, ali i maslinari čiji je urod desetkovala suša kao i požari. Činjenica da ekstremne vremenske (ne)prilike postaju sve češće i ekstremnije kod mnogih izazivaju strah i zabrinutost, a moderna psihologija to naziva klimatskom anksioznošću. Brojna istraživanja, među kojima jedna otkriva kako 70 posto mladih u dobi od 12 do 18 godina zabrinuto za svijet koji će naslijediti, potvrđuju da je mladima ova tema važna. Razlozi su to zbog kojeg su se brojne mlade osobe uključile u klimatske pokrete koji na globalnoj razini postaju sve prisutniji i glasniji. Faktograf
Veza globalnih klimatskih promjena i sve češćih i snažnijih toplinskih valova, kao i drugih meteoroloških ekstrema, jasno je pokazana još prošle godine u velikom izvješću Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC) Ujedinjenih naroda. Sada iz Svjetske meteorološke organizacije (WMO) još jednom ističu da je i ovaj toplinski val, koji upravo proživljavamo diljem Europe, primjer ekstremnog događaja kakvi će u budućnosti biti uobičajeni. Temperature između 36°C i 40°C, dugotrajno povišen tlak zraka, suša i opasnosti od velikih požara postat će “novo normalno”, kaže glavni tajnik WMO-a Petteri Taalas. “Upumpali smo toliko ugljičnog dioksida u atmosferu da će ovakav negativan trend trajati desetljećima. Nismo bili u stanju globalno smanjiti emisije. Nadam se da će ovo biti poziv na buđenje za vlade svijeta i da će imati utjecaja na ponašanje birača u demokratskim zemljama”, kaže Taalas. Bug
U danskom gradiću Lemvigu ovih je dana dovršena gradnja klimatskog centra kojemu je glavni cilj suradnja privatnih i javnih tvrtki, obrazovnih institucija i civilnog društva te razvijanje novih rješenja za trenutne i buduće izazove koja se odnose na obalne klimatske izazove, zelenu energiju, kružno gospodarstvo, vodu i okoliš. Posebnog ovog centra je i sam način gradnje: korišteni su uglavnom prirodni materijali bez previše betona i čelika, a ujedno je istaknuta njezina prvotna funkcija koja se tiče istraživanja klime i klimatskih promjena te olujnih udara, ali i vode. Dizajnom je ujedno odana i počast tom lučkom gradiću, čije je ulazno pročelje konstruirano tako da podsjeća na val. Green
Protiv paklene vrućine jedva da ima nekih mjera za prilagodbu, ali barem nešto mogu pomoći urbanistički koncepti: kotline kroz koje će dolaziti svjež zrak, zelene površine koje djeluju na snižavanje temperature umjesto betona i asfalta koji još dodatno akumulira toplinu. Ima prokušanih metoda i protiv poplava i žestokih kiša koji nadilaze velike kanale i brane. Doista uz mnoge njemačke rijeke već odavno postoje brane i prostori za poplavljivanje. Ponegdje ima i riječnih livada kao područje prihvata vode i koji se bez poteškoća mogu poplaviti. Takva područja ubuduće treba postaviti i u gradovima: na primjer usred Rotterdama je trg na kojem je namjerno postavljeno tri velika bazena. Deutsche Welle o klimatskoj krizi, a nakon katastrofalnih poplava ovih dana u Njemačkoj.
Kina i Sjedinjene Američke Države su prema datoteci Europske unije EDGAR najveći zagađivači atmosfere ugljičnim dioksidom, a mnogi se zbog te činjenice pitaju ima li smisla odricati se nečega kako bi smanjili emisije CO2, pogotovo ako ne žive u tim zemljama. Istraživači klime smatraju da ima i zbog čega napor brojnih inicijativa za smanjenje potrošnje energije nije uzaludan. Mjesta za uštedu su brojne, a one se tiču svakog kućanstva: ekonomična potrošnja struje, topline, promet pa i prehrana su neka od njih. Pomažu li dakle odustajanje od mesa i vožnje automobilom u borbi za održivost klime? Doprinos svakog pojedinca je važan i ne može se umanjiti ukazivanjem na najveće zagađivače. Ipak, individualne mjere tek u određenom političkom kontekstu pokazuju djelovanje koje bi moglo voditi stvarnoj promjeni. Deutsche Welle
Earth's digital twin.
📕 Read more: https://t.co/KnxHZ0kLTe#GTGS21 pic.twitter.com/XaDLMCjHyo
— World Economic Forum (@wef) April 1, 2021
Globalno zagrijavanje, topljenje ledenjaka i poremećaji u padalinama tvore na površini oceana sloj nižeg saliniteta. Taj se sloj razdvaja od oceanskih dubina poput ulja na vodi i to razdvajanje ograničava miješanje oceanskih voda pri čemu se vode iz morskih dubina u kojima ima kisika i hranjivih tvari uzdižu prema površini i apsorbiraju CO2, jedan od plinova s učinkom staklenika i uzročnik globalnog zatopljenja prije nego što ga povuku u dubine. Ta pojava dovodi u pitanje buduću sposobnost oceana da igra svoju ulogu globalnog termostata klime.
Topla oceanska struja koja grije sjevernu Europu slabija je nego ikada u prethodnih tisuću i šest stotina godina, pokazuju sedimenti i uzorci iz dubine ledenjaka. Istraživanje pokazuje vjerojatnost da će Golfska struja dodatno slabjeti, s katastrofalnim posljedicama za Ujedinjeno Kraljevstvo i Irsku, kao i za mnoge druge države. Sustav Golfske struje djeluje poput divovske pokretne trake, koja prenosi toplu površinsku vodu s ekvatora prema sjeveru čime omogućava život na sjeverozapadu Europe (što nije moguće na istoku Kanade na istoj širini) i šalje hladnu duboku vodu s niskim salinitetom natrag prema jugu.