Govor predsjednice u UN-u - svijet treba pratiti primjer Zlarina - Monitor.hr
25.09.2019. (08:30)

Kako je počelo čišćenje na mom otoku

Govor predsjednice u UN-u – svijet treba pratiti primjer Zlarina

Summit je o klimi, a Grabar-Kitarović je navela otok Zlarin kao primjer kako se nositi s otpadom. Snimka govora s YouTubea dolje, HRT ima sinkronizirani prijevod.

https://youtu.be/RQBz0-vEftc

 


Slične vijesti

08.05. (17:00)

“Živimo kao da imamo još jedan planet na koji možemo otići“

Otvoreno pismo čelnicima EU-a poziva da se politički obvežu raditi na klimatski neutralnom gospodarstvu

Ukupno 317 organizacija civilnog društva uputilo je otvoreno pismo čelnicima EU-a. U pismu se poziva na političku predanost stvaranju klimatski neutralnog gospodarstva. Ističe se da bi EU trebao raditi na smanjenju potrošnje prirodnih resursa, jer trenutno trošimo kao da imamo više planeta na raspolaganju. Očekuje se da će nadolazeći izbori za EU biti ključni za usmjeravanje politika prema održivijoj budućnosti. (Green.hr)

18.04. (16:00)

Dost kompleksno

Može li se upravljati klimom? Pokraj ljudskih, valja uzeti u obzir i prirodne faktore koji utječu na nju

Ljude pomalo zbunjuje kada im netko govori o zagrijavanju Zemlje, a kod njih je palo dva metra snijega i temperatura se spustila debelo ispod nule. Prvo i osnovno, treba razlikovati vrijeme i klimu. Vrijeme je ono što vidimo sada i prognoziramo za sutra ili koji dan više. Klima je globalno ponašanje kroz dugi niz godina, desetljeća i stoljeća. Je li u principu moguće upravljati klimom? Upravljati klimom znači upravljati tokovima energije u atmosferi i oceanima, kao i faktorima koji na te tokove utječu. Valja uzeti u obzir leptirov efekt, pojavu ledenog doba koje se javlja ciklički svakih sto tisuća godina, a tu je i Sunčeva aktivnost… Pokraj ljudskog utjecaja, nezanemariv je utjecaj prirodnih procesa na rast temperatura. No, ljudski utjecaj se može smanjiti. Novosti

16.04. (12:00)

Samo da ne bude prevruće

Posljedice klimatskih promjena: Toplinski valovi više ne prijete samo ljeti

Pravo ljeto u rano proljeće, kakvo smo iskusili početkom travnja, koliko god ljudima “ugodno toplo” bilo, zapravo je još jedno ozbiljno upozorenje na drastične klimatske poremećaje. Ovogodišnji ožujak bio najtopliji ožujak u povijesti mjerenja, a zabrinjava i globalna temperatura mora. Toplinski valovi ranije su bili definirani isključivo za ljeto, a sada se mogu definirati za sve sezone. Toplinski val se smatra bilokad kad je temperatura za 8 stupnjeva iznad klimatološkog prosjeka kroz razdoblje od četiri ili pet dana. Važan je utjecaj El Niña koji ide svom kraju, no to još ne znači da će nakon toga odmah nastupiti razdoblje “hlađenja” s tzv. La Niñom. Može imati nekoliko brijegova, a da nema pravi dol. N1

12.04. (18:00)

Iduće dvije godine su ključne

Šef UN-a: Preostaju nam još samo 2 godine ‘da spasimo svijet’

Čovječanstvu preostaju samo dvije godine “da spasi svijet” praveći dramatične promjene u načinu na koji ispušta emisije koje zadržavaju toplinu, a ima još manje vremena za djelovanje kako bi se dobili financijski resursi iza takvog masivnog pomaka, rekao je Simon Stiell, izvršni tajnik UN-ove Okvirne konvencije o promjeni klime (UNFCCC). S obzirom na to da su vlade svijeta suočene s rokom do 2025. godine za nove i jače planove za suzbijanje emisije ugljika, gotovo polovica svjetske populacije glasovala je na izborima ove godine, a ključni globalni financijski sastanci održat će se kasnije ovog mjeseca u Washingtonu, izvršni tajnik UN-ove klimatske agencije Simon Stiell rekao je u srijedu da je svjestan da njegovo upozorenje može zvučati melodramatično. Ali rekao je da je akcija u sljedeće dvije godine “esencijalna”, prenosi Associated Press. Green

23.03. (20:00)

Ekipa, 5 do 12 je, još malo pa fajrunt

Znanstvenici za klimu uputili su apel političkim strankama uoči nadolazećih izbora

Okupljeni ispred sjedišta hrvatske vlade, članovi inicijative Znanstvenici za klimu su zahtijevali uključivanje klimatskih politika u političke programe. Iako su već prije četiri godine poslali sličan apel, koji nije bio u potpunosti prihvaćen, ističu potrebu za hitnim djelovanjem zbog alarmantnih podataka o klimatskim promjenama. Svjetska meteorološka organizacija je u svom izvještaju objavila rekordne temperature i uputila crvenu uzbunu svijetu. (Lupiga)

06.12.2023. (12:00)

Klimatska kriza ne podrazumijeva samo ljetne vrućine

To što ima snijega ne znači da se klimatske promjene ne događaju

Zime će generalno biti sve toplije, ali mi usprkos tome i dalje imamo oscilacije koje znače da zimi može biti i hladno – kaže njemačka klimatologinja. Naravno da se mora poći od toga da će hladne zime i snijeg ubuduće biti rjeđe pojave, dodaje ona. Ali napominje da to ne znači da ih neće biti. Snijegu je svejedno je li vani minus 10 ili minus 5 stupnjeva, važno je samo da je dovoljno hladno. U kontekstu analize količine snježnih padalina i zatopljenja Zemlje je ključno diferenciranje između onoga što je vrijeme, a što je klima. Snijeg je meteorološki fenomen, a zbog same činjenice da pada snijeg ne može se kreirati zaključke o klimi, odnosno klimatskim promjenama. Porast temperature mogao bi dovesti do toga da ubuduće bude više snijega, ali to ne znači da će on češće padati, već da će padaline biti intenzivnije, obilatije. DW

03.12.2023. (18:00)

Bit će oluja, suša i požara

Izgledno je da ćemo prijeći prag od 1,5 stupnjeva, ali može ga se smanjiti do kraja stoljeća

Na dan početka 28. klimatske konferencije UN-a (COP28) u Dubaiju 30. studenoga obilježilo se osam godina od stupanja na snagu Pariškog sporazuma o klimi. Tada su većinu nacija na reakciju potaknula upozorenja znanstvenika koji su zaključili da bi zagrijavanje Zemlje od preko 1,5 stupnjeva Celzija izložilo milijune ljudi katastrofalnim poplavama, ojačanim olujama i požarima. Znanstvenici su preporučili granicu od 1,5 stupnja kao neku vrstu linije obrane. Pridržavanje ovog cilja, kažu stručnjaci, značilo bi veće šanse za izbjegavanje ekstremnijih i nepovratnih klimatskih učinaka. Da bi se održala ta granica, trenutne globalne emisije štetnih plinova moraju biti prepolovljene do 2030. godine. Prelazak praga ne znači apokalipsu, ali znači ekstremnije vremenske uvjete, a time i štete. Iako je izvjesno da ćemo preći taj prag, zadatak je smanjiti ga do kraja stoljeća smanjivanjem izgaranja fosilnim gorivima i prilagodbom, što je izvedivo. DW

21.08.2023. (18:00)

Sad. kome je to utješno

Šumski požari doprinose zagrijavanju, ali blokirajući sunčevu svjetlost dimom dovode i do rashlađenja

Procjenjuje se da su samo 2020. šumski požari u Kaliforniji poništili 16 godina smanjenja emisije stakleničkih plinova u ovoj američkoj saveznoj državi. Međutim, nisu svi učinci šumskih požara na klimu tako dugotrajni. Niti svi proizvode zagrijavanje. Blokirajući sunčevu svjetlost i privlačeći dodatne kapljice vode koje posvjetljuju oblake, dimni aerosoli mogu reflektirati sunčevu svjetlost natrag u svemir, što dovodi do lokalnog hlađenja u nižim slojevima atmosfere. Ovaj učinak hlađenja obično traje samo dok kiša ne ispere aerosole natrag na zemlju. Ipak, kako se šumski požari povećavaju, čak i ti privremeniji učinci proširuju svoj doseg i trajanje. Na primjer, sezona požara u Australiji 2019./2020. proizvela je široko rasprostranjeno zahlađenje izazvano dimom koje je moglo utjecati na nedavni “trostruki pad” u vremenskom obrascu La Niña, pokazuju istraživanja. Index

31.07.2023. (18:00)

Hajde, vrijeme je da se krene

Akumulacija povijesti u atmosferi

Priča o kompliciranom odnosu prirode i društva mogla bi početi od različitih točaka u povijesti. Primjerice, s parnim strojem s odvlačenjem radne snage iz sela u gradove ili prije desetak godina, kada je koncentracija ugljikovog dioksida (CO2) u atmosferi prešla tada alarmantni prag od 400 čestica na milijun. Vremenski tijek istovremeno je i ključan i sporedan faktor za odnos prirode i društva. Ključan jer vremena za konkretne poteze koji će omogućiti budućnost ljudske vrste na Zemlji ima sve manje, sporedan jer je planeti svejedno za naše koncepte prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Uvjeti života na Zemlji 2023. godine rezultat su načina života bogatih društava kroz posljednjih dvjestotinjak godina, rezultat su upumpavanja neodrživih količina stakleničkih plinova u atmosferu u ime profita – o tome postoji znanstveni konsenzus. Klima je neizostavni podtekst svake rasprave o pravednijem društvenom i ekonomskom uređenju, to je tako tili ili ne tili. Rješenja koja su više od puke računice podrazumijevaju odmak od trenutno prevladavajućeg viđenja planete kao neograničenog izvora bogaćenja, a društva kao skupine potrošača. Faktograf

26.07.2023. (10:00)

Idućeg ljeta idemo nekamo sjevernije

Klimatske promjene utjecat će i na kretanja u turizmu

Studija iz 2019. predviđa da će klima u Madridu 2050. nalikovati sjevernoafričkom gradu Marakešu, London će više ličiti na Barcelonu, a Stockholm na Budimpeštu. To bi bio tektonski pomak za europsku industriju putovanja i turizma, koja je prošle godine europskom BDP-u doprinijela s preko dva bilijuna dolara (1,9 bilijuna eura). Procjenjuje se da će europski turistički sektor rasti po prosječnoj godišnjoj stopi od 3,3 posto do 2032., međutim, učestalost ekstremnih događaja u južnoj Europi mogla bi natjerati putnike na odredišta u sjevernom dijelu kontinenta. Lider