Grad bez granica: Kako suburbanizacija "jede" Zagreb - Monitor.hr
01.12.2024. (13:00)

Zagreb na steroidima urbanog širenja

Grad bez granica: Kako suburbanizacija “jede” Zagreb

Zagreb se posljednjih desetljeća suočava s nekontroliranim širenjem prema periferiji, poznatim kao urban sprawl. Ovaj trend rezultira višim infrastrukturnim troškovima, prometnim gužvama i smanjenom kvalitetom života. Stručnjaci upozoravaju na potrebu za revitalizacijom brownfield područja poput Gredelja i Velesajma te uvođenje mjera koje bi poticale obnovu centra grada i smanjile suburbanizaciju. Primjeri svjetskih metropola, poput Melbournea, pokazuju kako promišljeno urbanističko planiranje može smanjiti troškove, povećati socijalnu koheziju i poboljšati kvalitetu života. No, bez integrirane strategije i bolje suradnje svih razina vlasti, Zagreb riskira postati gradom neučinkovitih prometnih sustava i razorenih urbanih struktura. Lider


Slične vijesti

07.03. (13:00)

To je ta decentralizacija o kojoj pričamo

Zagreb na sjeveroistoku dobiva novo naselje, prostirat će se na 22 hektara

Na praznoj parceli površine 22 hektra između Soblinca i Šašinovca planirana je izgradnja naselja s 200 objekata za otprilike 900 stanovnika s popratnim sadržajima. Gradska skupština izglasala je Urbanistički plan uređenja tog područja. Na sjeveroistočnom dijelu Zagreba, točnije na području Sesveta nalazi se naselje Soblinec. Ono je jedna od tranzitnih lokacija, s obzirom na to da kroz njega prolazi državna cesta D3 (Stara varaždinska, odnosno Soblinečka ulica, op.a.), a u blizini je i autocesta A4. No, u samom naselju živi nešto manje od 1000 stanovnika, uz osnovne sadržaje. To bi se trebalo promijeniti. Večernji i tportal

25.02. (12:00)

Netko je zaustavio vjetar

Na zagađenje zraka kriv i nedostatak ciklone, zbog čega nema strujanja i sam se zrak ‘začepi’

Lebdeće čestice PM10, koje se nazivaju i grubim česticama, promjera su manjeg od 10 mikrometara (npr. prašina i pelud), a uglavnom sadrže željezo, aluminij i silikate. Njihova prosječna dnevna granična vrijednost je 50 mikrograma po kubnom metru pa se smatra da sve zabilježene vrijednosti iznad toga loše utječu na zdravlje. Te lebdeće čestice prvenstveno nastaju zbog ispušnih plinova u prometu i industriji te zbog loženja na kruta goriva. Na to utječe i nedostatak ciklone, zbog čega zrak ne struji, on se “ujezeri”. A tu pridonosi i položaj Zagreba, koji je okružen Medvednicom i Plešivicom, odnosno zatvoren sa severa i zapada pa kad nema vjetra nema ni provjetravanja. N1

08.02. (14:00)

Svi su klimatski zabrinuti, ali nitko nema primjedbi

Program klimatskih mjera za metropolu usvojen – javnost šutjela

Unatoč rastućim klimatskim izazovima, prijedlog Programa ublažavanja klimatskih promjena Zagreba (2025.–2028.) nije dobio nijednu primjedbu. Program prepoznaje porast vrućih dana, učinak toplinskog otoka i rizike bujičnih poplava te donosi mjere poput razvoja mreže javnih slavina, povećanja urbanih vrtova, sadnje stabala i uvođenja javnih bicikala. Također planira Centar za ponovnu uporabu. Iako su ove teme ključne za građane, izostala je javna rasprava, pa Program ostaje dokument o velikim planovima – i malom interesu. H-alter

28.01. (15:00)

Dobra prilika, ili?

Kod Borongaja niče novi stambeni blok, jedna zgrada od devet već useljiva

Građevinska tvrtka GIP Pionir gradi novi stambeni kvart na istoku Zagreba, na uglu Ulice Marijana Čavića i Borongajske ceste. Od planiranih devet zgrada, jedna je već useljiva, druga dovršena, a treća u izgradnji. U objektima A1 i A2 nude se stanovi po cijeni od 2970 do 3180 €/m², uz mogućnost kupnje vrta za 690 €/m². Stanovi u A1 su veći (51-78 m²) s praktičnim tlocrtima i natkrivenim balkonima, a useljenje je planirano za 31. srpnja 2025. godine. Parkirališna mjesta (890-1130 €/m²) i garaže (15-29 m²) dostupni su za četiri objekta, s najviše slobodnih mjesta za budući objekt G2. Rok useljenja u A1 je 31. srpnja 2025. godine, piše Bauštela.hr. Poslovni

12.01. (18:00)

Kad bi barem svježeg zraka bilo u sezoni

Kvaliteta zraka u Zagrebu tijekom zime znatno opada, prvenstveno zbog grijanja na fosilna goriva

Ali i formiranja inverzije koja zadržava onečišćenja blizu tla. Glavni izvori su kućna ložišta, promet i prijenos onečišćenja iz udaljenih područja. Iako europske politike doprinose smanjenju emisija, sve veći broj automobila i dalje predstavlja izazov. Lokalizirana onečišćenja najizraženija su u naseljima s niskom gradnjom i blizu prometnica. Usmjeravanje prema održivim izvorima energije, poput geotermalne, ključan je korak za poboljšanje kvalitete zraka. Index

10.01. (12:00)

Zagreb, kak imam te rad, ali gužve u centru baš i ne

Ušteda od 25 milijuna eura i 4300 automobila manje: Zašto Zagreb treba ulagati u urbanu revitalizaciju

Zagreb se nepotrebno širi na periferiju grada gdje ne postoji komunalna infrastruktura. Time nastaje trošak dovođenja i održavanja komunalne infrastrukture, uništava se zelenilo na postojećim oranicama na kojima se razvija novogradnja, stvaraju se prometne gužve, buka i onečišćava zrak a stanovnicima tih i ostalih kvartova narušava kvaliteta života. Dvadeset pet milijuna eura uštedjelo bi se na gradnji prometnica, a u isto vrijeme sačuvalo bi se milijun kvadrata zelenila. Na zagrebačkim cestama bilo bi 4300 automobila manje, a čak sedam dana godišnje, odnosno 168 sati, prosječna osoba bi manje provela u automobilu u vožnji na posao i natrag. Ovo su samo neki podaci iz analize Avison Younga i 3LHD-a koja pokazuje cijeli niz prednosti razvoja grada Zagreba putem urbane regeneracije u širem centru grada (npr. Gredelj) u odnosu na nekontrolirano širenje na periferiju (primjerice Svetu Klaru). Lider

04.01. (00:00)

Mislio sam da ću se preseljenjem u okolicu metropole spasiti problema, ali onda sam se sjetio da mi je radno mjesto ostalo u Zagrebu

Vožnja zagrebačkim gužvama loše je po zdravlje, izaziva tahikardiju

Katastrofalna prometna infrastruktura, tragično spor i neudoban javni prijevoz koji ljude tjera da koriste aute kamo god krenuli, pa i nelogični potezi gradske vlasti, koja se žali na prevelik broj auta, a potom ukida parkirališna mjesta i vozne trake u središtu grada… sve to se urotilo protiv vozača u Zagrebu, koje zbilja treba uzeti za ozbiljno kad se nakon često višesatne borbe s gužvama požale na svoje zdravlje. Istraživanje portala discovercars.com analiziralo je razinu stresa koju vozač doživljava u prometu u većim europskim gradovima. Pokazalo se  da vožnja po našoj metropoli nije samo iznadprosječno stresna, već da može izazvati i ozbiljne zdravstvene tegobe. Vršnih 115 otkucaja u minuti zabilježenih u vožnji u zagrebačkom prometu zabrinjavajuć je rezultat, jer se sve preko 100 otkucaja srca u minuti u mirovanju smatra tahikardijom, stanjem potencijalno opasnim po zdravlje. Ništa bolji rezultat nije zabilježen niti kod mjerenja najniže vrijednosti. Jutarnji

15.12.2024. (08:00)

Mi jesmo za patriotizam, ali u zdravim dozama

Ljudska prava pod bor: Božićne poruke mira

Na kartonskim kuglicama JIHR-a bile su želje koje se tiču ljudskih prava, pomirbe i osude zločina iz 1990-ih. Desnica je reagirala burno, gradonačelnik Tomašević neočekivano, a sugovornici za Novosti ocjenjuju da se kao društvo i kao politička zajednica i dalje odbijamo suočiti s prošlošću – Da, mi jesmo protiv njihove vizije Hrvatske koja degradira domoljublje na podobnost, Hrvatske okovane šovinizmom i nesnošljivošću, socijalnom neosjetljivošću, korupcijom i klerikalizmom. Zalaganje za drugačiju Hrvatsku, gdje je patriotizam nenametljiva ljubav prema vlastitom kraju i vjernost skupu općeljudskih vrijednosti, vizija Hrvatske suprotna od one koju radikalna desnica nameće, kriterij je moralnosti u politici – kazuje Zoran Pusić.