Građanski odgoj - ključan za unapređenje demokratske svijesti građana - Monitor.hr
04.04.2016. (13:28)

Građanski odgoj – ključan za unapređenje demokratske svijesti građana

Program Građanskog odgoja i obrazovanja, kako je zamišljen u sklopu Cjelovite kurikularne reforme, ključan je za unaprjeđenje demokratske svijesti građana, a u operativnoj provedbi toga programa, kao i čitave reforme, značajnu ulogu imaju sindikati, poruka je s okruglog stola o kurikularnoj reformi u organizaciji Vertikale sindikata obrazovanja.

Predsjednik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Igor Radeka upozorio je kako od posljednje reforme školstva krajem 70-tih godina prošloga stoljeća Hrvatska nije imala pravu strukturnu promjenu, već samo parcijalne pokušaje provedbe fragmentiranih reformi u pojedinim sektorima koji su u pravilu završavali neuspjehom. Ključni je problem nebriga onih koji vode politiku, smatra, “jer još uvijek se nije dogodilo da neka reforma nadživi mandat neke vlade, čak i onda kada ista politička opcija preuzima novi mandat”.

“Sad smo po prvi puta u situaciji da imamo reformu koja ima veće ambicije i koja napokon nije iznikla izravno iz politike nego joj je politika osigurala prostor, a stručni su je ljudi provodili. Sad ćemo vidjeti hoćemo li po prvi put u Hrvatskoj doživjeti da reforma nadživi političare”, ocijenio je Radeka, te poručio kako je riječ o testu ozbiljnosti “i politike i vlasti”.

Počela javna rasprava – dokumenti trebaju doradu, ali nisu loši

Voditelj eskpertne radne skupine za provođenje reforme Boris Jokić istaknuo je da su na reformi 14 mjeseci, u vrlo teškim uvjetima političke nestabilnosti i intertnosti svih političkih stranaka, radili oni koji su za to najstručniji: učitelji, stručni suradnici, odgajatelji u školama, znanstvenici, sveučilišni nastavnici, asistenti s fakulteta, docenti.

“Hrvatski sustav daje dobre temelje, ali do sada nije bio ustrojen cjelovito, i upravo se to Cjelovitom kurikularnom reformom želi ostvariti: zahvatiti sve međupredmetne teme, pogledati kako bi se one mogle ostvariti bez administrativnog opterećenja učenika, učitelja i nastavnika, a opet na dobrobit učenika. Takvo cjelovito rješenje može dati bolje rezultate za hrvatsko školstvo”, kazao je.

Svi su ti dokumenti samo prijedlozi, napomenuo je Jokić: oni su dani javnosti da ih raspravi – prvo stručnoj pa onda javnoj – u sklopu po prvi puta u Hrvatskoj provedene strukturirane stručne rasprave. “Svi znamo da ti dokumenti trebaju doradu, ali isto tako znamo da oni nisu loši. U ovom trenutku potrebna je jasna i nedvosmislena podrška Cjelovite kurikularne reforme kako ne bi postala samo još jedna propala reforma. Sad slijedi korak odmaka od papirnate ka stvarnoj reformi”, poručio je.

Stručna rasprava otvorena je 14. ožujka, a nakon nje slijedi javna rasprava, koja bi trebala započeti danas za ‘Okvir nacionalnog kurikuluma’.

Ozbiljan demokratski deficit među mladima

Cilj je kurikularne reforme uspostavljanje usklađenoga i učinkovitog sustava odgoja i obrazovanja kroz cjelovite sadržajne i strukturne promjene. Reforma je osmišljena sveobuhvatno, a odnosi se na sve razine i vrste odgoja i obrazovanja. Okrugli stol organiziran je s fokusom na Građanski odgoj i obrazovanje, koji je ocijenjen ključnim za razvoj demokratske političke kulture učenika.

Berto Šalaj sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti (FPZ) istaknuo je kako istraživanja stavova i vrijednosti mladih u Hrvatskoj ukazuju na postojanje “ozbiljnog demokratskog deficita”.

“Politička nas je povijest naučila da demokracija ne ovisi samo o institucijama, ustavu, zakonu, izbornom modelu, nego su vrlo bitni vrijednosti, stavovi i znanja građana. Druga suvremena europska društva uče nas da se ta demokratska politička kultura može potaknuti kroz programe građanskog odgoja i obrazovanja”, kazao je Šalaj.

Hrvatska je jedna od rijetkih država koja još uvijek nema građanski odgoj i obrazovanje u svojim školama, tako da je ovo još jedan pokušaj akademske zajednice da to nametnu, smatra. “Građanski odgoj i obrazovanje sigurno neće riješiti sve probleme, ali bi bio prvi korak u pravom smjeru”, ocijenio je.

Zoran Kurelić s FPZ-a istaknuo je kako svakako treba organizirati predmet koji bi obuhvaćao sve aspekte građanskog pokreta i građanina u društvu, “koji će postavljati najozbiljnija pitanja i koji će svakako obuhvaćati i građanina Hrvatske kao građanina Europe”.

Za provedbu reforme ključni – sindikati

Jokić je napomenuo kako je u ovoj fazi zapravo najvažnija spremnost operativnih dionika za provedbu te reforme, u čemu ključnu ulogu imaju upravo sindikati.

“Bez jasne, jednoznačne i prije svega operativne podrške tom procesu, od njega treba odmah odustati; bez nje ne treba ni ulaziti u ovako složene promjene”, kazao je. Za to je izuzetno bitna podrška sindikata, “jer ako se sindikati neće uključiti, onda tko će”.

Predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić istaknuo je da su sindikati, suprotno uvriježenom viđenju da su “kočničari reformi”, izuzetno zainteresirani za promjenu stanja u obrazovanju, te da “ljudi iz prakse”, zaposleni u školama, “imaju itekakav interes, a i još bolje spoznaje o tome kako bi obrazovni sustav mogao bolje funkcionirati”.

“Sindikati svim srcem podržavaju nastojanja Borisa Jokića i cijeloga tima, svih 400-tinjak ljudi koji rade na pokušaju reformiranja obrazovnog sustava kao jednog od ključnih kičmenih mjesta hrvatskog društva”, poručio je Ribić.

Predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja Sanja Šprem složila se da je kurikularna reforma nužnost, a osobito dio koji se odnosi na građanski odgoj jer on “u društvu nedostaje; naše društvo kao cjelina nema razvijenu svijest što znači biti savjestan građanin”. “Cilj je reforme razviti demokratsko društvo koje je socijalno osviješteno, pa gledajući kroz tu sferu možemo govoriti i o sindikalnoj osviještenosti”, kazala je Šprem.

Iako je reforma u prvome redu usmjerena na boljitak učenika i preko njih društva u cjelini, u sklopu procesa provedbe reforme izuzetno je bitno uzeti u obzir i radne uvjete nastavnika, zaštititi njihova prava, napomenula je. Stoga je ključno dati što kvalitetniju podršku nastavnicima u planiranju tih sadržaja, kazala je.


Slične vijesti

30.05.2021. (21:30)

Hrvatska je mogla bolje

Pet godina nakon prosvjeda za reformu školstva, Boris Jokić komentirao stanje u obrazovnom sustavu

Pet je godina prošlo otkako je na desetke tisuća ljudi bilo na prosvjedima pod nazivom “Hrvatska može bolje”. Boris Jokić je u gostovanju za N1 televiziju komentirao što se promijenilo od tad i je li osjetan ikakav pomak. Kurikularna reforma koštala je državu oko deset milijuna kuna. Kad se govori o velikim novcima, to mi ide na živce. Možete imati najbolje sastojke za ručak, ako imate nevještog kuhara, to će biti katastrofalan ručak. Zašto to govorim? Novac nije garant uspjeha. U pet godina od već pripremljene kurikularne reforme nije napravljeno ništa, no isti su dokumenti i dalje upotrebljivi, zaključuje Jokić. Novi list

17.12.2019. (08:00)

Nije sramota prepisati od njih

Irski školarci su za razliku od naših pri vrhu PISA ljestvice. U 8. razredu imaju tek pet ili šest obaveznih i četiri izborna

U vrijeme kad se kao tinejdžeri trebaju odlučiti za daljnji obrazovni smjer, imaju prijelaznu godinu gdje mogu puno toga iskusiti da bi donijeli pravu odluku. U prijelaznoj godini učenici nemaju obvezu redovitog polaženja nastave, ali zato imaju druge obveze: moraju otputovati u stranu zemlju, nakratko se zaposliti, napraviti predstavu, volontirati… U Irskoj učenici imaju pet ili šest obaveznih predmeta (engleski, irski, matematika, znanost, strani jezik i tjelesni). Ostala četiri biraju od ponuđenih 26 predmeta, od domaćinstva i tehničke kulture do biznisa, geografije ili glazbe… Novi list

20.10.2019. (17:30)

Oblikovanje po narudžbi

Učenike se masovno indoktrinira nacijom i vjerom

Kurikularnom reformom nismo dobili koncept obrazovanja koji djecu odgaja da misle i sama se slobodno opredjeljuju, već servis za stvaranje populacije vjerne Crkvi i desnom političkom svjetonazoru. Ideološki pritisak osobito se osjeća kod hrvatskog jezika i povijesti. Boris Jokić kaže da ga šutnja i kukavičluk struktura ne iznenađuju kao građanina, ali brinu kao znanstvenika i roditelja. Index

09.09.2019. (14:30)

Jedi, uči, muči

Počinje školska godina i kurikularna reforma za 150.000 učenika

Kurikularna reforma ulazi u sve hrvatske škole, i to u 1. i 5. razrede osnovnih škola u svim predmetima, a u 7. razredima po novim kurikulumima predavat će se biologija, kemija i fizika. Reformom će biti zahvaćeni i prvi razredi srednjih škola pa će gimnazijalci po novim kurikulumima pratiti sve predmete, a strukovnjaci hrvatski, matematiku i strani jezik. Za sve učenike osnovnih škola udžbenike će financirati Ministarstvo . Tportal

10.06.2019. (20:30)

Ne politizira, radi

Ministrica Divjak predstavila rezultate rada

Od jeseni kurikularna reforma ulazi frontalno u sve škole i to u I., V. i VII. razrede osnovnih škola, 1. razrede srednjih škola. Za edukaciju, opremu i udžbenike prvi put osigurano dvije milijarde kuna iz EU fondova i državnog proračuna. Doneseno je 40 novih kurikula, čime su izvan snage stavljeni nastavni planovi i programi gimnazija, stari čak 25 godina, te oni za osnovne škole koji su posljednji put mijenjani prije 13 godina. Jutarnji

09.04.2019. (10:30)

Pamet u učionicu

Divjak: Dvije milijarde kuna za kurikularnu reformu

Cjelovita provedba kurikularne reforme započinje sljedeće jeseni, a prosječno će u svaku školu biti uloženo 1,5 milijuna kuna u tri godine, i to kad se ne računa reforma strukovnog obrazovanja. Te dvije milijarde bit će namijenjene za edukaciju, nabavku besplatnih udžbenika te školsku opremu, odnosno svaki će nastavnik koji ulazi u reformu imati svoje prijenosno računalo, a svaka učionica barem projektor ako ne i pametnu ploču ili interaktivni ekran. 24 sata

05.04.2019. (20:30)

Samo da ne tjeraju prvašiće da izgovaraju "kurikularna reforma"

Ministrica Divjak: Od jeseni svi prvi razredi rade po novom kurikulumu

Od školske godine 2019./2020. prema novom kurikulu će se raditi u svim prvim razredima i petim razredima u osnovnim školama, a u 7. razredima prirodoslovne predmete biologiju, fiziku i kemiju. U srednjim školama gimnazijskog programa u prvim razredima i u strukovnim razredima četverogodišnjim novi su kurikuli ih hrvatskog, stranog jezika i matematike. Od školske godine 2020./2021. reforma ulazi u 1., 2., 3., 5., 6. i 7. razred, a u srednjoj školi do 3. razreda, a 2021./2022. ulazi u sve razrede, kada će biti i nova državna matura (HRT). Ono o čemu djeca najviše pričaju su tableti, a s njima je situacija takva da će raditi po četvero učenika na jednom tabletu (T-Portal).

29.12.2018. (14:30)

Blaženka Revizijak

Divjak imenovala Hasanbegovićevu kandidatkinju da uredi kurikulum iz povijesti

Marijana Marinović, Krešimir Zadro, Jasenka Štimac, Vjera Brković, Gordan Ravančić i Valerija Turk-Presečki imenovani su u radnu skupinu za oblikovanje kurikuluma iz povijesti. Posao će im biti dorada kurikuluma na temelju više od 50 komentara koje su tijekom javne rasprave poslali povjesničari i pojedine akademske institucije. Samo pokretanje nove javne rasprave, treće po redu, presedan je u donošenju nastavnih programa u ovoj zemlji. Novosti

15.04.2018. (09:51)

Analiza kaosa

Boris Jokić: Više je ozbiljnosti u odabiru predsjednika kućnog savjeta nego voditelja ERS-a

U vrlo kritičnom intervjuu Boris Jokić govori o izboru za novog voditelja Ekspertne radne skupine za kurikularnu reformu: “Od trenutka kada je ministrica Divjak preuzela dužnost, vlada paralelizam u upravljanju procesima u odgoju, obrazovanju i znanosti. To se najbolje očituje u slučaju kada premijer postaje predsjednik nekog povjerenstva, ministrica članica istog, a njezin državni tajnik kandidat za voditelja reforme. Svi su oni dio tima pod nazivom Vlada RH, koji bi trebao raditi zajedno i skladno. Ministrica ne želi da državni tajnik, čovjek koji bi trebao biti od njezina najvećeg povjerenja, uopće bude povezan s reformom. U televizijskom intervjuu, tijekom natječajnog postupka, javno kaže da on neće biti izabran. Premijer istodobno javno govori da je državni tajnik najbolji kandidat.”