U kolovozu ove godine u Hrvatskoj su izdane 473 građevinske dozvole, što je 9,70% manje nego u istom mjesecu prošle godine. Pritom je smanjen broj izdanih dozvola za zgrade (za 9,9%) i za ostale građevine (za 8,9%). Istodobno je u kolovozu zabilježen i znatan pad predviđene vrijednosti radova (za 43,9% u odnosu na isti mjesec prošle godine) pod utjecajem visokog pada vrijednosti radova na ostalim građevinama (za 78,2%), dok je predviđena vrijednost radova na zgradama porasla za 5,6&, javlja HGK.
U načelu, od travnja ove godine negativne trendove u vrijednosti budućih radova diktira izostanak novih aktivnosti na ostalim građevinama (prometna infrastruktura, cjevovodi, komunikacijski i energetski vodovi, složene građevine na industrijskim prostorima, ostale građevine), kao rezultat usporavanja investicijske aktivnosti javnog sektora. Štoviše, predviđena vrijednost radova na ostalim građevinama u građevinskim dozvolama izdanima u kolovozu spustila se na najnižu vrijednost od kolovoza 2007. godine. Pod pritiskom niske vrijednosti radova na ostalim građevinama, i ukupna predviđena vrijednost radova spustila se ispod razine od milijardu kuna, što je najniža mjesečna razina od siječnja 2002. godine.
U takvim su okolnostima i kumulativni rezultati za prvih osam mjeseci ove godine zabrinjavajući: broj izdanih dozvola smanjen je za 7,4% u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a istodobno je predviđena vrijednost radova niža za 9,2%. Pritom raste broj izdanih građevinskih dozvola za ostale građevine te predviđena vrijednost radova na zgradama, što sugerira da se postupno mijenjaju tendencije investiranja u infrastrukturu, i to orijentacijom na izgradnju većeg broja objekata niže vrijednosti radova. Stoga se i udio vrijednosti radova na ostalim građevinama u ukupnoj predviđenoj vrijednosti radova spustio s uobičajene razine od oko 50% u posljednje tri godine na 32% u prvih osam mjeseci ove godine.
Pri niskoj kupovnoj snazi stanovništva, zamrlom bankovnom kreditiranju, visokoj nezaposlenosti te opterećenosti tržišta nekretnina znatnim brojem završenih, a neprodanih stanova, nastavljaju se nepovoljne okolnosti za dinamiziranje stanogradnje. Stoga je u prvih osam mjeseci ove godine izdano tek 4.325 građevinskih dozvola za izgradnju stanova ukupne korisne površine od 407.901 m2, , što je 12,8% manje stanova s 10,3% manjom korisnom površinom nego u istom razdoblju prošle godine. Pritom je prosječna površina stana, prema dozvolama izdanima u kolovozu, narasla na rekordnu razinu od 110,3 m2 , što sugerira da se investicije u stanogradnji usmjeravaju prema individualnim kućama i platežno najsposobnijim kupcima.
Recentne naznake zaustavljanja pada građevinske aktivnosti nagoviještene su rastom vrijednosti predviđenih radova sadržanih u građevinskim dozvolama izdanima u prošloj godini i prvom kvartalu ove godine. Nepovoljna kretanja u broju izdanih građevinskih dozvola i u njima sadržanoj vrijednosti radova, koja su uspostavljena od travnja ove godine, sputavaju optimizam u održivost takvih pozitivnih naznaka u budućem razdoblju.
