Greta Thunberg pozvala pristaše u Njemačkoj da se mobiliziraju: Izbori neće riješiti klimatski problem - Monitor.hr
26.09.2021. (08:00)

Stop ugljenu

Greta Thunberg pozvala pristaše u Njemačkoj da se mobiliziraju: Izbori neće riješiti klimatski problem

Prilikom posjeta selu u blizupini rudnika Garzweiler, jednog od najvećih u Europi, a koje je u strahu od njegova širenja, mlada aktivistica poslala je poruku da izbori u Njemačkoj, unatoč uspjehu zelenih, neće riješiti klimatski problem. Napomenula je da njemačke stranke ne čine dovoljno kako bi spriječile globalno zagrijavanje te pozvala na borbu protiv iskorištavanja ugljena. Tportal


Slične vijesti

30.06. (10:00)

Ne smijemo srditi grafitere

Povjesničar umjetnosti o išaranim Klovićevim dvorima: Možda je cijela povijest umjetnosti jedan cirkus ideologija i novčanih transakcija

Ispred Klovićevih dvora osvanuli su grafiti s porukama u podršku Palestini, i to u vrijeme izložbe umjetnina izraelske zaklade. S tportala su pitali povjesničare umjetnosti i umjetnike za komentar:

Uz svo poštovanje klasicima moderne umjetnosti i uz svo razumjevanje institucije kojoj je glavni cilj prezentacija umjetničkih djela javnosti, postoji nešto što se zove društvena odgovornost, na što se danas sve više zaboravlja u umjetnosti. Picasso nije želio ‘Guernicu’ izložiti u Španjolskoj dok su na vlasti bili Francovi fašisti.’

‘U ovom trenutku, kada država Izrael sprovodi monstruozan genocid nad palestinskim stanovništvom izložiti zbirku milijardera koji glasno podržava taj pokolj je u najmanju ruku neodgovorno i bezosjećajno. S druge strane, uvijek sam mislio kako autora treba odvojiti od djela. Degas je bio žestoki antisemit, a evo jedan žestoki cionist izlaže njegovu balerinu… – rekao je Feđa Gavrilović, povjesničar umjetnosti.

01.04.2023. (16:00)

"Problemi siromaštva i okoliša usko su povezani"

Rođena na današnji dan: Wangari Maathai zvana “Žena stablo”

Biti neposlušna u vremenima u kojima se neposlušnost ne tolerira odlika je hrabrih žena. Među takve se svakako ubraja i Kenijka Wangari Maathai, rođena na današnji dan 1940. Pionirka gotovo u svim područjima svoga djelovanja, Wangari je,među ostalim, prva Afrikanka kojoj je uručena Nobelova nagrada za mir 2004., prva doktorica veterinarske anatomije na području Istočne i Središnje Afrike te osnivačica ekološko-socijalnog pokreta The Green Belt Movement. Svojim aktivizmom rušila je duboke kulturne obrasce koji su definirali afrički identitet i pritom aktivirala zanemarene članove društva, prije svega žene i siromašne. Wangari nije dovoljno etiketirati akademskim ili društvenim titulama doktorice veterine, političarke, ekologinje, feministkinje ili braniteljice ljudskih prava. Ona je svojim djelovanjem uvelike nadilazila ove pomalo sterilne pojmove, a tome svjedoči i crtica da je njezin muž podnio zahtjev za razvod braka navodeći da je Wangari “prepametna za ženu” i da ju se stoga “teško može kontrolirati”. Voxfeminae

24.10.2022. (10:00)

I dalje trujete planet? E, sad ćete dobiti po Rembrandtu!

Juhom od rajčice i pire krumpirom po vrijednim slikama: Ne želimo popularnost, želimo pozornost

Nakon što su klimatske aktivistice zalile juhu od rajčice po Van Goghovim suncokretima, sada su nešto slično napravili aktivisti na slici od Moneta u Potsdamu, koju su zalili pire krumpirom. Dodajmo da slika vrijedi 110 milijuna eura (Index). Londonski prosvjed inicijative Just Stop Oil – izveden, kasnije se ispostavlja, ispred slike zaštićene staklom – osmišljen je kako bi skrenuo pozornost javnosti na ozbiljnost klimatske krize, konkretno na nastojanja inicijative u protivljenju izdavanjima dozvola za nove ekstrakcije fosilnih goriva u Ujedinjenom Kraljevstvu. Suštinsko je pitanje: zašto nas kao društvo više šokira mogućnost uništavanja kulturno-povijesnog nasljeđa, negoli sigurno uništenje budućnosti čitavog planeta? Kulturpunkt

05.07.2022. (00:00)

Pokušajte ovo kod kuće

I to je pitanje kulture: Okolišni i klimatski aktivizam

Okolišni i klimatski pokret mladih u Hrvatskoj nije jedinstveni pokret koji djeluje pod zajedničkim nazivnikom, kao što je to čest slučaj u drugim europskim zemljama, već ga čini niz manjih inicijativa i grupa koje djeluju samostalno, ali se međusobno podržavaju i surađuju. Neke od njih fokusirane su na zaustavljanje štetnih procesa, druge nastoje promijeniti svijest o važnosti očuvanja okoliša i borbe protiv klimatskih promjena, dok treće stvaraju alternative postojećem sustavu pokazujući da drugačije prakse nisu samo moguće, nego i bolje, društveno pravednije, a ponekad i zabavnije. U novoj epizodi podcasta djevojke razgovaraju upravo o tome. Kulturpunkt

29.01.2022. (18:00)

Pedalama do promjene

Putevima biciklističkog otpora

Situacija kojoj smo svjedočili u Glasgowu (COP26), u jeku druge godine globalne pandemije i još jedne najtoplije godine otkako se mjere temperature, može poslužiti kao ilustracija nezavidnog položaja bicikala (ali i ostalih održivih vrsta prijevoza poput pješačenja i javnog prijevoza) u planovima za borbu protiv klimatskih promjena. Ipak, biciklistički aktivizam nije ograničen samo na klimatske ciljeve – od prve pojave bicikla sredinom devetnaestog stoljeća pa do danas, biciklističke aktivističke organizacije borile su se za nekoliko različitih, ali ipak kompatibilnih ciljeva. Kulturpunkt

23.06.2021. (15:18)

Klupe u Imotskom nisu glupe

Ante Tomić: Gdje bismo došli da svatko radi za opće dobro?

Jedan Toni Rebić je u Imotskom džabe obavio nekoliko poslova koje su godinama propustili obaviti gradski službenici koji su za to plaćeni i to je, razumljivo, potonje naljutilo. Uredski besposličari, nesposobnjakovići, pijanci i pospanci trgnuli su se iznenađeni i uvrijeđeni da je jedan građanin, po zanimanju stolar, bez ikakvog materijalnog interesa, potaknut jedino nesebičnom željom da njegov grad bude uredniji i sigurniji, kupio nešto dasaka, vijaka i boje, pa nekoliko popodneva pilio, bušio, blanjao, brusio i bojio, da bi naposljetku popravio neke klupe i stara gradska vrata. Na gradskoj internetskoj stranici prozvali su ga da im duguje nekakav novac, potanje ne objašnjavajući po kojoj osnovi i koliki mu je dug, a prijete i da će ga kazniti kako radi bez dozvole, kako je to nedopustivo. Gdje bismo došli da svatko tako radi za opće dobro?piše Ante Tomić.

31.03.2018. (18:30)

Ideali

LMD o aktivizmu i organizacijskim oblicima borbe

Tek nakon šezdesetih godina i erupcije novih društvenih pokreta – feminističkog, gej, ekološkog, osoba s posebnim potrebama – događa se stvarna proliferacija aktivista. Do osamdesetih i devedesetih, termin se već čvrsto ukorijenio. Ovi društveni pokreti postigli su mnogo toga u zapanjujuće kratkom vremenskom roku, često uz nadograđivanje ili adaptiranje starih organizacijskih tehnika, uz istovremeno otkrivanje novih, otvorenih, demokratskih i nehijerarhijskih procedura. Ipak, u želji da se otarase dijela bremena koje je opterećivalo tradicionalnu ljevicu, potencijalno korisni okviri, tradicije i metode su također odbačeni, piše Le Monde Diplomatique u zanimljivom tekstu o povijesti aktivizma.

08.05.2017. (15:50)

Bravo

Fond za druge, program za potporu umjetničkim i aktivističkim projektima

Zvonimir Dobrović i Bruno Isaković pokretači su Fonda za druge, posebnog programa koji je s radom započeo u svibnju, a koji daje potporu umjetničkim i aktivističkim projektima. Fond će se financirati kroz redovite donacije i putem posebnih donatorskih akcija, a neke od njih su Aukcija za druge, Zabava za druge, Ljubav za druge i Dobar život za druge. H-alter

24.08.2016. (17:50)

Like umjesto akcije

‘Online aktivizam postaje pomodarstvo’

“Društveni aktivizam postaje pomodarstvo. Akcenat u korištenju mreža više nije na grupnom organizovanju, koliko na individualnom djelovanju i kreiranju identiteta tzv. online aktiviste. Like ili Share izazivaju kod ljudi osjećaj da su učestvovali u nekoj akciji i dali svoj doprinos rješavanju problema, smatraju da je njihov posao završen, iako stvarno nisu učinili ništa”, piše Ekspres.

03.01.2016. (12:45)

Iz pasiva u aktiv

Aktivistička godina iza nas – građanski odgoj u praksi

Građanske inicijative protiv monetizacije autocesta, bušenja Jadrana, TTIP-a, outsourcinga, zalaganje za referendum o referendumu, izmjene Obiteljskog zakona, antifašistički prosvjedi, neokrznute Parade ponosa u Zagrebu i Splitu – godina je bila bogata građanskim aktivističkim inicijativama. S druge strane, istraživanje je pokazalo nužnost hitnog uvođenja građanskog odgoja u škole. Javile su se i organizacije civilnog društva GOOD, Faktograf, Platforma 112, a pregled donosi Tportal.