Hoia-Baciu: Rumunjska šuma u kojoj vrijeme stane, ljudi nestaju, a stabla rastu u čudnim oblicima

Tamo se ni Drakula ne usudi ići

Hoia-Baciu: Rumunjska šuma u kojoj vrijeme stane, ljudi nestaju, a stabla rastu u čudnim oblicima

U blizini Cluj-Napoce nalazi se šuma Hoia-Baciu, poznata kao „Bermudski trokut Transilvanije“, gdje stoljećima ljudi nestaju, a stabla rastu u nemogućim oblicima. Paranormalni fenomeni uključuju neobjašnjive nestanke, gašenje mobitela, NLO-e i elektromagnetske anomalije. Šuma je postala turistička atrakcija, a vodič Marius organizira noćne izlete i „lov na duhove“. Iako znanstvena istraživanja nisu dala konkretne odgovore, Hoia-Baciu nastavlja privlačiti ljubitelje misterija i paranormalnog, dok joj prijeti urbanizacija okolnih područja. tportal

šume Transilvanija

Neka nam drvo ponovno bude prvo

Ekolozi zvone na uzbunu: zbog smanjenja površine pod šumama, one mogu vezati sve manje CO2 iz zraka

U posljednje dvije godine, 2023. i 2024., šume su apsorbirale manje od četvrtine ugljikova dioksida nego u „najboljim godinama“. Zapravo bismo mogli reći da vezivanje ugljikova dioksida (net forest carbon sink) kontinuirano opada od 2004. godine, ali u zadnjih nekoliko godina doživljava nagliji pad. Dok požare ne možemo izbjeći, jer dolaze sami od sebe, možemo izbjeći sječu šuma radi stvaranja poljoprivrednog zemljišta. Jedno od rješenja je masovno pošumljavanje, međutim nije ni to jednostavno kako se čini: sve šume nisu jednake u pogledu vezivanja ugljikova dioksida. Najbolji, vrlo pozitivan primjer u tom smjeru, jesu šume koje prekrivaju Apalačko gorje u SAD-u, koje su se prestale sijeći nakon što je proglašen nacionalni park. Nenad Raos za Bug

Nenad Raos pošumljavanje sječa šuma šume

Nije sjekira sve što siječe

Udari munja svake godine izravno unište oko 320 milijuna stabala

Time uzrokuju 2,9 % globalnog gubitka biljne mase i ispuštaju preko milijardu tona CO₂. Znanstvenici su koristili napredne modele i terenska istraživanja u Panami, gdje su otkrili da munje mogu “zaraziti” i susjedna stabla. Premda uzrokuju manje od 1 % ukupne smrtnosti, odgovorne su za više od 6 % smrti velikih stabala. S klimatskim promjenama očekuje se porast ovih udara i u umjerenim regijama, pa se munje sada službeno kvalificiraju kao klimatski zločinci. Science Alert, Index

drveće munje stabla šume

Eto ti globalizacije, sad ni hrast nema mira

Globalna trgovina i turizam krivci su za unošenje štetnih organizama u naše krajeve

Invazivne vrste poput hrastove mrežaste stjenice, azijske strizibube i mediteranskog potkornjaka prijete šumama u Hrvatskoj. Uzrok? Globalna trgovina i turizam koji uvoze više od suvenira – donose i štetočine koje uništavaju stabla, smanjuju bioraznolikost i stvaraju milijunske štete. Klimatske promjene dodatno pogoršavaju situaciju. Unatoč naporima EU i domaćih institucija, jednom kad se zli putnici nastane, teško ih je izbaciti. Rješenje? Prevencija, kontrola i – pažljivije pakiranje javorovih stabla iz Kine. Agroklub

stjenice šume

Kad odrasteš, želiš biti kao Peking – zasađen, a ne posječen

Kineski zid od drveća, a naš se topi u ispušnim plinovima

Kina desetljećima gradi “Zeleni zid” – golem šumski pojas koji usporava širenje pustinja i smanjuje pješčane oluje. Iako projekt ima izazove, postigao je znatan uspjeh u pošumljavanju i stabilizaciji tla. Hrvatska, iako nema pustinje, suočava se s vlastitim šumskim prijetnjama. Posebno je ugrožena Medvednica, zelena pluća Zagreba, zbog sječe, zagađenja i neodgovornog ponašanja posjetitelja. Očuvanje šuma ključno je, a promjena počinje malim gestama – kao što je korištenje žičare umjesto automobila. Milorad Milun za Novosti.

drveće Milorad Milun očuvanje šuma pošumljavanje šume zeleni zid

Šumarska drama sa sretnim završetkom

Suše, invazivni potkornjaci i monokulture smreke doveli su do ubrzanog propadanja šuma u Njemačkoj, no rješenje je na vidiku

Nakon poraza Njemačke sredinom 1940-ih saveznici su naredili zemlji da plati reparacije – dijelom i u drvnoj građi. Prema procjenama, za ovu namjenu posječeno je i do deset posto cjelokupne njemačke šume. Kako bi to nadoknadili, njemački šumari su sadili posebno jednu vrstu drveta: smreku. Stabla smreke rastu brzo i uspravno, što ih čini idealnim za proizvodnju drvene građe. Smreke su i dalje jedno od najčešćih stabala u Njemačkoj. Međutim ove monokulturne šume nisu baš gostoljubive prema drugim biljkama i životinjama – imaju znatno manji biološki diverzitet od mješovitih šuma s različitim vrstama drveća. Smreke, koje su ranije zasađene zbog brze proizvodnje drva, nisu otporne na sušu i štetnike. No, stručnjaci vide priliku za obnovu. Planiraju saditi mješovite šume s vrstama otpornijima na klimatske promjene, poput bukve i hrasta, kako bi stvorili otporniji i raznolikiji ekosustav koji može izdržati izazove budućnosti. Index

smreka šume

Drvo bi nam trebalo biti prvo

Od 1900. godine do danas područje veličine SAD-a potpuno je lišeno šuma, isto toliko je nestalo u zadnjih 9 tisuća godina

Šume se većinom sijeku kako bi se iskrčilo zemljište za poljoprivredu — uglavnom za goveda, te za uzgoj sojinog i palminog ulja — ili za drvnu građu. Drugi dio šuma izgori dok klimatske promjene pojačavaju šumske požare. Ako se šume nastave smanjivati ovom brzinom planeta bi na kraju mogla biti nemoguća za život ljudi. Iako se većina zemalja obavezala da će zaustaviti gubitak šuma do 2030. godine, one ipak nisu ni blizu nivoa potrebnog da se to zaista i postigne. Zašto su važne? Jer ljudima osiguravaju dovoljno zraka za disanje tako što apsorbuju CO2 i proizvode kisik. Isto tako služe kao prirodni filter za pitku vodu. Korijenski sistem šuma apsorbuje i višak hranjivih tvari i zagađivača iz kiša prije nego što kišnica uđe u slojeve podzemnih voda… DW

drveće šume

Šumu posadi, ali i glavu iz pijeska izvadi

Studija: Šume valja obnoviti, ali to nije rješenje za zaustavljanje klimatskih promjena

Kad bi se globalno uspjela realizirati obnova šuma, kako su zamislili znanstvenici, to bi značilo izvlačenje otprilike 226 gigatona ugljičnog dioksida viška iz atmosfere ili otprilike trećine količine koja je otišla u atmosferu od početka industrijske revolucije, pokazali su rezultati istraživanja. Međutim, sađenje drveća nije rješenje za klimatske promjene, odnosno tržište kompenzacije ugljika u budućnosti. Ako tvrtke moraju platiti svoje emisije ugljičnog dioksida, imaju snažan poticaj za manje emitiranja, a više novca usmjerava se na aktivnosti koje izbjegavaju, smanjuju ili uklanjaju emisije. Ali samo ako koncept uspije. Index

drveće emisije štetnih plinova klimatske promjene šume

Da drveće priča, reklo bi hvala

Ove sezone zabilježen najmanji broj šumskih požara u zadnjih deset godina

Od požara ove godine sačuvali smo 94% više hekatara šuma nego prethodnih godina, a iz Hrvatskih šuma ističu kako je kampanja “Nemar je prva iskra” urodila plodom. Zabilježena su čak 203 požara manje nego prošle godine. Pogledamo li rekordnu 2017. godinu u kojoj je opožareno čak 48.449 ha šume, ove sezone uspjeli smo požare suzbiti na samo 1.049 ha. Svi ovi podatci pokazuju kako je nužno informirati građane o pravilnom postupanju u prirodi, kao i nastaviti provoditi protupožarne aktivnosti cijele godine – rekli su iz Hrvatskih šuma, ovim putem izrazivši veliku zahvalnost građanima. Green

Hrvatske šume ljetni požari šume

Sad. kome je to utješno

Šumski požari doprinose zagrijavanju, ali blokirajući sunčevu svjetlost dimom dovode i do rashlađenja

Procjenjuje se da su samo 2020. šumski požari u Kaliforniji poništili 16 godina smanjenja emisije stakleničkih plinova u ovoj američkoj saveznoj državi. Međutim, nisu svi učinci šumskih požara na klimu tako dugotrajni. Niti svi proizvode zagrijavanje. Blokirajući sunčevu svjetlost i privlačeći dodatne kapljice vode koje posvjetljuju oblake, dimni aerosoli mogu reflektirati sunčevu svjetlost natrag u svemir, što dovodi do lokalnog hlađenja u nižim slojevima atmosfere. Ovaj učinak hlađenja obično traje samo dok kiša ne ispere aerosole natrag na zemlju. Ipak, kako se šumski požari povećavaju, čak i ti privremeniji učinci proširuju svoj doseg i trajanje. Na primjer, sezona požara u Australiji 2019./2020. proizvela je široko rasprostranjeno zahlađenje izazvano dimom koje je moglo utjecati na nedavni “trostruki pad” u vremenskom obrascu La Niña, pokazuju istraživanja. Index

klima klimatske promjene požari šume šumski požari vulkani

Nemar je prva iskra

Hrvatske šume objavile spotove: Ovako nastaju šumski požari

Stručnjaci procjenjuju da su čovjek i njegov nemar glavni uzrok čak 90 posto požara pa Hrvatske šume kampanjom žele osvijestiti građane i turiste o njihovoj ulozi u očuvanju prirode, imovine i ljudskih života od razornih učinaka vatre. Protagonisti promotivnih spotova su obični ljudi čije se nesmotrene radnje često mogu vidjeti u stvarnosti, a posljedica im je požar s katastrofalnim ishodom. Hrvatske šume ističu da pokupljen opušak, staklo bačeno u smeće ili plamen ugašen do kraja često mogu značiti više od cijelog niza protupožarnih mjera. Index

Hrvatske šume požari šume

P	U	S	Č	P	S	N
					1	2
3	4	5	6	7	8	9
10	11	12	13	14	15	16
17	18	19	20	21	22	23
24	25	26	27	28	29	30

Tamo se ni Drakula ne usudi ići