Ove godine 14 je kineskih regija povećalo svoju minimalnu plaću i neke su od njih sada dosegnule iznose koji se isplaćuju radnicima u Hrvatskoj: u Šangaju i Shenzhenu minimalac je premašio 2000 juana te sada iznosi 2030 juana mjesečno, što je oko 2300 kuna. Trenutno najvišu minimalnu satnicu ima Peking, gdje ona iznosi 18.7 juana. Index
Iako je neoliberalizam šačicu ljudi učinio neizmjerno bogatima, budućim je naraštajima ostavio nezavidno nasljeđe: atrofiranu industrijsku bazu koja SAD čini ekonomski bolno ovisnim o sve prpošnijem geopolitičkom rivalu – Kini. Vrijeme kada je Amerika stvarala povijest je prošlo. Danas samo reagira na povijest koja se dešava oko nje. Trudi se da joj svijet ne izmakne kontroli. Prilagođava se na nove prilike. Bez neke naročite volje da mijenja sebe. Stoga reagira pomalo neurotično. “Manifest sudbine” i opsjednutost osvajanjem, dominacijom, otvaranjem i prodorom na druga tržišta, eufemistički kršten “širenjem demokratskih vrijednosti”, danas je zamijenjen dizanjem barijera za kompetitivnost, zatvaranjem tržišta, kao Chips Act, zaštitom vrijednosti i defenzivnom opsjednutošću elite da zadrži pozicije, da osigura da njihova djeca ostanu pri vrhu dok, u međuvremenu, podsvjesno shvaća da gube kontrolu nad tokom povijesti, što se demonstrira u neurotičnom strahu: kako od prevelikog rasta dionica, tako i od prevelikog pada dionica, kako od oružja, tako i od oduzimanja oružja, kako od drugačijih, tako i od onih koji su protiv drugačijih, od obrazovanih, i od neobrazovanih. H-alter
Vitomira Lončar dobila je nagradu za najutjecajniju osobu 2022. godine na Sveučilištu u Xi’anu u Kini i nagradu za najbolju kolumnu/seriju u 2022. godini za svoj vlog “Time for change” – kratka videa o promjeni. Više puta do sada Lončar je izjavila kako se u Kini osjeća sigurno kako se nikada i nigdje nije osjećala. Na poslu ima uvjete o kakvima je u Hrvatskoj mogla samo sanjati. Ondje joj se, priznala je, pružila mogućnost da radi ono što najbolje zna, ali i zato što se tamo njezina stručnost, znanje i iskustvo itekako cijeni. “Prije Kine imala sam najteže razdoblje u životu i nisam vidjela izlaz. A onda je došlo najljepše razdoblje života, o kojem nisam mogla ni sanjati! Tko je to mogao predvidjeti? Život je čudo”, izjavila je ranije Lončar. Tportal
Ogromni poticaji Kine nakon financijske krize 2008./2009. pomogli su oporavku globalnog gospodarstva, dijelom zbog nezasitnog apetita te azijske zemlje za uvoznim sirovinama za infrastrukturne projekte. No upravo su te mjere poticaja ostavile Kinu s gomilom dugova. U ožujku je MMF upozorio na to da je samo dug kineske lokalne samouprave porastao na rekordnih 66 bilijuna juana, što je jednako polovici BDP-a zemlje. Zapadni političari sve više vide kinesku inicijativu Pojas i put (Belt and Road Initiative, BRI) kao prijetnju svojim interesima. Često nazivan Novim putem svile, BRI koji je vrijedan 840 milijardi dolara (771 milijardu eura) je investicija u ceste, mostove, luke i bolnice u više od 150 zemalja. Raste zabrinutost i kritika da je ovaj projekt namamio zemlje u razvoju u dužničke zamke s ogromnim kreditima koje si pojedine zemlje ne mogu priuštiti (primjer Crne Gore), uz istodobno oslabljivanje njihovih veza sa zapadnim zemljama. Deutsche Welle
Dok se ostatak svijeta kreće na rubu recesije, posljednja stvar koju zapadni političari žele je da Kina, najveći pokretač globalnog gospodarskog rasta od financijske krize 2008., kaska u oporavku od posljedica pandemije. No upravo je to ono što se sada događa. Nakon velike krize 2008., Pekinški program poticaja pomogao je Zapadu da se oporavi. No sada je oporavak Kine nakon COVID-a nestabilan, tako da je malo vjerojatno da će Kina moći zaustaviti globalnu recesiju. No, upravo su te mjere poticaja ostavile Kinu s gomilom dugova. U ožujku je MMF upozorio na to da je samo dug kineske lokalne samouprave porastao na rekordnih 66 bilijuna juana, što je jednako polovici BDP-a zemlje. DW
“Kina i Amerika su dvije sile čija je vojna konfrontacija, povijesno gledano, neizbježna, a takve okolnosti zahtijevaju odgovorne lidere kako bi se izbjegle fatalne posljedice za čovječanstvo”, smatra bivši američki državni sekretar Henry Kissinger (100). On je u intervjuu Economistu ocijenio da se ne radi o normalnim okolnostima zbog obostrano zajamčenog uništenja i razvoja umjetne inteligencije. “Mi smo na početku okolnosti u kojima bi strojevi mogli izazvati pandemije smrtonosnih zaraznih bolesti te ne samo nuklearno već i ljudsko uništenje na bilo kom području. Te okolnosti zahtijevaju odgovorne lidere koji će pokušali izbjeći sukob”, naglasio je Kissinger koji smatra da i Japan ide k tome da za pet godina postane nuklearna sila. Pohvalno se izrazio o vanjskoj politici Indije jer “pokazuje ravnotežu”, a ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog smatra „izvanrednim, mudrim liderom“. Što se tiče Ukrajine, smatra da joj je mjesto u NATO savezu. Aljazeera
Dva suprotstavljena programa trenutno se natječu za oblikovanje unutarnje i vanjske ekonomske politike Sjedinjenih Američkih Država. Jedan je okrenut prema unutra, s naglaskom na stvaranju uključivog, otpornog, prosperitetnog i održivog američkog gospodarstva. Drugi se usredotočuje na geopolitiku i na održavanje američkog primata nad Kinom. Budućnost svjetskog gospodarstva ovisi o ishodu ovog sukoba i mogu li ti suprotstavljeni prioriteti koegzistirati. Administracija američkog predsjednika Joea Bidena predstavlja radikalan odmak od prethodnih demokratskih administracija, provodeći ambicioznu industrijsku politiku za oživljavanje domaće proizvodnje i olakšavanje zelene tranzicije. Također, zauzela je oštriji stav prema Kini od bilo koje prethodne administracije… Poslovni
Nekoliko dana nakon rukovanja u Pekingu saudijski kralj Salman je pozvao iranskog predsjednika Ebrahima Raisija da posjeti glavni grad Rijad. Teheran je službeno potvrdio da je dobio pozivnicu. Raisi ju je pozdravio, tako su barem javili iranski mediji. Nevjerojatno brzim tempom “tope se” i nekadašnje napetosti između Saudijske Arabije i Assadovog režima u Siriji. Izrael bi moralo zabrinuti i približavanje Saudijske Arabije i Hamasa, pogotovo kada se zbivanja gleda u nešto širem kontekstu: nakon početka sirijskog građanskog rata, Hamas i Iran su došli u sukob zbog različitih pozicija prema Siriji. A sada se „odmrzava“ odnos ne samo Irana i Saudijske Arabije – i sirijski vladar Bašar al-Assad, čovjek koji Izrael smatra neprijateljem, odnosno čovjek koji podržava i Hezbolah i Hamas – sada je ponovno dobrodošao u Arapskoj ligi, i to uz „blagoslov“ upravo Saudijske Arabije. Deutsche Welle
Novo istraživanje koje je objavio Global Energy Monitor otkriva transformaciju u projektima hidroelektrana, pri čemu se koriste ista gravitacijska svojstva vode, ali obično bez izgradnje tradicionalnih velikih brana koje narušavaju ekosustav, blokiraju riblje puteve, ometaju staništa divljih životinja i uzrokuju iseljavanje lokalnog stanovništva. Ti sustavi uključuju dva rezervoara: jedan na vrhu brda i drugi na dnu. Kada električna energija proizvedena iz obližnjih elektrana premaši potražnju, koristi se za pumpanje vode uzbrdo, u biti puneći gornji rezervoar kao bateriju. Kasnije, kada poraste potražnja za električnom energijom, voda se ispušta u donji rezervoar kroz turbinu, stvarajući struju, piše New York Times. “Ovaj trend je najizraženiji u Kini, a ona čini više od 80 posto planiranih projekata u svijetu”, navodi Joe Bernardi iz Global Energy Monitora. Neki od najvećih sustava proizvode dovoljno energije za napajanje dva milijuna prosječnih domova tijekom jednog sata. Tportal
Smješten u okrugu Xuan’en u jugozapadnoj pokrajini Hubei, Kina, plutajući most Shiziguan jedan je od najspektakularnijih mostova na svijetu, odnosno najveći je plutajući most te je čak i uvršten u Guinnessovu knjigu rekorda. Poznat kao Dugi most snova, most se proteže preko rijeke Qingjiang. Dug je 500 metara i širok 4,5 metra, te izgrađen iznad vijugave tirkizne rijeke koja dostiže dubine od 60 metara. Most, naravno, ima ograničenje brzine kako se ne bi stvorio veliki val, a otvoren je za javnost sada već davnog 1. svibnja 2016. Revija HAK
Planovi oko izgradnje pustinjskog megagrada Neoma u Saudijskoj Arabiji polako poprimaju oblik, a budućim stanovnicima se obećava iskustvo kao iz znanstveno-fantastičnog filma. Sportski stadion, marina za jahte, plaže koje svijetle u mraku, roboti koji se poput gladijatora bore u kavezima, robotizirane sluškinje, leteći taksiji… sve to i još puno više. Iza neobičnog plana, koji je razvio moćni prijestolonasljednik, krije se međutim puno mračnija stvarnost. Business Insider piše kako je Mohammad bin Salman osnažio svoje veze s kineskim čelnikom Xi Jinpingom, koji je pristao za projekt osigurati moćnu kinesku tehnologiju nadzora. Jutarnji