Hrvatska mora uvesti čak 400.000 stranih radnika. Danas ih imamo 147.000 - Monitor.hr
10.11. (19:00)

Gastarbajterska zemlja

Hrvatska mora uvesti čak 400.000 stranih radnika. Danas ih imamo 147.000

Zbog snažnog trenda depopulacije Hrvatskoj će nedostajati stotine tisuća radnika svih profila te će ih morati uvesti izvana. Naglasio je to guverner HNB-a Boris Vujčić koji je upozorio kako su demografska kretanja takva da država ima ozbiljan pad broja stanovnika u radnoaktivnoj skupini te mora posegnuti za privlačenjem nove radne snage iz inozemstva. Država se pritom mora pripremiti i politički i ekonomski za tu činjenicu. Bez toga, gospodarstvo neće rasti, a dovest će se u pitanje i mirovinski i zdravstveni fond. Danica


Slične vijesti

Srijeda (12:00)

Dug je put do integracije

Vojković: Sve je više stranih radnika, Hrvatska se mijenja. Ta tema ne zanima političare

U Hrvatskoj trenutno ima 80.000 do 100.000 stranih radnika. Preko ljeta ih je bilo više od 100.000. U prvih deset mjeseci ove godine izdana je 147.301 radna dozvola. Iduće će ih godine biti i više od 200 tisuća. Hrvatska, činjenica je, treba strane radnike dok sami Hrvati odlaze u bogatije države Europske unije. U pitanju je sustav spojenih posuda – hrvatski građani idu tamo gdje su bolje plaćeni, a ovdje dolaze oni koji su opet bolje plaćeni nego u svojoj zemlji. Kad dodate i nizak natalitet posvuda u razvijenom svijetu, realno je da nam za funkcioniranje trebaju strani radnici. Hrvatska bi bez njih ostala bez građevine, bez dobrog dijela ugostiteljstva i bez hrpe drugih poslova. Nekoliko stotina tisuća stranih radnika je puno. Oni su već promijenili sliku Hrvatske, a i dalje će je mijenjati. Migracije su, uostalom, prirodan proces. Hrvati valjda to najbolje znaju, jedna smo od nacija s najvećom dijasporom u svijetu. Pitanja na koja politika šuti su – što želimo od tih stranih radnika; kako ćemo ih integrirati; kako ćemo stvoriti uvjete da sutra Hrvatsku počnu smatrati svojom domovinom? Goran Vojković otvara temu (kad već političari neće) za Index.

23.11. (00:00)

Nije im ovdje baš tako lijepo

Strani radnici koji dolaze relativno se kratko zadržavaju. Praktički se nauče ovdje raditi i onda idu drugdje

Trenutno je u zemlji između 80 i 100 tisuća stranih radnika, a problem će, upozoravaju brojni ekonomisti, tek eskalirati. Prognoze su da ćemo u idućih 20 godina imati manjak ljudi u radnoj dobi od 400 tisuća te ćemo stoga bar još toliko stranih radnika morati dodatno uvesti. Mnogi poslodavci smatraju kako rast standarda u Republici Hrvatskoj može vratiti našu radnu snagu koja je otišla prema zemljama zapadne Europe. Koja su rješenja za strance koji dođu ovdje nakratko? Trebali bismo razmišljati u pravcu nekakvih fondova ili sredstava koji bi osigurali tvrtkama koje uvoze radnu snagu da joj pruže neke obrazovne vještine, odnosno programe stjecanja znanja, a da to ne bude samo na teret poslodavaca. Novi list

21.09. (19:00)

Dobro došli, dragi gosti

Radnici iz Nepala: skromni, radišni, ali spori, razmišljaju kolektivistički, a kod mnogih i dalje prisutan kastinski sustav

Prema slobodnoj procjeni, u Hrvatskoj je trenutno oko 20 tisuća tih sitnih, radišnih hinduista i budista (službeno ih je 13.325) koji uglavnom obavljaju poslove niže vrijednosti poput građevinskih radova, čišćenja, kuhanja, dostave, brige o starijima. Najveći je izazov suradnje s Nepalcima prije svega jezik, previše ih površno ili nikako ne govori engleski, a drugi je problem što razmišljaju i funkcioniraju kolektivistički. Stariji su ljudi prilično zaglavili u kastinskom sustavu i sukladno tome se postavljaju drugima i ovdje. Mlađe su generacije ipak prilično liberalne. Za ono što obavi jedna naša radnica njih treba tri. To ne znači da su lijene, jer doista nisu, jednostavno su po prirodi sporije u radu. Poslušne su, pokušavaju svladati sve što im zadamo da rade, samo sve to ide polako i sporo. Lider

20.09. (21:00)

Nema im se što ponudit

Sindikalist: Male plaće i egzistencija na rubu, zato mladi odlaze

Hrvatska je u 2022. godini zabilježila pozitivan migracijski saldo, s obzirom na to da je broj odseljenih osoba 46.287. Ali… Malo manje od petine, točnije 17,8 posto doseljenih stanovnika, čine hrvatski državljani, dok 82,2 posto čine stranci, uključujući raseljene osobe iz Ukrajine. Što se tiče hrvatskih državljana koji su lani napustili Hrvatsku, najviše ih je otišlo u Njemačku, njih 14.184 ili 31 posto, a na drugom je mjestu Austrija. Osim malih plaća i egzistencijalnih pitanja, jedan od glavnih razloga odlaska su i ugovori na određeno vrijeme koje im nude kompanije. Uz takve ugovore nemaš sigurnu budućnost i ne možeš dići kredit, uzdržavati obitelj, doslovno ništa. I onda ako imaš takve ugovore po nekoliko mjeseci i godina, normalno je da ideš tamo gdje možeš dobiti nešto bolje i više. Glas Podravine

02.08. (10:00)

Nema zemlje za strance

Strani radnici u Hrvatskoj i problemi s njihovom integracijom

U RH dolazi sve veći broj radnika iz Azije, npr. iz Nepala ili s Filipina. Hrvatsko tržište rada danas broji preko 150 tisuća aktivnih useljenika, od čega je veliki dio upravo tog porijekla. No, njima se ne nudi nikakva perspektiva. Istovremeno se bilježe konstantni pad nataliteta i nedostatak radne snage hrvatskog stanovništva. Zašto nema političke volje za integraciju stranaca? Rijetko se javno komentiraju njihovi životni i radni uvjeti ili šanse za ostanak, i za dolazak njihovih obitelji, dok oni sami izražavaju želju za trajnim ostankom ovdje. Problematična je i politika azila, dok bi ih se moglo zadržati temeljem pozicije ovisnosti i socijalne izolacije. Naime, niskokvalificirana radna snaga redovito se traži za one poslove nepoželjne domaćem stanovništvu. DW

07.06. (22:00)

Iskoristi i odbaci

Veliko otvaranje Njemačke klopka je za dio stranih radnika

S LAŽNIM IDENTITETOM: Novinarka radila loše poslove za migrante u Njemačkoj, Irskoj i Francuskoj :: Novice :: Lupiga

Pojednostavljen ulazak slabo plaćenih radnika u Njemačku prijeti stvaranjem “nove niže kaste” u zemlji, upozoravaju stručnjaci. “Rad u sektoru malih plaća za strane je radnike prije zamka nego odskočna daska”, navode autori studije njemačkog Savjeta stručnjaka za integraciju i migraciju (SVR), piše dpa. Analiza se bavi planom njemačke vlade da omogući stranim radnicima osam mjeseci rada godišnje bez obzira na njihove kvalifikacije. Određeni sektori gospodarstva kao što su građevinarstvo, poljoprivreda, prehrambena industrija i kućna njega ne bi mogli opstati bez stranih radnika. Oni, međutim, rade za najmanju plaću, pod najtežim uvjetima i bez mogućnosti napredovanja, a nerijetko se suočavaju sa sustavnim kršenjem prava, navodi se u studiji. Poslovni

15.05. (13:00)

Vidi li se ovo s Markova trga? Ili Pantovčaka?

Radnički rewolt

Large 1wolt

U Hrvatskoj za Bolt, Wolt i Glovo radi 15.000 ljudi, njih 80 posto preko agregatora. Platforme žele određivati cijenu usluge, dodjeljivati vožnje, ocjenjivati dostavljače i vozače, onemogućiti sindikalno organiziranje i ne žele preuzeti odgovornost za njihova radnička prava. “Uspjeli smo se izboriti za rad preko obrta, vjerujem da je to rezultat prosvjeda, guranja saborskih rasprava, a ne dobre volje Wolta. No time ni naši ni problemi stranih radnika nisu riješeni”, kaže Mladen Brajak, član Inicijative zajednice Wolt dostavljača. Nerijetko se strance službeno “knjiži” kao radnike na građevini jer se radi o deficitarnom zanimanju za koje se mogu dobiti dozvole za uvoz radne snage, a kasnije ih se prisiljava na rad i u drugim sektorima. “Dolaze preko agencija koje ih onda prosljeđuju agregatorima. Obećano im je svašta, no na kraju dobiju fiksnu plaću od 500- 600 eura za 10 sati rada dnevno. Kad im završi smjena na građevini, tjeraju ih da rade dostave”, kaže Brajak. Novosti

19.04. (18:00)

Robovlasnički uvjeti rada za strane radnike

Katarina Peović: “Strani radnici uvoze se bez kontrole samo da bi poslodavci rušili cijenu radne snage”

Zastupnica Radničke fronte Katarina Peović najavila je u utorak da će Klub RF-a i HSS-a predložiti izmjene Zakona o strancima, kojima bi se uvjeti rada stranih radnika izjednačili s uvjetima rada domaćih, upozorivši da mnogi strani radnici žive i rade u robovlasničkim uvjetima. Peović je rekla kako imaju fotografije radnika iz Nepala koji spavaju na betonu u sobi bez prozora, ujutro rade na građevini, a popodne za Wolt, što nitko ne kontrolira. Također, tražit će da se uvjeti rada stranih radnika izjednače s uvjetima rada domaćih radnika, da primaju plaće koje su u prosjeku te branše u Hrvatskoj te da im se od bruto plaće ne oduzima za najam vozila, smještaj i sl. Poslovni

13.04. (10:00)

Budimo dobri domaćini

Šajatović: Strani radnici nisu ‘radna snaga‘, nego ljudi od krvi i mesa

Bilo bi dobro da to osvijeste i svi segmenti javnosti u Hrvatskoj. Prepustiti da se o radnicima iz inozemstva brine samo ekipa iz Ministarstva unutarnjih poslova nije dovoljno. Čak i da nije zabilježen ovaj slučaj da otac, visokopozicioniran u MUP-u, nadgleda izdavanje radnih dozvola, a sin ima agenciju za lifranje ‘strane radne snage‘, jasno je da tu ima posla za brojna druga ministarstva. Počevši od Ministarstva rada. Osim što je ljudski ispravno ne tretirati strane radnike kao sirovu radnu snagu, to je i poslovno korisno. U Europi traje nemilosrdno natjecanje za privlačenje stranih radnika. Gledajući razinu plaća u Hrvatskoj, nismo konkurentni. Miodrag Šajatović za Lider.

14.12.2022. (20:00)

Većina građana sporo prihvaća promjene

Je li hrvatsko društvo spremno da mu svaki četvrti stanovnik bude stranac?

Jutarnji list - DOĐITE STRANCI, MOLIMO VAS! RADNA MJESTA VAS ČEKAJU Vlada priprema radikalnu mjeru: ukinut će kvote za uvoz radne snage

Dražen Živić, demograf i znanstvenik s Instituta društvenih znanosti „Ivo Pilar“, još jednom je ponovio da, ako se ubrzo ne donesu nekakve konkretne i sustavne demografske mjere, Hrvatskoj do kraja 21. stoljeća prijeti demografski slom. „Kada je riječ o mogućoj promjeni etničke strukture u Hrvatskoj ona za sada nije realna niti smo trenutno ugroženi. Naime, Hrvatska nije gospodarski i na druge načine razvijena kao države Zapadne Europe tako da se radnici koji dolaze raditi zadržavaju sezonski i onda vraćaju u svoje matične države ili pak odlaze prema razvijenijim državama Europe. Stoga Hrvatska nije, za sada, niti migrantima interesantna država tako da se još uvijek nalazimo samo na njihovom putu prema državama Zapadne Europe“, kaže Živić. Govoreći o značajnijem naseljavanju stranaca u Hrvatsku kaže kako bi se takvo što moglo očekivati s gospodarskim razvojem i stvaranjem puno kvalitetnijih uvjeta života nego što su sada. Aljazeera