Hrvatska prva ukinula potrošnju tvari koja uništava ozon - Monitor.hr
17.12.2015. (12:30)

Prvi u nečemu

Hrvatska prva ukinula potrošnju tvari koja uništava ozon

Hrvatska je prva država na svijetu koja je ukinula potrošnju halogeniranih klorofluorougljikovodika, jedne od najštetnijih tvari koje oštećuju ozonski sloj. To je učinila čak 26 godina prije roka određenog Montrealskim protokolom. U zadnjih 15 godina u Hrvatskoj je provedeno više od 25 projekata za ukidanje potrošnje tih tvari, ukupne vrijednosti 30 milijuna kuna. Poslovni


Slične vijesti

17.09.2024. (07:00)

Može se kad se hoće

Spašavanje ozonskog omotača dobro napreduje i pokazuje kako čovječanstvo može svašta, kad se dogovori

U suštini, to je Zemljina „krema za sunčanje“. Nalazi se na oko 15-30 kilometara iznad površine planete, u stratosferi, i formiran je od ozona, vrlo reaktivnog plina. Iako je u prosjeku debeo samo oko tri milimetra, štiti sva živa bića jer apsorbira i „razbija” dvije vrste ultraljubičastih zraka Sunca. Bez njega bismo imali ozbiljnih problema – ljudi bi imali više slučajeva raka kože, problema s očima i oslabljen imunosni sustav, prinosi usjeva bi opadali, a morski lanci prehrane bi bili narušeni. U moru loših vijesti o životnoj sredini, ozonski omotač pruža tračak optimizma. Montrealski protokol, zaključen 1987. godine, bio je globalni sporazum čiji je cilj bio uklanjanje tvari koje uništavaju ozon iz atmosfere. Do sada je 99 posto tih tvari eliminirano, a procjenjuje se da je izbjegnuto oko dva milijuna slučajeva raka kože godišnje zahvaljujući protokolu. No, to ne znači da je ozonska rupa stvar prošlosti. DW

01.08.2024. (09:00)

Ljeti se više neće moći ni disati

Vrućine uzrokuju lošu kvalitetu zraka: Evo koji će dijelovi Europe biti pogođeni zagađenjem

Prekoračenje koncentracije ozona iznad graničnih vrijednosti utvrđenih europskim standardima kvalitete zraka predstavlja značajan rizik za zdravlje i okoliš. Copernicus služba za nadzor atmosfere (CAMS) objavila je kakva nas kvaliteta zraka očekuje u narednom periodu. Konkretno, površinske koncentracije ozona s vršnim vrijednostima predviđaju se za parišku regiju, Beneluks i Njemačku, naglašavajući značajnu ulogu koju imaju emisije prekursora (dušikovi oksidi i hlapljivi organski spojevi) koji se često emitiraju daleko od lokacija gdje se događaju epizode onečišćenja. U Dolini Poa u sjevernoj Italiji također se predviđa da će tijekom ovih dana biti vrlo visoke površinske koncentracije ozona. Prizemni ozon je onečišćivač zraka koji pridonosi lošoj kvaliteti zraka. Osim štetnih učinaka na ljudsko zdravlje, površinske koncentracije ozona također imaju štetne utjecaje na vegetaciju i ekosustave te mogu ozbiljno utjecati na prinos usjeva i biti odgovorne za gubitak bioraznolikosti. Green

03.12.2023. (14:00)

Ako se nešto ne pokrene, ali za stvarno

Mučni scenariji za rješenje klimatskih promjena: Užareni planet hladit će oluje

Ujedinjeni narodi objavili su početkom godine da su ljudi uspjeli spasiti ozonski omotač i da bi ozonske rupe trebale potpuno nestati do 2050. Iako će posljedice stanjivanja ozonskog omotača ostati, mnoge su stvari istraživači, političari i gospodarstvenici trebali naučiti iz načina na koji je riješen problem ozonskih rupa. Ova će godina biti proglašena najtoplijom otkako postoje sustavna meteorološka motrenja. To je posljedica združena djelovanja klimatskih promjena i pozitivne faze ENSO procesa u Tihom oceanu, tj. El Niña. Zbog klimatskih promjena treba razvijati sustave za obranu od požara i poplava, jačati poljoprivredu i infrastrukturu te podizati kvalitetu sustava za rana upozorenja na vremenske nepogode. Glavni izvori novih količina plinova, poput ugljikova dioksida i metana, rezultat su korištenja ugljena, nafte i plina te krčenja šuma i promjena u korištenju zemljišta. Lider

20.04.2019. (20:30)

Crven-bijeli-zeleni

Indeks dobre države – Norveška najekološkija na svijetu, Hrvatska odlična 9.

Norveška je prva na svijetu po Indeksu dobre države (Good Country Index) koji mjeri utjecaj kojeg jedna država ima globalno po okoliš, gledano, između ostalog, po ekološkom otisku relativno prema veličini ekonomije i prema udjelu obnovljivih izvora energije. Nije neko čudo da je Norveška prva – zahvaljujući korištenju električnih auta, namjeri države da bude klimatski neutralna do 2030. i općenito stilu života Norvežana koji puno vremena provode vani. Ova naša lijepa država na devetom je mjestu (od 153), ponajviše zahvaljujući sudjelovanju u međunarodnim sporazumima o zbrinjavanju otrovnog otpada i (ne)ispuštanju ozona. Prvih deset na listi su Norveška, Švicarska, Portugal, Slovenija, Cipar, Finska, Švedska, Njemačka, Hrvatska i Slovačka.