I Mađari i Česi vape za stranom radnom snagom - Monitor.hr
10.08.2016. (12:44)

I mi, ali ništa ne poduzimamo

I Mađari i Česi vape za stranom radnom snagom

Mađarsku je od 2008. godine napustilo 400 tisuća ljudi, a ovih je dana Orbanova vlada (inače nesklona strancima) predložila mjeru o uvozu ‘gostujućih radnika’, najviše u turizmu i građevini. Poljska je to već uvela, pa ima oko milijun gostujućih radnika iz Ukrajine. Prema procjenama, Europa će u sljedećih 20 godina trebati uvesti 30 milijuna radnika, od čega samo Njemačka 500 tisuća radnika godišnje. Večernji


Slične vijesti

25.04.2024. (17:00)

Se dela il' se samo lenguzi?

DZS: prošle je godine u Hrvatskoj bilo nešto više od 3,2 milijuna radno sposobnih osoba, a zaposleno tek pola od toga

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prošle je godine u Hrvatskoj bilo 3,266 milijuna radno sposobnih osoba. Zaposleno je u prosjeku bilo milijun i 603 tisuće osoba, nezaposleno njih 106 tisuće. Stopa zaposlenosti za osobe od 15 do 64 godine starosti je iznosila 65,7%, a stopa nezaposlenosti 6,2%. Najviše zaposlenih je bilo u prerađivačkoj industriji (270 tisuća), zatim u trgovini na veliko i malo (227 tisuća), u obrazovanju (140 tisuća). Slijede građevina, djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi… (Poslovni puls)

19.03.2024. (21:00)

A probaj prvo vratit ekipu iz Njemačke i Irske

Strani radnici postaju neizbježna potreba, no naglašava se nužnost smanjenja ovisnosti o njima

Procjene Europske komisije ukazuju na potencijalni gubitak od 6,8% radne snage do 2030. godine, a Hrvatska udruga poslodavaca ističe zabrinjavajuće projekcije do 2050. godine, predviđajući gubitak od 20,6% radne snage. Stručnjaci ističu potrebu jačanja domaće radne snage kroz poticaje i usklađivanje s tržištem rada što uključuje smanjenje poreznih opterećenja za visoke plaće i prilagodbu obrazovnog sustava. Osim toga, cilja se na sektore s visokom produktivnošću poput građevinarstva, poljoprivrede i ICT-a. Naglašava se i važnost stranih radnika za gospodarski rast, dok novi Zakon o strancima donosi promjene poput produženja trajanja radnih dozvola na tri godine. Izazovi u izdavanju dozvola i jezične barijere potiču raspravu o poboljšanju procesa zapošljavanja stranaca. Poduzetnici ističu potrebu za bržim postupcima i online praćenjem statusa dozvola. Suočeni s realnošću, tvrtke se prilagođavaju kroz integraciju stranih radnika, potičući učenje jezika i upoznavanje s kulturom. (Lider)

05.02.2024. (09:00)

Neradne nedjelje, hej!

Trgovine se bore s ogromnim manjkom radnika

Iako je zabrana rada nedjeljom nailazila na brojne kritike, ispalo je da su trgovinama na kraju dobro došle, s obzirom da brojne poslovnice muku muče s pronalaskom radne snage. Nedavno je u nekim medijima objavljeno da u Hrvatskoj nedostaje oko 10 tisuća radnika u sektoru trgovine (ne samo prodavačica ili blagajnica, nego i vozača, skladištara, mesara…), a s portala Moj posao početkom godine se priopćili da je lani objavljeno više od 20.000 oglasa za poslove u djelatnosti trgovine, piše N1. Radnike su, kaže, neki poslodavci počeli nagrađivati ako dovedu novog radnika pa im daju i po 100, 200 eura ako ovi ostanu najmanje šest mjeseci. Manjak radnika trgovci namiruju i zapošljavanjem umirovljenika, a oko 5000 stranih radnika radi upravo u ovom sektoru. Neke su trgovine uvele kraći radni tjedan ili čak ukinuli drugu smjenu. Problem je i prekovremeni rad koji se na kraju ne plati kako bi trebao. Poslovni

11.08.2023. (09:00)

Direktori u problemu

Tri najveće izravne posljedice manjka zaposlenika

Očekivano je da se nedostatak radne snage odražava na poslovanje i ispunjavanje strateških ciljeva. Uz postizanje održivosti, financijski direktori su kao najveće izazove naveli nedostatak vještina i kibernetičke prijetnje. Najveći izazov je ipak postizanje ESG ciljeva (održivi razvoj i nefinancijsko izvještavanje). Više od 50% ispitanika je priznalo kako je pesimistično oko pronalaska odgovarajućih zaposlenika. Poslovni

27.07.2023. (16:32)

Predstavnik Nepalaca u Hrvatskoj otkrio: Nepalci ovdje zarađuju 700-1000 eura mjesečno

24.06.2023. (13:00)

Nijemcima gori pod nogama

Njemačka usvojila novi zakon o imigraciji. Žele privući kvalificirane radnike

Njemačkom tržištu rada u ovom trenutku nedostaje nekoliko stotina tisuća kvalificiranih radnika. Demografski razvoj dodatno pojačava taj problem. Njemačka mora postati atraktivnija za stručnu radnu snagu iz zemalja koje nisu članicu Europske unije, mora se pojednostaviti birokratske procedure te se mora poboljšati „kultura dobrodošlice“ prema strancima. Upravo zato, Njemačka će dobiti “najmoderniji zakon o imigraciji u svijetu” rekla je ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser u Bundestagu u Berlinu. Ključni element za doseljavanje stručne radne snage bi i ubuduće trebala biti „Plava karta EU-a“. To je zapravo dozvola boravka za ljude koji su okončali studij i koji potječu iz zemalja koje nisu članice Europske unije. Ljudima koji dobiju tu kartu osim toga trebalo bi im se olakšati promjenu posla, da imaju pravo na doseljavanje članova obitelji odnosno da dobiju trajnu dozvolu boravka na području EU-a. DW, N1 

30.01.2023. (12:00)

Balon koji se samo napuhuje

Indeksacija plaća: Previše socijalne osjetljivosti vodi u inflatornu spiralu

Proteklih je godina ‘mokri san‘ sindikata bio da se plaće javnih djelatnika indeksiraju uz rast BDP-a, da bi na zadnjim takvim pregovorima neki sindikalni čelnici predlagali da se u dogovor o plaćama za ovu godinu ugradi automatski rast plaća usklađen s rastom inflacije. Nije prošlo, ali sindikalisti ne odustaju. Indeksacija plaća uza stopu inflacije, međutim, bojno je polje na kojem se međusobno tuče više ekonomskih zakonitosti. Jedna od njih kaže da bi se rastom plaća zaštitila realna kupovna moć dohotka, dok drugi kažu da samo potpiruje inflaciju i ne povećava realni BDP. Plaće su trošak za poduzeća i utječu na formiranje cijena koje plaćaju potrošači. No, tu je i treći, svojevrsni disruptor: poslodavci su prisiljeni dizati plaće da bi zadržali radnu snagu. To je lijepo, ali je pogrešan razlog, što utječe i na makroekonomska kretanja. Lider

21.11.2021. (10:00)

Najbolji, ali ne dovoljno dobri

Europski turizam na putu je oporavka, a Hrvatska u odnosu na konkurenciju ima ozbiljan problem

Rast noćenja u odnosu na prošlu godinu ostvaren je u svim članicama EU, a brojka od 856 milijuna noćenja od lipnja do kolovoza govori u prilog tomu. Iako brojke nisu dosegnule predpandemijske, znak je to oporavka i svakako je bolje nego prošle godine. S 81 posto rezultata od predpandemijske godine, Hrvatska jest u vrhu oporavka, no Veljko Ostojić upozorava da je potrebno raditi na turističkom oporavku i napretku, pogotovo u sektoru radne snage koji ističe kao najvažniji problem s kojim se Hrvatska susreće uz problematično polje investicija. Tportal

28.10.2021. (10:00)

Posljedice digitalizacije i automatizacije

Gotovo 140 tisuća hrvatskih radnika trebat će promijeniti zanimanje

Tvrtka McKinsey & Company Adriatic u suradnji s McKinsey Global Institute objavila je rezultate analize tržišta rada do kraja 2030. pod naslovom Budućnost rada u Hrvatskoj. Do kraja desetljeća, šest posto ukupnog broja radnih sati u Hrvatskoj prijeći će iz poslova koji traže fizičke vještine za rješavanje radnih zadaća u poslove koji zahtijevaju kognitivne, društvene, emocionalne i tehnološke vještine. Specifične vještine, poput onih koje su potrebne za upravljanje uređajima i opremom te za jednostavan unos i obradu podataka, najvjerojatnije će doživjeti najveći pad potražnje. Poslovni…