Iako se turistička sezona pokazuje boljom od predviđanja, padu potrošnje zbog koronakrize ne nazire se kraj - Monitor.hr
25.07. (21:00)

Potrošačka koronakriza

Iako se turistička sezona pokazuje boljom od predviđanja, padu potrošnje zbog koronakrize ne nazire se kraj

Sve navedeno pokazuje kako je osobna potrošnja u aktualnoj korona-krizi doživjela snažan udar. Pad još nije završen – iako je usporen u usporedbi s padom u travnju – te se i dalje bilježe minusi. Dakle, preokret još nije na vidiku i pitanje kada će započeti novi ciklus rasta, pa u tom kontekstu možemo zaključiti kako je zbrajanje gubitaka korona-krize tek započelo. Ekonomski lab

 


Slične vijesti

24.11. (08:56)

Političari su robovi ideja davno preminulih ekonomista

29.10. (09:45)

Zeleni AI

Što Europska komisija planira za 2021. godinu?

Ekonomski lab analizira godišnji program rada Europske komisije za 2021. gdje je naglasak na zelenoj i digitalnoj tranziciji – sedmogodišnji proračun dizajniran je tako da minimalno 37% sredstava ide u zelene projekte, a 20% u digitalne. Bruxelles se planira više baviti i borbom protiv oksimoronskog fake newsa, a u planu je i dovršetak šengenskog prostora, što je dobar znak za Hrvatsku. Plan je i da se EU više uključuje u socijalne politike vezano uz pravedne radne odnose, adekvatnu socijalnu zaštitu, zaštitu osoba s posebnim potrebama, zaštitu djece i zaštitu na radu.

30.08. (14:00)

Strah od smrti

Šonje: Možemo li išta prognozirati na temelju statistike mortaliteta u Hrvatskoj

Nameće se zaključak da niti kao društvo niti kao pojedinci nismo spremni na racionalno razmišljanje o smrti. Kalkulus vjerojatnosti tu ne pomaže. Smrt je tema koja je ostavljena podsvijesti, a u javnoj komunikaciji o njoj dominiraju umjetnički i religijski motivi. Obrazovni sustav, institucije i kulturne norme nisu nas opremili instrumentarijem za ovladavanje strahom, točnije, za razlikovanje racionalnog od iracionalnog straha kada je riječ o problemu umiranja. Zbog toga jedna od najvažnijih pouka pandemije glasi da smo strahovito osjetljivi na to kako se opasnost predstavlja. Predstava opasnosti okida našu podsvijest i ukorijenjene obrasce koji vrlo slabo angažiraju racionalan um. Stoga pojedinačne priče i katastrofalne prognoze izazivaju puno veće uzbuđenje (i strah) od oprezno intoniranih komunikacija. Statistike su u takvim uvjetima u osnovi bezvrijedne, no način kako se predstavljaju (kao „slučaj“ ili okidač emotivne reakcije) više šteti nego koristi. Piše Velimir Šonje za Ekonomski lab

24.08. (11:00)

Metoda provjere informacija

Šonje: Strah iza lokota

Čitam različite izvore, ponajviše one koji su provjereni; na isti način postupam sa statističkim izvorima; nikome ništa ne vjerujem osim samome sebi, a i to samo privremeno i uz uvjet da sam se uznojio na putu do zaključka. Općenito, korisno je vlastite stavove vrednovati u svjetlu energije (i vremena) koje smo uložili na putu do formiranja stava. Nadalje, živo mi se fućka što sam prije mislio. Nastojim „ubiti“ sidrenje odnosno ovisnost o vlastitim početnim uvjerenjima i preuranjenim zaključcima kojima smo svi skloni. Piše Velimir Šonje za Ekonomski lab

21.08. (00:30)

Kad se puno mozgova složi...

Sajt Kolektivna inteligencija poziva na angažman – pamet mase superiornija je pojedincu

Ekonomski lab udružio se sa sajtom Kolektivna inteligencija, a kako bi što stručnije, uz pomoć pameti mase, prognozirali buduća ekonomska zbivanja. Sudjelovanje na sajtu je slobodno, uz registraciju, a pokretači nas pozivaju da uzmemo “učešća u razotkrivanju mudrosti mase”. Ključno je da nema lupetanja – pitanja se odnose na konkretan događaj unutar konkretnog vremenskog okvira, a svi korisnici se natječu pod jednakim uvjetima. I u svakom se trenutku, pod pritiskom okolnosti (i/ili argumenata) mogu predomisliti.

09.08. (20:00)

Još Hrvatska ni propala

Velimir Šonje realno prikazuje hrvatsko “odumiranje” u prostoru i vremenu

Pogledamo li te brojke iz projekcija ipak potpuno hladno, vidjet ćemo da se i pored sve te panike ne događa ništa strašno. Za 20 godina bit će „nas“ oko 3,5 milijuna, za 40 oko 3, za 60 2,5 do 3, a za 80 godina negdje između 2 i malo manje od 3 milijuna. To je još uvijek više nego što danas ima Slovenaca! A iskustvo susjeda i Estonaca kojih ima 1,3 milijuna, a oko 350,000 Islanđana da i ne spominjemo, pokazuje da se i uz samozatajne populacijske brojke može organizirati jedna fina, uređena državica – solidno mjesto za život naroda. Piše Velimir Šonje za Ekonomski lab

28.07. (11:00)

Polemika s budućnosti

Četiri bitna pitanja o obnovi Zagreba nakon potresa pokrenut će mnoge rasprave

Prvo pitanje odnosi se na perspektivu „bogatih“ spram „siromašnih“ i Zagreba spram ostatka Hrvatske. Drugo pitanje odnosi se na perspektivu odgovornih spram neodgovornih građana. Treće pitanje odnosi se na činjenicu da se to dogodilo u „Bandićevom gradu“, pri vjerojatnome kraju njegove duge vladavine, k tome u jednoj izrazito centraliziranoj državi. Četvrto pitanje odnosi se na zagrebačku političku priču koja se proteže od poslijeratnih nacionalizacija nekretnina, preko činjenice da niti jedna od dvije dominantne političke struje već 20 godina nije u stanju kontrolirati Zagreb, do aktualnog političkog obračuna koji se tek zahuktava, a čiji se rasplet očekuje na sljedećim lokalnim izborima. Ekonomski lab

06.07. (00:30)

Sjekirom po pameti

Velimir Šonje: Znanost i kazna – slučaj Covid-19

Što činiti kada za bolja i opsežnija opažanja nema vremena jer se strah od opće životne opasnosti ljudima uvlači u kosti? Tada treba smoći snage te prigrliti i komunicirati strah bez nepotrebne racionalizacije i korištenja amblema #slušajstruku kao značke na reveru. Manipulacije neprovjerenim racionalizacijama u ime viših ciljeva dovest će do kažnjavanja znanosti padom javnog povjerenja i širenjem prostora za ridikule koji će iskoristiti otvorena vrata kako bi crtanjem križeva u pijesku zazivali kišu. Tako je završila ekonomska struka. A što je najgore, neprovjerene racionalizacije mogu izazvati i neočekivane gubitke ljudskih života – analizira Ekonomski lab odnosi znanosti i straha u sjeni korone.

03.07. (00:30)

Donald street

Wall Street pada kako rastu Bidenove šanse za izbor

Od 8. studenoga 2016., kada je Trump ugrabio pobjedu na izborima, S&P 500 je do kraja lipnja porastao za impresivnih 43%… No čini se kako je Trumpu (a i Wall Streetu) račune pomrsio Joe Biden, kandidat Demokrata na predstojećim izborima. Problem u prvom redu predstavlja činjenica da preokret u predizbornim anketama signalizira promjenu u Bijeloj kući, a time i veću neizvjesnost u pogledu ekonomske politike, a toga se investitori ipak najviše groze – analizira Ekonomski lab preferencije Wall Streeta na jesenskim izborima za američkog predsjednika.

14.06. (23:30)

Lijepe riječi

Velimir Šonje: Neotkrivena hrvatska industrija – ljepota

Ekonomski lab, potaknut statistikom da u hrvatskoj industriji ljepote radi jednak udio zaposlenih kao u Francuskoj, analizira koliko su važni izbori u Hrvatskoj i politika koju izabrani provode: “Naš izvoz prije svega zavisi o tome kojom će se brzinom oporavljati njemačko, talijansko, austrijsko i slovensko gospodarstvo; naše kamatne stope prije svega zavise o tome što radi Europska središnja banka (iako nismo uveli euro), a naš turizam također zavisi o oporavku emitivnih tržišta. I naše će investicije u još većoj mjeri zavisiti o EU fondovima i programima u budućnosti”.