Iduća turistička sezona bit će test za smanjenu potrošačku moć Europljana - Monitor.hr
30.12.2022. (18:00)

Turizam je još jedino kaj nas drži

Iduća turistička sezona bit će test za smanjenu potrošačku moć Europljana

Prije dvije godine ovaj uslužni sektor, koji netko voli, netko ne voli, ali si malo tko može priuštiti zanemariti ga, imao je jednoga globalnog ‘vanjskog‘ neprijatelja – u obliku virusa koji ga je srušio na koljena. Lani se još ranjivo dizao na noge, da bi se ove godine prema rezultatima među mediteranskom konkurencijom busao o prsa kao pobjednik.Najveću zaradu bilježe hotelijeri, a pred njima je posebno izazovno razdoblje. Pomažu doduše sredstva iz Nacionalnog plana oporavka, a tu su i digitalno-zeleni projekti, no kao prepreka se pokazuje porez na eksraprofit kao i kroničan nedostatak radne snage. Troškovi bi se mogli pokriti i ranijim zatvaranjem turističkih objekata za sezonu, iako to za sobom nosi reputacijski rizik. Lider


Slične vijesti

Prekjučer (07:00)

Na povratku s mora provesti koji dan...

Turiste oduševljava Gorski kotar, iako im nedostaje sadržaja, posebno za mlade

Nakon što prođu jug Hrvatske, nemali broj stranih gostiju svrati do Gorskog Kotara. Tamo uz svjež zrak, mir, jezera i autohtone specijalitete sada mogu uživati i uz filmske poslastice. Prirodne ljepote, hladno jezero i ugodne temperature recept su za opuštajući odmor. Znaju to i turisti iz Njemačke. Bilo bi lijepo kad bi postojao noćni život, više kafića, restorana, a i kino, kaže za N1 jedna turistkinja iz Njemačke. No, broj noćenja je u padu, posebno glede domaćih gostiju. Procjenjuje se da je oko šezdeset milijuna eura potrebno uložiti u razvoj turističke infrastrukture i ponude, no gradovi i općine bez pomoći države su nemoćni. N1

Nedjelja (12:00)

Više para, ali i gužvi

Zimmer frei na steroidima: Kako apartmanizacija utječe na migracije u Hrvatskoj

Eksplozija kratkoročnog turističkog najma globalni je fenomen koji izaziva čitav niz poremećaja u urbanim sredinama prepoznatljivim turističkim destinacijama. Iznimka dakako nije ni Hrvatska, koja je svoju turističku priču gradila na zimmer frei natpisima uz priobalne ceste davno prije nego što je svijet otkrio Internet i digitalne platforme za ponudu smještaja. Osim što on smanjuje dostupnost stanova za dugoročno stanovanje, što rezultira rastućim troškom stanovanja za lokalne stanovnike, on pogoršava i kvalitetu života u destinacijama jer povećana prisutnost turista donosi buku, prometnu gužvu, probleme s parkiranjem i otpadom. Rezultati – iseljavanje domaćeg stanovništva, mijenjanje ekonomske strukture, gentrifikacija… Maruška Vizek vidi više lošeg nego dobrog u analizi za tportal.

13.07. (12:00)

Pomaže male nauštrb velikih

Litvan: Najam soba i apartmana lukrativniji od hotela, država poreznim poticanjem ‘cimerfraja’ pljačka sve ostale

U posljednjih deset godina kapaciteti ‘cimerfraja‘ porasli su za gotovo 280 tisuća kreveta, na više od 800 tisuća, dok je broj kreveta u hotelima i sličnim objektima smanjen za deset tisuća, i manje ih je od 182 tisuće. Kampovi su za to vrijeme neznatno povećali kapacitet, a ostali oblici izgubili su 48 tisuća kreveta. (Usporedbe radi, Grčka ima milijun kreveta u privatnome smještaju, ali gotovo isto toliko u hotelima.) Najam soba i apartmana postala je najlukrativnija djelatnost jer je porez smiješno nizak. Hrvatska je 2022. od 44,5 milijuna noćenja u ‘cimerfraju‘ inkasirala šest milijardi eura, a od 23,3 milijuna noćenja u hotelima 4,5 milijardi. S promjenom strukture – s istim brojem gostiju ali s dvadesetak posto više hotelskih gostiju (na račun ‘cimerfraja‘), ukupna zarada bila bi veća za gotovo 300 milijuna eura. Lider

10.07. (18:00)

Dođu ti raditi, a još ti i plate!

Potencijali agroturizma: Postoje turisti koji žele pomusti krave, umijesiti kruh, pokositi travu…

I sve je više onih koji žele iskusiti autentičan život na selu – umijesiti kruh, procijediti mlijeko, nahraniti kokoši, pokositi travu, obrati voće … – ma gosti za poželjeti, rekao bi jedan prosječan seljak kojem je ovo prilika i za dodatnu zaradu. U Crnoj Gori postoji stranica visitvillage.me, koja upravo takvim klijentima nudi besplatnu promociju i kako kažu za Agroklub, raduju se trenutku kada će im se pridružiti domaćinstva iz Hrvatske. Riječ je o projektu koji predstavlja inovativni pristup spajanju tradicionalnog ruralnog turizma s modernim potrebama za fizički aktivnim odmorom u prirodi uz stjecanje novog iskustva i spoznaju tradicije gospodarstva, lokaliteta… vlasnik besplatno kreira profil svog gospodarstva, poput onih na društvenim mrežama. Tu navodi i cijene boravka i sve ono što može ponuditi posjetiteljima.

01.07. (20:00)

Je, turistima je vruće. A što je s nama koji tu živimo?

Sredozemlje će postati prevruće za turizam, već sada preporučuju Baltik i sjeverne zemlje Europe kao alternativu

Telegraph kao vremensku odrednicu spominje kraj stoljeća, ali navodi i nešto bliža razdoblja, poput 2042. godine, kad bi se mogao promijeniti ugođaj na Mediteranu. U članku se navodi da su alternativne destinacije na sjeveru. To uključuje planinski turizam u odmaralištima diljem Alpa, ali i Baltičko more kao sve popularniju destinaciju. Pojedina mjerenja već u lipnju bilježe ogromne toplinske udare na jugu Europe, koja je pogođena iznimno visokim temperaturama, u Grčkoj i Turskoj i rekordnima. Noću je temperatura bila oko 30 stupnjeva, a danju je znala prijeći 40. U španjolskoj Gironi izmjerena je temperatura od čak 45.3 Celzijeva stupnja. Tu su i sve češći požari, a klimatolozi ukazuju kako je prema svim simulacijama porast temperatura ono što slijedi. Index

26.06. (22:00)

Najtagiranija mjesta

Najpopularnije lokacije u Hrvatskoj prema Instagramu: nacionalni parkovi i plaže

Od 50 najpopularnijih Instagram lokacija u Hrvatskoj njih čak 8 nalazi se u Zagrebu, a ukupan broj spominjanja lokacija u Hrvatskoj u odnosu na prošlu godinu porastao je za 19%. Korišteni su podaci o znamenitostima, a ne gradovima, pa stoga na listi neće biti primjerice Dubrovnik, nego Dubrovačke zidine itd. Najpopularniji lokaliteti vezani su uz plaže (njih 22%), a potom slijede povijesne građevine (16%) i Nacionalni parkovi (14%). No, u vrhu su i dalje Pltivička jezera. (Bug)

Top 5 lokacija u Hrvatskoj (i broj spominjanja)

  1. Nacionalni park Plitvička jezera (1.303.498)
  2. Nacionalni park Krka (606.278)
  3. Plaža Zrće, Pag (354.696)
  4. Makarska Rivijera (247.069)
  5. Nacionalni park Kornati (131.974)
18.06. (18:00)

Ali i dalje jeftiniji od njih

Nijemci izračunali: Hrvatska skuplja od Grčke i Španjolske

Bez obzira radi li se o omiljenim južnoeuropskim destinacijama Italiji, Grčkoj, Turskoj ili Hrvatskoj, u tim zemljama njemački turisti za posjet restoranima ili noćenje u hotelu moraju platiti manje, a ponegdje i puno manje nego kod kuće, piše Deutsche Welle. Troškovi hotelijerskih i gastronomskih usluga u Španjolskoj u prosjeku su 26% manji nego u Njemačkoj. U Grčkoj za noćenje u hotelu ili objed u restoranu njemački turisti plaćaju 23% manje, a u Turskoj čak 41% manje nego u Njemačkoj. Što se tiče turističkih destinacija na jugu i jugoistoku Europe, njemački statističari tvrde da su cijene najviše u Italiji. Ali i te cijene su još uvijek niže nego u Njemačkoj – za 5% u prosjeku. Najjeftinije se može ljetovati u Bugarskoj i Albaniji. Index

07.06. (22:00)

Kao da nemamo dovoljno vlastitih, probleme još i uvozimo

Pokraj neprijavljenog rada, u turizmu sve veći problem strani iznajmljivači

Za one koji nisu prijavili iznajmljivanje propisana je novčana kazna u rasponu od 1327 do 3981 eura. Usto, navode iz Državne inspekcije, za navedeni prekršaj, prekršitelju će se obvezno oduzeti i imovinska korist ostvarena prekršajem. Nedostatan je i broj inspektora, a sve je veći problem i broj stranaca koji izbjegavaju hrvatske zakone. Mislim da je problem stranih iznajmljivača koji rade ilegalno poprilično prisutan. U komunikaciji s ljudima na terenu vidim da u velikim gradovima poput Splita predstavnici stanara zgrade niti ne znaju tko im se šeta po zgradi. To dovodi do komunalnih problema i teškoća kod onih zgrada koje imaju zajednička mjerila za vodu. Poslovni

31.05. (18:00)

A ni more im nije daleko, ako baš žele

Gorski kotar neki nazivaju i ‘mala Švicarska’, turistički potencijal je ogroman

Organizirani turizam u Fužinama traje punih 150 godina. Fužine danas imaju više od 900 turističkih kreveta, gosti dolaze sa svih strana svijeta. ‘Lijepo se puni, ima dosta rezervacija. Napravili smo neke trodnevne, sedmodnevne i dvotjedne aranžmane, ali ozbiljniji booking krenut će kad malo ipak zgrije na obali, to već znamo i onda to dosta ozbiljno krene već negdje 15. 6.’ – kaže jedan od vlasnika hotela za RTL.

14.04. (14:00)

Manje gužvi, a popunjenije kuće

Održivi turizam: Novi je zakon dobar, ali slijedi ono mnogo teže – provedba

Početkom godine stupio je na snagu prvi krovni Zakon o turizmu, koji naglašava razvoj turizma prema održivosti, poticanje ulaganja u turizmu te zaštitu i ocjenu resursne osnove. Novi zakon predviđa i donošenje niza podzakonskih akata, primjerice, pravilnika o pokazateljima za praćenje razvoja i održivosti turizma, o metodologiji izračuna prihvatnog kapaciteta, o načinu unošenja podataka integriranoga informacijskog sustava itd. Iz udruga djelatnika u turizmu pozdravljaju ovaj zakon, ističući kako se radi o dobroj osnovi za borbu protiv overturizma i apartmanizacije na obali. Planiranje je ostavljeno mjesnim zajednicama,  što je potecnijalni problem, ukoliko se neće djelovati u općem interesu. No, najvažnije je da se zakonom daje vjetar u leđa malim poduzetnicima. Lider