Industrijska proizvodnja porasla – 5,4%
U rujnu ove godine industrijska proizvodnja bila je, prema kalendarski prilagođenim podacima, veća za 5,4% u odnosu na isti mjesec lani. To predstavlja (uz onu iz prosinca 2014. godine kada je rast iznosio 5,3%) najbržu dinamiku godišnjeg rasta od travnja 2008. godine (kada je rast iznosio 6,3%), što nije bilo očekivano s obzirom na relativno visoku prošlogodišnju bazu (u rujnu prošle godine rast 3,9%). U posljednjih godinu dana samo je jednom zabilježen godišnji pad industrijske proizvodnje, a rujanski godišnji rast nastavak je uzlaznog trenda koji traje već osmi mjesec uzastopce, što je zadnji put zabilježeno još 2007. godine. Prema desezoniranim podacima, u rujnu je industrijska proizvodnja bila veća za 0,5% u odnosu na kolovoz.
Rujanski godišnji rast, strukturno je rezultat povećanja proizvodnje u rudarstvu i vađenju (12,4%) te prerađivačkoj industriji (7,2%), dok se u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji bilježi pad proizvodnje (-16,4%). Promatrano po granama, najveći utjecaj (s obzirom na strukturu) na rujanski rast imalo je povećanje kod proizvodnje prehrambenih proizvoda (9,6%) i vađenja sirove nafte i prirodnog plina (12,4% djelomično zbog niske baze). Neovisno o udjelu u proizvodnji, najveći godišnji rast zabilježen je kod proizvodnje naftnih derivata (53,7%, niska baza) i proizvodnje ostalih prijevoznih sredstava (46,4%).
S obzirom na to da je ove godine samo u siječnju zabilježen pad, na kumulativnoj razini bilježi se rast proizvodnje, odnosno u prvih devet mjeseci ove godine, prema kalendarski prilagođenim podacima, industrijska je proizvodnja bila 2,3% veća u odnosu na isto razdoblje prošle godine, ali i oko 16% manja u odnosu na isto razdoblje 2008. godine, što je rezultat višegodišnjih negativnih kretanja uslijed gospodarske krize. Rast na kumulativnoj razini strukturno je rezultat povećanja proizvodnje u rudarstvu i vađenju (5,8%) te u prerađivačkoj industriji (2,9%), dok je u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji ostvaren pad proizvodnje (-4,6%).
Povoljna kretanja domaće i inozemne potražnje u ovoj godini pozitivno djeluju na industrijsku proizvodnju te, uz nastavak tih kretanja, za čitavu ovu godinu očekuje se rast ukupne industrijske proizvodnje od oko 2,2%, ali s obzirom na nisku bazu i dalje se ne može govoriti o oporavku. Uzlazni trend industrijske proizvodnje bilježi se i na razini Europske unije pa je tako u kolovozu ove godine industrijska proizvodnja, prema kalendarski prilagođenim podacima, bila 1,9% (u Hrvatskoj 2,7%) veća u odnosu na isti mjesec lani. Spomenuti rast, nastavak je kontinuiranoga uzlaznog trenda koji traje od kraja prošle godine.
Slijedom uzlaznog trenda i na kumulativnoj je razini ostvaren rast, odnosno u prvih osam mjeseci ove godine industrijska proizvodnja EU je u prosjeku, prema kalendarski prilagođenim podacima, bila oko 1,7% (u Hrvatskoj oko 1,8%) veća u odnosu na isto razdoblje prošle godine, ali i oko 7,2% (u Hrvatskoj oko 16,6%) manja u odnosu na to razdoblje 2008. godine. Najveći pad na kumulativnoj razini ove godine bilježi se u Finskoj (-2,9%), a najveći rast u Irskoj 17,9%).