Inteligentniji ljudi - duže žive - Monitor.hr
28.12.2015. (23:00)

Grunfova mudrost: Bolje biti pametan i živ, nego glup i mrtav

Inteligentniji ljudi – duže žive

Viši kvocijent inteligencije znači ujedno – duži život: IQ viši za 15 znači 21% veću šansu preživljavanja od osobe za toliko nižeg kvocijenta. Primjerice, osoba kvocijenta inteligencije 115 ima 21% veću šansu da je živa u 76. godini nego osoba IQ-a 100, utvrdilo je škotsko istraživanje. Dugovječnost osoba višeg IQ-a prisutna je i kad se uključi i ostale faktore, poput životnih uvjeta; pokazalo se da je objašnjenje i veza – u genima. Scientific American


Slične vijesti

Jučer (16:00)

Kad već nismo mogli birati roditelje, barem možemo birati doručak

Geni pišu, ali epigenetika uređuje: sudbina je stvar stila života, ne samo nasljedstva

Iako geni sadrže nacrt naših života, epigenetika i ekspozom dokazuju da to nije nepromjenjiva sudbina. Naša okolina, prehrana, stres i ponašanje mogu “uključiti” ili “utišati” određene gene, bez mijenjanja DNK sekvence. Ovi epigenetski mehanizmi – poput metilacije i modifikacije histona – djeluju poput biološkog urednika koji bira što će se pročitati. Promjene mogu biti reverzibilne i prenosive na potomke, čime pojedinac postaje suautor vlastite biološke priče. Ukratko, geni nisu presuda, već početna skica – a stil života je ono što određuje konačni crtež. Bug

25.05. (17:00)

Kad jetra postane šef energetskog skladišta i napiše ti dijetu u genima

Postoji gen koji odlučuje hoćeš li biti sladak ili mastan

Nova studija otkriva da gen PPP1R3B u jetri igra ključnu ulogu u odluci hoće li višak energije biti spremljen kao glikogen ili mast. Pojačana ekspresija ovog “metaboličkog dispečera” potiče pohranu glukoze, dok njezin pad vodi do taloženja masnoće i rizika za bolesti poput NAFLD-a i dijabetesa tipa 2. Ovo otkriće otvara vrata personaliziranoj prehrani i terapiji, i nudi znanstveni kontekst za vječno pitanje: zašto neki jedu sve, a ne debljaju se. Igor Berecki za Bug

07.03. (14:00)

Flaster budućnosti – ljepilo za zdravlje

Nitroglicerin kao daljinski za stanice

Švicarski znanstvenici razvili su inovativan genski prekidač koji se aktivira običnim nitroglicerinskim flasterom. Implantat s modificiranim ljudskim stanicama pretvara nitroglicerin u dušikov oksid, poboljšavajući protok krvi bez nuspojava. Ova metoda, opisana u Nature Biomedical Engineering, omogućuje precizno upravljanje terapijama metaboličkih bolesti poput dijabetesa. Budući da koristi isključivo ljudske sastojke, smanjuje rizik od neželjenih reakcija. Nakon svjetla i glazbe, sada i flaster može biti dirigent naših stanica – samo bez rock koncerata ispod kože! Bug donosi i druge novosti iz svijeta znanosti

15.01.2024. (00:00)

Eto vam na, kreacionisti

Revolucionarno otkriće: Evolucija nije toliko slučajna kao što se mislilo

Na evolucijsku putanju genoma može utjecati njegova evolucijska povijest, odnosno da ona nije isključivo određena čimbenicima u okolišu i povijesnim događajima. Drugim riječima, postojanje određenih konfiguracija gena u genomu bakterije Escherichia coli u velikoj mjeri određuje hoće li se pod nekim izvanjskim utjecajima dogoditi neka promjena u genima ili neće. Naime, pokazalo se da prisutnost određenih skupina gena pogoduje određenim evolucijskim promjenama u genomu bakterije, a postojanje drugih ne. Istraživači su otkrili da u genomima bakterija postoje nevidljivi ekosustavi u kojima neki geni mogu surađivati ili pak biti u sukobu jedni s drugima. Razumijevanje međuovisnosti gena moglo bi pomoći u identificiranju sporednih postava gena koji omogućuju otpornost na antibiotike te otvoriti put ciljanim tretmanima. Nadalje, uvidi iz studije mogli bi pomoći u dizajniranju mikroorganizama koji bi hvatali ugljik ili razgrađivali zagađivače, što bi moglo pridonijeti naporima u borbi protiv klimatskih promjena. Index

25.09.2023. (13:00)

Rođen pod sretnom zvijezdom

Društvena nejednakost utječe na naše gene

Kako odrastamo, kvaliteta zraka, ishrana, stres u obitelji – sve to utječe na naše gene i naše zdravlje kasnije u životu. Dosadašnja istraživanja su već pokazala da su djeca iz socijalno ugroženih obitelji češće izložena nepovoljnim životnim uvjetima, kao što su lošija ishrana ili veći obiteljski stres. Oni imaju tendenciju da imaju povećan rizik od gojaznosti, bolesti i lošijeg akademskog učinka. Istraživanja su pokazala kako se društvena nejednakost može „vidjeti” u genima koristeći takozvane epigenetske profile. Oni kod djece iz socijalno ugroženih obitelji izgledaju gore, i u usporedbi s drugim studijama ukazuju na lošije zdravlje u odrasloj dobi. Na primjer, povećava se rizik od razvoja dijabetesa ili bržeg starenja. DW

18.02.2021. (10:35)

Sklonost spavanju danju je u genima

22.01.2020. (11:44)

Krv nije voda

DNK zapis postao jedna od najvrućih roba na tržištu

Na primjeru Facebooka i ostalih društvenih mreža vidimo koliko profitabilni osobni podaci mogu biti. Još unosniji su podaci o genima pojedinaca, koji koriste medicinskom sektoru u otkrivanju lijekova. No pitanje je jesu li ljudi voljni dijeliti genetičke informacije besplatno. Postoji mogućnost stvaranja digitalnih ugovora koji bi vlasniku genetičke informacije dao mogućnost da zaradi. Jutarnji…

13.11.2019. (09:00)

Ljudi koji imaju dvije inačice gena TAS2R38 ne vole povrće; nekad nas je taj gen štitio od otrovne hrane

16.04.2019. (12:45)

Siromaštvo utječe na funkciju 10 posto gena

29.03.2018. (23:19)

Hvala tata!

Smisao za humor nasljeđujemo od očeva

Kako kontrolirate stres i kako on na vas utječe ima puno veze s vašim genima, a čini se da ste tu osobinu naslijedili od oca. Ako on ostaje miran u stresnim situacijama, vjerojatno ćete i vi. Očevima također možemo zahvaliti za smisao za humor i visinu. Ordinacija