Društvena nejednakost utječe na naše gene - Monitor.hr
25.09.2023. (11:00)

Rođen pod sretnom zvijezdom

Društvena nejednakost utječe na naše gene

Kako odrastamo, kvaliteta zraka, ishrana, stres u obitelji – sve to utječe na naše gene i naše zdravlje kasnije u životu. Dosadašnja istraživanja su već pokazala da su djeca iz socijalno ugroženih obitelji češće izložena nepovoljnim životnim uvjetima, kao što su lošija ishrana ili veći obiteljski stres. Oni imaju tendenciju da imaju povećan rizik od gojaznosti, bolesti i lošijeg akademskog učinka. Istraživanja su pokazala kako se društvena nejednakost može „vidjeti” u genima koristeći takozvane epigenetske profile. Oni kod djece iz socijalno ugroženih obitelji izgledaju gore, i u usporedbi s drugim studijama ukazuju na lošije zdravlje u odrasloj dobi. Na primjer, povećava se rizik od razvoja dijabetesa ili bržeg starenja. DW


Slične vijesti

14.01. (23:00)

Eto vam na, kreacionisti

Revolucionarno otkriće: Evolucija nije toliko slučajna kao što se mislilo

Na evolucijsku putanju genoma može utjecati njegova evolucijska povijest, odnosno da ona nije isključivo određena čimbenicima u okolišu i povijesnim događajima. Drugim riječima, postojanje određenih konfiguracija gena u genomu bakterije Escherichia coli u velikoj mjeri određuje hoće li se pod nekim izvanjskim utjecajima dogoditi neka promjena u genima ili neće. Naime, pokazalo se da prisutnost određenih skupina gena pogoduje određenim evolucijskim promjenama u genomu bakterije, a postojanje drugih ne. Istraživači su otkrili da u genomima bakterija postoje nevidljivi ekosustavi u kojima neki geni mogu surađivati ili pak biti u sukobu jedni s drugima. Razumijevanje međuovisnosti gena moglo bi pomoći u identificiranju sporednih postava gena koji omogućuju otpornost na antibiotike te otvoriti put ciljanim tretmanima. Nadalje, uvidi iz studije mogli bi pomoći u dizajniranju mikroorganizama koji bi hvatali ugljik ili razgrađivali zagađivače, što bi moglo pridonijeti naporima u borbi protiv klimatskih promjena. Index

08.08.2023. (01:00)

Malo da ti prodrma DNK

Elektrogenetika: kontrola ljudskih gena pomoću struje

Moderni uređaji za praćenje tjelesne spremnosti pomažu vam da ostanete zdravi tako što broje vaše korake i prate otkucaje srca. Novo istraživanje ETH Zürich daje naslutiti da će budući nosivi uređaji, vjerojatno pojačani s nekoliko implantata i dozom genetskog inženjeringa, izravno poboljšavati naše zdravlje. Naime, eksperimentalna tehnologija koju su osmislili tamošnji znanstvenici koristi male impulse električne energije za pokretanje proizvodnje inzulina u testnim miševima s posebno dizajniranim tkivom ljudske gušterače. Ovo “elektrogenetsko sučelje” moglo bi se koristiti za pokretanje ciljanih gena po potrebi. Bug

16.08.2021. (00:00)

Iz rubrike (ne)poznati Hrvati

Naš je čovjek bio pionir genetike, sudjelovao u važnim istraživanjima pomoću kojih su se razvili važni lijekovi

Jedan od utemeljitelja genetike bio je Milislav Demerec, Hrvat iz Banovine, koji je svojim radom u Americi zasnovao nekoliko znanstvenih grana, a istaknuo se proučavanjem bakterija. Diplomirao je na Višem gospodarskom učilištu u Križevcima 1915. godine, a potom je dobio posao u tamošnjoj Postaji za istraživanje sjemenja. Poslije rata, 1919. godine, dobio je stipendiju za specijalizaciju na području agronomije u francuskom Grignonu, a odmah potom otišao je u Ameriku, na prestižno sveučilište Cornell u saveznoj državi New Yorku. Ubrzo je tamo postao asistent, oženio je kolegicu s kojom je dobio djecu, a obranio je i doktorat na temu štetnih mutacija biljke kukuruza. Njegov rad zapazili su u Carnegijevoj Znanstvenoj instituciji u Washingtonu, kojeg su zaposlili i gdje je sudjelovao u važnim genetskim istraživanjima. Tportal

11.10.2020. (11:22)

Škare i genetika

Za što je točno otišao Nobel za kemiju?

CRISPR/Cas9 je tehnologija koja se koristi za „popravak“ mutiranih gena povezanih s pojavom nekih bolesti. Cas9 je enzim koji djeluje poput molekularnih škara: sposoban je prerezati lanac DNA na točno određenim mjestima koja se skraćeno nazivaju CRISPR. Da bi Cas9 došao na točno mjesto gdje će izrezati neželjeni CRISPR-dio lanca DNA, brine se RNA-vodič po imenu tracRNA. Ovaj proces rezanja i popravljanja DNA je univerzalan u živome svijetu: iako je u bakterijama prvi puta otkriven i opisan, ne događa se samo u njima, već je dio prirodnog procesa „popravljanja grešaka“ na DNA u svim živućim, fukcionalnim stanicama –  objašnjava Bug što su to otkrile Emmanuelle Charpentier i Jennifer Doudna koje su upravo dobile Nobelovu nagradu za kemiju.

11.01.2020. (12:00)

Za pretilost su daleko važnije navike od gena, znanstvenici točno utvrdili da na genetiku otpada 13,6% odgovornosti za pretilost

03.10.2019. (16:30)

Štos je u malim stvarima

Igor Rudan: Za produljenje života moramo shvatiti kako se bakterija rješava virusa

Rudan u novom nastavku svog znanstvenog feljtona u Večernjem piše o drugoj od tri velike prepreke na putu prema vrlo značajnom produljenju ljudskog života. Ključ je u sustavu CRISPR-Cas9 kojeg bakterije koriste da bi izbacile umetke virusne DNK ili RNK. “Ali tko bi razuman želio mijenjati svoj vlastiti kôd, koji je na nevjerojatno precizan način odredio cjelokupan rast i razvoj cijelog bića, prije no što u cijelosti shvati što taj kôd točno znači i kako funkcionira?”, pita on, i odgovara – “Jednom kada to polako shvatimo, mogućnosti popravljanja i unapređenja postojećih genoma, kao i dizajna sasvim novih oblika života postat će doista nepregledne”. Tada će biti moguće i produljenje života.

30.08.2019. (12:30)

Gejetika

Veliko istraživanje: Za homoseksualnost odgovorna skupina gena, ne jedan “gej gen”

Genetika je odgovorna za oko 32% faktora koji utječu na to hoće li netko biti homoseksualac, a ostatak otpada na okolinu i društvo, pokazalao je ambiciozno istraživanje, najveće dosad, o homoseksualnosti, koje je proveo MIT nad 400 tisuća ljudi. Otkriveno je da je utjecaj gena puno kompliciraniji nego što se mislilo te da utjecaj nema samo jedan gen, već mnogo njih, svaki s malim učinkom, dok se ostatak objašnjenja mora pronaći u vanjskim faktorima. Zaključak je da je nemoguće na genetskoj osnovi predvidjeti nečiju seksualnost.

 

19.07.2019. (16:30)

De, na ti genetika!

Prva oslobađajuća presuda za ubojstvo zahvaljujući novoj DNK metodi potrage za srodnicima

Christopher Tapp (43) odslužio je 20 godina zatvora od 30-godišnje kazne za silovanje i ubojstvo Angie Dodge 1996., da bi ovaj tjedan sud poništio osuđujuću presudu na temelju dokaza koji su rezultat “genetičke genealogije” – tehnike kojom je izvedeno DNK uparivanje s udaljenim rođacima. DNK pronađena na mjestu zločina uspoređena je s DNK milijuna ljudi u bazama podataka u kojima zainteresirani traže uz pomoć vlastite DNK svoje srodnike, a iste te baze podataka omogućavaju i policiji da pronađe srodnike počinitelja koji je ostavio DNK tragove na mjestu zločina i tako dođe do identiteta krivca.

17.06.2019. (14:00)

Četiri Nobelovca danas u Splitu

Na četverodnevnom kongresu posvećenom forenzičkoj i antropološkoj genetici; mudre glave su prof. dr. Paul Modrich (Duke University), prof. dr. Avram Hershko (Technion), prof.dr. Robert Huber (Max Planck Institute of Biochemistry) i prof. dr. Ada Yonath (Weizmann Institute of Science).

14.05.2019. (14:07)

Indijanac iz Arizone ima DNK star čak 17.000 godina, obiteljska linija seže unatrag 55 generacija