Infografika: Koliko novca, ekonomske i vojne pomoći Iran "upumpava" u susjedne države? - Monitor.hr
26.01.2020. (15:00)

Infografika: Koliko novca, ekonomske i vojne pomoći Iran “upumpava” u susjedne države?

Al Jazeera


Slične vijesti

04.11.2023. (20:00)

Dobrodošla diverzija za Ruse

Uloga Rusije u ratu na Bliskom istoku

Ruski politolog Konstantin Pačaljuk u razgovoru za Deutsche Welle navodi dva argumenta zašto, po njegovom mišljenju, rat na Bliskom istoku ide na ruku Vladimiru Putinu. Prvo, ruska propaganda može strašiti vlastito stanovništvo, u stilu: „Gledajte, svi nas optužuju da smo započeli rat u Ukrajini i da smo loši. Ali Izrael se ponaša još gore. A Amerika ne može ništa. I uskoro će cijeli Bliski istok gorjeti, a vi znate kolika to vatra može biti.” Rusija sada može pokazati svoju bliskost s islamskim svijetom. No, Moskva više nema zapaženog utjecaja u regiji: ni u Siriji, ni u Egiptu, ni u Iranu. Ostaje samo pokazati arapskom svijetu da u Rusiji živi mnogo muslimana i da svi podržavaju Palestince, pa makar Hamas – koji kao terorističku organizaciju vide ne samo Izrael, već i SAD, EU, Njemačka i druge države – ne treba poistovjećivati ​​s Palestincima. DW

26.10.2023. (15:00)

Samo da rata ne bude (onog velikog)

Bačva baruta Bliski istok: strah od velikog rata

Scenarij strave izgleda ovako: izraelska vojna akcija u Pojasu Gaze s kopnenim trupama pokreće lančanu reakciju nemira i nasilja u regiji. Kako napreduje, sve je više skupina i država uvučeno u spiralu nasilja, moguće čak i SAD i Rusija. Hamas računa na veliki broj ccivilnih žrtava, što bi moglo uvući Iran u sukob. Još uvijek nije krenula kopnena ofenziva Izraela u Pojas Gaze, a mnogi državnici, uključujući i Joea Bidena, nadaju se da do nje neće ni doći. Ona bi mogla pokrenuti lančanu reakciju, počevši s napadima Hezbollaha. Jedino je malo vjerojatan upliv Rusije, kojoj rat na Bliskom istoku odgovara zbog prebacivanja fokusa s rata u Ukrajini. DW

20.10.2023. (13:00)

Sad ti dokazuj

Bliski istok i pravila ratovanja po međunarodnom pravu

Izrael na Hamasov teror odgovara bombama, blokadom Pojasa Gaze, a možda i kopnenom ofenzivom. Što na to kaže međunarodno pravo – što je dozvoljeno i gdje počinju ratni zločini? Pravo Izraela na samoobranu od oružanog napada je nesporno, ali ona ima svoje granice. Sukobljene strane moraju činiti razliku između civila i boraca, između civilnih objekata i vojnih ciljeva. Ali, to samo znači da civili ili civilni objekti ne smiju svjesno biti meta napada. No, u Pojasu Gaze je gotovo nemoguće razlikovanje između civilnih i vojnih ciljeva, što je imperativ međunarodnog prava. Ako se Hamas stacionira u školama, džamijama i bolnicama i tamo ima svoje zapovjedne centre, onda su to legitimni vojni ciljevi. Zabranjuje se ciljano izgladnjivanje civilnog stanovništva. Evakuacija je legitimna, ali raseljavanje nije. DW

14.10.2023. (11:00)

Sve će povući sa sobom

Širenje rata na Bliskom istoku moglo bi uništiti globalno gospodarstvo

Oštrija eskalacija mogla bi dovesti Izrael u izravan sukob s Iranom, dobavljačem oružja i novca za Hamas, koji su SAD i Europska unija proglasili terorističkom skupinom. U tom scenariju, Bloomberg Economics procjenjuje da bi cijene nafte mogle porasti na 150 dolara po barelu, a globalni rast pasti na 1,7 posto. Riječ je o recesiji koja bi oduzela oko bilijun dolara svjetske proizvodnje. Sukob na Bliskom istoku može izazvati potrese u cijelom svijetu jer je regija ključni opskrbljivač energijom i ključni brodski prolaz. Arapsko-izraelski rat 1973., koji je doveo do naftnog embarga i godine stagflacije u industrijskim gospodarstvima, najjasniji je primjer. Drugi sukobi imali su ograničeniji učinak, čak i kada su ljudski gubici bili visoki. Današnje svjetsko gospodarstvo izgleda zaista ranjivo. Lider

10.01.2023. (19:00)

Jordan i Egipat muči ekonomska kriza, u Tunisu je oporba bojkotirala izbore

Više od deset godina nakon Arapskog proljeća naslućuju se novi nemiri u regiji

Large internacionala ivana

Jačaju pozivi na opći štrajk, trgovine i obrti zatvaraju vrata, a radnici u različitim sektorima odbijaju ići na posao. Cijene goriva u Jordanu najviše su u povijesti zemlje, a vlada se pravda da ovise o kretanjima na globalnom tržištu. No, prosvjednici joj ne vjeruju jer cijene – stalno rastu. Slična ekonomska kriza kuha se i preko Crvenog mora, u Egiptu. Stopa nezaposlenosti raste, troškovi života rapidno rastu, a trećina stanovništva – odnosno više od 30 milijuna ljudi – živi u siromaštvu. Iz Tunisa je 2011. krenula revolucija koja se proširila diljem arapskog svijeta. Trenutno je zemlja u političko-predstavničkoj neizvjesnosti, nakon parlamentarnih izbora na kojima je zabilježen rekordno nizak odziv. Samo 8,8 posto glasača ubacilo je listiće u glasačke kutije zbog činjenice da je većina političkih stranaka u Tunisu izbore odlučila – bojkotirati. Novosti

28.08.2022. (15:00)

Neke od poruka potječu od ruskih državnih medija koji rade na arapskom jeziku

Rusija pobjeđuje u informacijskom ratu na Bliskom istoku

Svi znaju za ruske dezinformacije čiji su cilj govornici engleskog jezika, istaknula je nedavno u analizi za vašingtonski Institut za bliskoistočnu politiku Nadia Oweidat, profesorica koja istražuje digitalni aktivizam u arapskom svijetu. „Međutim, većina zapadnjaka ne shvaća da postoji jednako opasna – ako ne i opasnija – propagandna kampanja na arapskom jeziku koja trenutno radi na iskrivljavanju percepcije javnosti o ratu Rusije u Ukrajini”, napisala je Oweidat. „Rusi definitivno pobjeđuju u informacijskom ratu”, rekao je Mahmud al-Kitabi, sirijski izbjeglica koji živi u Francuskoj: „U Siriji prorežimski ljudi (pristaše Asadove autoritarne vladavine, op. ur.) vjeruju da SAD ispaljuje rakete na Rusiju, a Rusija se samo brani. Mnogi ljudi u Europi čak i ne shvaćaju da se tako nešto događa. Došlo je do potpunog prekida veze”. Deutsche Welle

11.06.2022. (23:00)

smrtonosni Adir

Izraelska vojska povećava pripreme za potencijalni udar na nuklearna postrojenja u Iranu

Izrael je povećao dolet na svojim F-35-icama, borbenim avionima pete generacije koji imaju znatno smanjeni radarski odraz što im (u teoriji) omogućava djelovanje duboko unutar neprijateljskih linija a da ih ne zapazi neprijateljska protuzračna obrana. S povećanim doletom, tvrdi Jerusalem Post, ovi avioni sada imaju mogućnost napasti ciljeve u Iranu bez dodatnog dolijevanja goriva u zraku. (…) List prilično direktno tvrdi kako ovo jačanje mogućnosti zračnih snaga dolazi u trenutku kada izraelska vojska diže razinu priprema za potencijalni udar na nuklearna postrojenja u Iranu. Jutarnji

20.06.2021. (17:30)

Riječima protiv kolonijalnih topova

Mitovi o britanskoj imperijalnoj dobronamjernosti i Palestini

Britanci su pokrenuli doseljenički kolonijalizam u Palestini bezbrižno i nesmotreno kao i u Australiji i na Novom Zelandu, i u Keniji i Rodeziji. Izraelsko nasilje u Gazi nije puka samoodbrana već dio duže priče doseljeničkog kolonijalizma koji datira iz perioda vrhunca evropskog kolonijalizma. Suprotno britanskim mitovima, doseljenički kolonijalizam je bio agresivni proces etničkog čišćenja utemeljen u rasizmu. Američka podrška izraelskom zalaženju u palestinsku teritoriju je podrška jedne doseljeničko kolonijalne nacije koju su stvorili Britanci drugoj. Nije slučajnost da je ova podrška postala posebno darežljiva tokom Trumpove administracije, koja je također bila otvoreno ponosna na bjelačku nadmoć u Sjevernoj Americi. Obračun sa historijom kolonijalizma ključan je za obračun sa samim kolonijalizmom. Piše Priya Satia za Al Jazeeru

 

14.05.2021. (13:30)

Istok na zalasku

Đivo Đurović: Bliski istok više nije važan kao nekad

Eskalacija u Gazi svjedoči o još jednom fenomenu: Bliski istok više nije važan kao što je bio još prije dvadesetak godina. Regija je na zalasku iz niza razloga, od kojih je najvažniji borba protiv klimatskih promjena. Nafta je i dalje važna, ali sve manje kako svijet prelazi na obnovljive izvore energije. Osim toga, u međuvremenu je Amerika otkrila naftu, pa je sad veći proizvođač nego Saudijska Arabija. Konačno, klimatske promjene daju još jedan razlog da se i Izraelci i Palestinci zamisle: ako čovječanstvo nastavi ovim ritmom, klima na Bliskom istoku za sto godina neće biti podobna za život ljudi – Židova i Arapa – piše Đivo Đurović.

16.08.2020. (00:30)

Bliski je mir, ali uvijek dođe netko s Dalekog zapada pa sije rat

Zlatko Dizdarević: Stanovnicima Bejruta uvijek je važno pomesti nered, a ne dosoljavati muku

Bivši diplomata i novinar objašnjava pozadinu eksplozije u Bejrutu: Najvažnije u svemu jeste da paniku liderima “globalizovane sile” kontinuirano i sve duže stvara Hezbolah u Libanu, strateški saveznik Irana. Samo ne više kao “teroristička organizacija” iz južnog Bejruta, već legalna i legitimna partija, plus veoma respektabilna vojna snaga protiv koje su sve pokušali pa ništa. Uz to su i jedini koji su na vojnom polju porazili Izrael braneći sebe i Liban 2006. U parlamentarnoj su koaliciji sa kršćanima, vojno su sazreli u “ozbiljnom” ratovanju u regionu mimo malih tajnih operacija na granici sa Izraelom. Otud ni ciljano pušteni glas među muslimanima sunitima o pošasti “Šiitskog polumjeseca” (od Libana do Irana, Sirije, Iraka sve do Pakistana…) nije zamaglio realnu storiju o zapravo “Osovini otpora” Izraelu i drugima kojima je isključivo do potpune vlasti nad energijom i drugim resursima, otkrivenim i neotkrivenim.