Islandski znanstvenici našli su način kako smanjiti emisije štetnih plinova i zagađenje zraka – ugljični dioksid pretvorili su u čvrsto kamenje. Ovaj proces uklanjanja štetnih čestica mnogo je sigurniji od uobičajenih kontejnera iz kojih je moguće curenje. Radio Slobodna Europa, Washington Post
Mikrob otkriven na obroncima talijanskog vulkana može pohraniti CO2 brže od ičega na svijetu. Znanstvenici se nadaju da će ga moći iskoristiti za stvaranje jezera za hvatanje ugljika. Naime, u blizini sicilijanskog grada Palerma, na otoku Vulcano nalazi se mikrob koji je nevjerojatno brzo “pojeo“ CO2 koji potom tone. Riječ je o jedinstvenoj pojavi, budući da bi to omogućilo strojevima da prikupe CO2 koji su mikrobi apsorbirali, što znači da bazeni za hvatanje ugljika ne bi trebali djelovati poput odlagališta otpada. Drugim riječima, mogli bi se iznova puniti. Green
“CO2 plina ima u atmosferi 0.039% od čega čovjek ima utjecaj na CO2 u atmosferi čak 4% od tih 0.038%- NE MJERLJIVO!!!!!!!!!!” Tvrdnja je to iz objave koja se širi s Facebook profila naziva “Kako dalje”. Faktograf autoru (a i svima neupućenima) odgovara: Atmosferu čini smjesa plinova koja okružuje Zemlju i sudjeluje u njezinoj vrtnji. Osnovni su sastojci zraka: dušik (78,08%), kisik (20,95%), argon (0,93%) te u promjenjivim količinama vodena para (0 do 4%) i ugljični dioksid (0,03%), a u neznatnim količinama vodik, helij, ozon, metan… Zemlja apsorbira energiju Sunčeve svjetlosti, no zbog zagrijavanja površine, ona također emitira energiju u obliku infracrvenog zračenja u svemir. Staklenički plinovi su oni plinovi koji zadržavaju toplinu na Zemlji te utječu na zagrijavanje planete, a njihovo je povećanje u atmosferi u korelaciji s recentnim porastom globalne temperature. Točno je da bi Zemlja uistinu bila prehladna za život bez stakleničkih plinova. Međutim, treba razlikovati prirodni efekt staklenika od pojačanog učinka staklenika koji je rezultat povećanih koncentracija stakleničkih plinova izazvanih ljudskih aktivnostima.
Neto nulte emisije se postižu kada se svake godine iz atmosfere apsorbira više ugljičnog dioksida nego što se emitira. Dosezanje neto nule na globalnoj razini središnji je dio nastojanja da se spriječi da globalno zagrijavanje premaši klimatski cilj od 1,5C. Međutim, zemlje koje su bogate prirodnim resursima poput prašuma koje prirodno upijaju CO2 iz atmosfere, zatim zemlje s malom populacijom i ograničenom industrijskom proizvodnjom su na dobrom putu da prije svih stignu od zacrtanih ciljeva. Prva od njih je Butan, mala zemlja između Kine i Indije. Druga država na popisu WEF-a su Komori, maleni vulkanski arhipelag koji se nalazi u Indijskom oceanu uz istočnu obalu Afrike. Gabon se našao kao treći na ovoj listi. Ostale države su Gvajana, Madagaskar, Niue, Panama i Surinam. Lider
“Odgovori na probleme s kojima se suočava naš planet posvuda su oko nas.”, ovim je riječima mladić Talal Hasan opisao svoj izum za koji je osvojio prestižnu nagradu The Earthshot Prize od milijun funti. Talalov izum mineralizira ugljični dioksid u peridotit, stijenu koje ima u izobilju u Omanu, kao i u Americi, Europi, Aziji te Australiji. Mineralizacija peridotita je prirodan proces, ali u prirodi može proći mnogo godina da se mineralizira i najmanja količina CO2. Talalov 44,01, kako je nazvao svoj izum po molekularnoj težini ugljičnog dioksida, cijeli proces ubrzava pumpanjem gazirane vode u slojeve stijene duboko pod zemljom. Za razliku od skladištenja ugljika, koje uključuje zakopavanje CO2 pod zemljom u napuštenim naftnim bušotinama ili vodonosnicima, mineralizacija uklanja CO2 zauvijek. To znači da nema zahtjeva za dugotrajnim nadzorom ili osiguranjem, a cijeli proces je isplativiji i sigurniji za okoliš. Green
Ima mnogo načina, mnogo sredstava za uklanjanje ugljikova dioksida iz zraka i drugih plinova, ali malo ih ima dobrih. Pri tome ne mislim da nisu dobre za ono za što služe, recimo za pročišćavanje plinova u laboratoriju (kalijeva lužina), nego da nisu dobre za širu, dakle industriju upotrebu. Ne samo da takva sredstva mogu biti vrlo skupa, poput litijeva hidroksida, nego – još gore – treba utrošiti mnogo energije da bi se iz njih oslobodio ugljikov dioksid, a ona vratila u početno stanje, da bi se regenerirala. Rješenje za sve te probleme zove se MOF. Što je MOF? To je, jednostavno, kratica za „metal-ogranic framework. Iza tog sredstva za vezivanje ugljikova dioksida krije se polimer miješane soli. U te se pore, zahvaljujući neveznim interakcijama, ulaze molekule ugljikova dioksida. O najefikasnijoj metodi za uklanjanje CO2 piše Nenad Raos za Bug.
Istraživači su u radu objavljenom u časopisu Nature izračunali da umiruće drveće koje se raspada u šumama širom svijeta producira oko 10,9 gigatona ugljika godišnje. Istovremeno, prošle godine u cijelom svijetu rezultat uporabe fosilnog goriva iznosio je 9,3 gigatona ugljika u atmosferu. Radi se o začaranom krugu iz kojeg je teško izaći jer što više zagađujemo okoliš, pospješujemo brže odumiranje šuma, što pak znači još više opasnog ugljika u atmosferi. Novi list…
Koncentracija ugljičnog dioksida u Zemljinoj atmosferi prošle je godine porasla na rekordnu razinu, objavila je Svjetska meteorološka organizacija. Prošlogodišnji rast bio je 50% viši od prosjeka u posljednjih 10 godina što je dovelo do toga da CO2 ima u atmosferi kao nikad unazad 800.000 godina. Razlog takvog rasta lani je kombinacija ljudskih aktivnosti i El Niño. Bloomberg
Kina svoj višak proizvodnje čelilka prodaje na svjetskom tržištu po vrlo niskim cijenama. Europljani se bore protiv dampinških cijena kaznenim carinama za kineski čelik, a isto rade i Amerikanci za kineski, ali i europski čelik. Tako se proizvode milijuni tona viška, a to je industrija koja izlučuje dosta CO2 i šteti okolišu. Deutsche Welle
Iako Hrvatska nije bogata zemlja, industrija joj je propala i po stanovniku godišnje ima samo 6,3 tone emisija CO2, naspram prosjeka EU-a od 9,3 tona, mora financijski sudjelovati u borbi protiv zagađenja. Već iduće godine moramo za to izdvojiti milijun eura, no iznos bi se, kao i drugim EU državama, s godinama povećavao. Do kraja 2020. trebalo bi se kupiti sto milijardi američkih dolara. Novi list
Tvrtke Termoelektrana Plomin i Alstom Hrvatska potpisale su ugovor o modernizaciji i generalnom remontu turbinskog postrojenja bloka 2 TE Plomin, vrijedan 9,5 milijuna eura ili 71,7 milijuna kuna. Jedan od najvažnijih rezultata modernizacije bit će manja potrošnja ugljena te samim time i manja emisija CO2. T-Portal