James Watson: Genij koji je otvorio dvostruku spiralu – i poneku Pandorinu kutiju - Monitor.hr
Srijeda (19:00)

U labu dvostruka spirala, izvan laba dvostruki standardi

James Watson: Genij koji je otvorio dvostruku spiralu – i poneku Pandorinu kutiju

Nekoliko tjedana nakon smrti Jamesa Watsona, suotkrivača strukture DNK i jedne od ključnih figura u razvoju molekularne biologije, Milorad Milun se osvrće na njegov lik i djelo, za Novosti. Watsonov rad s Francisom Crickom 1953. omogućio je razumijevanje replikacije, gena i sinteze proteina, uz golem doprinos Rosalind Franklin. Watson je kasnije modernizirao Cold Spring Harbor Laboratorij i poticao sekvenciranje ljudskog genoma. No kasnu karijeru obilježile su rasističke i antisemitske izjave koje su mu donijele smjene i gubitak ugleda. Unatoč kontroverzama, ostaje pionir čije je otkriće promijenilo biologiju.


Slične vijesti

10.11. (17:00)

Otkrio tajnu života, ali nikad nije naučio šutjeti

Preminuo James D. Watson: Čovjek koji je otkrio DNK

Američki biolog koji je 1953. s Francisom Crickom otkrio dvostruku spiralnu strukturu DNK i time postavio temelje moderne genetike, umro je u 97. godini. Dobitnik Nobelove nagrade, Watson je bio briljantan, ali i kontroverzan – poznat po uvredljivim izjavama o rasi, spolu i genetici koje su mu donijele osude i gubitak titula. Unatoč svemu, ostaje simbol jedne od najvećih znanstvenih revolucija 20. stoljeća – i podsjetnik da genijalnost ne jamči mudrost. tportal

23.04. (16:00)

Genetski otključano

Genomski podaci pod napadom: NGS postaje nova meta hakera

DNK sekvenciranje sljedeće generacije (NGS), ključan alat moderne biotehnologije, postaje nova meta kibernetičkih prijetnji, upozoravaju istraživači iz Portsmoutha. Genomski podaci mogu biti iskorišteni za nadzor, diskriminaciju pa čak i bioterorizam. Zlonamjerni softver kodiran sintetičkom DNK, AI manipulacije i fragmentirana zaštita povećavaju rizike. Potrebna je hitna, interdisciplinarna suradnja za razvoj sigurnih protokola i sustava obrane. Ovaj “poziv na uzbunu” ističe važnost predviđanja napada koji još ne postoje – jer DNK, ako procuri, ne možeš jednostavno promijeniti lozinku. Bug

13.01. (12:00)

Nova noćna mora

Zrcalni život: prijetnja iz laboratorija

Zrcalni život odnosi se na organizme čije su molekule kiralno suprotne postojećem životu. Znanstvenici upozoravaju na potencijalne opasnosti jer bi takvi organizmi mogli izbjeći imunosni sustav i prirodne predatore, šireći se nekontrolirano. Iako bi zrcalne biomolekule mogle donijeti medicinske koristi, rizici od njihovog širenja prevladavaju. Potrebna je rasprava o sigurnosti istraživanja zrcalnog života prije daljnjeg razvoja. Nenad Jarić Dauenhauer za Index.

31.12.2024. (14:00)

Mitohondriji od mame, visina od tate – sve ostalo miks

Genetska lutrija: mama, tata i ja

Od majke nasljeđujemo mitohondrijsku DNA, ključnu za energetske funkcije naših stanica. Muškarci nasljeđuju Y kromosom isključivo od oca, što određuje spol i specifične muške osobine. Boja očiju, oblik usana i veličina stopala rezultat su kombinacije gena oba roditelja. Visina je više pod utjecajem očeva genetskog doprinosa, dok debljina i masa ovise o genima oba roditelja, ali i životnom stilu. Genetika ponekad iznenadi, pa osobine preskaču generacije. S napretkom istraživanja, bolje razumijemo nasljeđivanje i donosimo pametnije odluke o zdravlju i planiranju obitelji. N1

20.09.2024. (18:00)

Razbijanje koda budućnosti

DNK tehnologija postaje održiva platforma za računalstvo

Istraživači sa Sveučilišta Sjeverne Karoline i Johns Hopkinsa uspjeli su razviti DNK sustav sposoban za pohranu i računalne operacije. Koristeći dendrikoloide, DNK sada može pohranjivati, čitati, brisati i prepisivati podatke na programibilan način, slično kao tradicionalna računala. Ovaj napredak, objavljen u Nature Nanotechnology, pokazuje da DNK može biti trajna pohrana podataka, potencijalno trajući milijunima godina. Iako praktična primjena još nije blizu, ovo otkriće je veliki korak prema molekularnom računalstvu budućnosti. Zimo

03.04.2024. (18:00)

I klima može biti tužibaba

Umjesto otiska prsta: DNK dokaze izvlače iz zraka

Policija bi zločince ubuduće mogla tražiti i pronalaziti uz pomoć nove tehnike prikupljanja ključnih forenzičkih DNK dokaza iz zraka na mjestu zločina. Na australskom Sveučilištu Flinders nedavo su ovu metodu uspješno testirali na konvencionalnim klima uređajima i sustavima kojima se mjeri kvaliteta zraka i postojanje virusa koji se prenose zrakom u bolnicama, školama i domovima zdravlja. DNK iz okoliša podrazumijeva bilo koji genetički materijal prikupljen izravno iz okolišnih uzoraka, kao što su voda, tlo, sediment ili zrak. Organizmi najčešće ispuštaju DNK u okoliš u obliku odbačenih stanica i tkiva kao što su dlake i koža, putem izlučevina poput urina i izmeta ili kroz raspad mrtvih organizama. Ispuštena DNK neko vrijeme opstaje u okolišu gdje se može prikupiti i analizirati. Bug

15.01.2024. (00:00)

Eto vam na, kreacionisti

Revolucionarno otkriće: Evolucija nije toliko slučajna kao što se mislilo

Na evolucijsku putanju genoma može utjecati njegova evolucijska povijest, odnosno da ona nije isključivo određena čimbenicima u okolišu i povijesnim događajima. Drugim riječima, postojanje određenih konfiguracija gena u genomu bakterije Escherichia coli u velikoj mjeri određuje hoće li se pod nekim izvanjskim utjecajima dogoditi neka promjena u genima ili neće. Naime, pokazalo se da prisutnost određenih skupina gena pogoduje određenim evolucijskim promjenama u genomu bakterije, a postojanje drugih ne. Istraživači su otkrili da u genomima bakterija postoje nevidljivi ekosustavi u kojima neki geni mogu surađivati ili pak biti u sukobu jedni s drugima. Razumijevanje međuovisnosti gena moglo bi pomoći u identificiranju sporednih postava gena koji omogućuju otpornost na antibiotike te otvoriti put ciljanim tretmanima. Nadalje, uvidi iz studije mogli bi pomoći u dizajniranju mikroorganizama koji bi hvatali ugljik ili razgrađivali zagađivače, što bi moglo pridonijeti naporima u borbi protiv klimatskih promjena. Index

13.01.2024. (20:00)

Sve je zapisano u DNK

Genetičke varijante koje sada povećavaju rizik za obolijevanje od MS-a nekoć štitile ljude od bolesti

Znanstvenici su to otkrili zahvaljujući uzorcima DNK iz kostiju i zuba osoba koje su živjeli prije 34 tisuće godina na lokacijama zapadne Europe i Azije. Drevne genome usporedili su s modernim uzrocima DNK iz britanske Biobanke, kako bi utvrdili promjene koje su se dogodile s vremenom. Znanstvenici su utvrdili da se prije oko 5000 godina dogodila važna migracija ljudi. Stočari naroda Jamnaja preselili su se u zapadnu Europu iz područja današnje Ukrajine i južne Rusije, noseći sa sobom genetičke karakteristike koje su im tada bile korisne, štiteći ih od infekcija od ovaca i stoke. Kako su se sanitarni uvjeti kroz tisućljeća poboljšavali, te iste genetičke varijante povećale su rizik od obolijevanja od MS-a. Osim toga, istraživanje donosi i zanimljive zaključke o drugim karakteristikama Europljana. Jamnaje su bili genetički visoki pa su i današnji ljudi na sjeveru Europe viši nego na jugu, gdje živi visok udio potomaka neolitičkih poljoprivrednika koji su bili niski. Istočni Europljani imaju povećani genetički rizik od obolijevanja od Alzheimerove bolesti i dijabetesa tipa 2, a otkrili su i da se tolerancija na laktozu pojavila u Europi prije oko 6000 godina. (Tportal)

22.10.2023. (16:00)

Okoliš u genima

Uzlet tehnologije eDNA: Okolišni DNK otkriva kako tko utječe na ekosustav

Napredna je to tehnologija koja bi nam trebala barem dijelom pomoći u očuvanju bioraznolikosti. Kako? Jeste li ikada gledali dokumentarce u kojima ronioci na velikim dubinama proučavaju razne vrste u moru ili one u kojima znanstvenici isto to rade u divljini ili šumama? Vrlo pojednostavnjeno rečeno, možemo reći da bi eDNA mogao zamijeniti te znanstvenike i napraviti daleko više od njih. EDNA odnosi se na metode hvatanja, izdvajanja i analiziranja genskih materijala iz vode, zraka ili tla. DNK koji je otpušten iz organizama i ostavljen u njihovom staništu pa umjesto da uzimamo uzorak DNK-a izravno od vrsta kako bismo saznali više o njima, umjesto toga možemo uzeti te male čestice DNK-a za istu svrhu iz primjerice izmeta, otrgnute kože, dlaka, sluznice… Lider

23.03.2023. (19:00)

Organizam genija

DNK analiza Beethovenove kose otkriva tajne njegova života i smrti

Ludwig van Beethoven umro je u Beču prije gotovo 200 godina nakon što je cijeli život skladao neka od najutjecajnijih djela klasične glazbe i od tada biografi nastoje objasniti uzroke smrti njemačkog skladatelja u dobi od 56 godina, njegov progresivni gubitak sluha i dobro dokumentirane borbe s kroničnim bolestima. Zatajenje jetre ili ciroza, vjerojatni je uzrok Beethovenove smrti izazvana nizom čimbenika, uključujući i konzumaciju alkohola. “Vjerujemo da je bolest nastala kombinacijom genetske dispozicije, dobro dokumentirane kronične konzumacije alkohola i infekcije hepatitisom B”. Međutim, nije otkriven uzrok gubitka sluha. Nacional