Japanske će vlasti od iduće godine sufinancirati izradu aplikacija i servisa za traženje partnera uz pomoć umjetne inteligencije. AI će spajati ljude na osnovi dobi, primanja, hobija, osobnih vrijednosti itd. Demograf Sachiko Horiguchi misli da bi bolje bilo razvijati robote koji mogu preuzeti dio kućanskih poslova i brinuti o djeci. BBC
Dok neke tvrtke očito samo ubacuju AI ideje u svoje postojeće poslovanje, čak i projekti koji se izričito bave razvojem sljedećeg vala ove tehnologije nailaze na kamen spoticanja. Googleovo predstavljanje Geminija bilo je popraćeno kontroverzom jer je njihov AI previše ‘woke‘ te da je pristran, pa ne može ni odlučiti je li primjerice Elon Musk bolji ili lošiji od Adolfa Hitlera. Ništa bolji nije ni OpenAI-jev ChatGPT koji je izazvao mnogo buke ali još uvijek zna izmisliti stvari i pričati apsolutne gluposti. Čak su i velike tehnološke tvrtke koje se stvarno kreću u području umjetne inteligencije ponekad na skliskom terenu. Tehnološki divovi poput Googlea, Amazona i Microsofta navodno govore prodajnim rukovoditeljima da smanje doživljaj kada predstavljaju svoje generativne AI sposobnosti. Lider
Baterije kao implantati, fleksibilna elektronika bez rasipanja energije, aplikacija koja otkriva krivotvorene dokumente i holografska kamera s tekućim lećama neki su od tehnoloških dosega proteklog tjedna. Više donosi Bug.
Nedavno je u Hrvatskoj predstavljena Laura Ris, nova influencerica koja planira osvojiti domaće tržište, poput svojih AI kolegica diljem svijeta. Izumitelj Laure Risa, koji želi ostati anoniman u testnoj fazi, ističe kako je cilj ove virtualne influencerice ispitati tržište te eventualno srušiti visoke cijene koje stvarni influenceri zahtijevaju za svoje objave. No, Laura Ris nije jedina virtualna ljepotica koja osvaja srca na internetu. Ovaj trend nije ograničen samo na Hrvatsku. Primjerice, Milla Sofia, 24-godišnja AI influencerica iz Helsinkija, skupila je impozantan broj pratitelja nudeći futurističku perspektivu u carstvu stila. Međutim, nisu svi sretni zbog uspjeha ovih virtualnih influencera. Kritičari ističu da su njihove objave nestvarne i često neodgovarajuće, dok se mnogi pratitelji pitaju tko se krije iza profila. Uz to, pojava AI influencera stavlja pod znak pitanja budućnost tradicionalnih influencera, čime se otvara prostor za raspravu o etici i integritetu u svijetu digitalnog marketinga. (Index)
Umjetna inteligencija (AI) postala je centralna tema brojnih rasprava, ali i sukoba. Dok je neki prihvaćaju kao revolucionarnu tehnologiju, drugi se bore protiv njezine sveprisutnosti. Generativna AI tehnologija, koja omogućava generiranje tekstualnog ili audiovizualnog sadržaja na temelju opisa korisnika, postala je popularna. No, njezina popularnost izazvala je zabrinutost među autorima diljem svijeta. Često se njihova djela koriste u bazama podataka AI-a bez njihovog dopuštenja, rezultirajući stvaranjem sadržaja koji je sličan originalnim djelima. Data poisoning, tehnika koja podrazumijeva unošenje zlonamjernih podataka u baze podataka AI-a, postao je ključan alat u borbi protiv njega. Kroz niz nevidljivih tehničkih radnji, ova tehnika sprječava AI modele da ispravno obrade informacije, što dovodi do generiranja nepouzdanih rezultata. Unatoč trenutnoj mogućnosti manipulacije AI-a, pitanje je koliko dugo će to ostati moguće. S razvojem tehnologije, AI postaje sve sofisticiraniji, što bi moglo otežati njegovo zavaravanje u budućnosti. (Media Marketing)
Salman Rushdie, slavni pisac i dobitnik prestižne Bookerove nagrade, upozorio na potencijalnu prijetnju koju alati umjetne inteligencije predstavljaju za autore žanrovske književnosti. Rushdie je testirao ChatGPT, alat umjetne inteligencije, zatraživši od njega da napiše 200 riječi u njegovom stilu. Rezultat je nazvao hrpom gluposti, ističući nedostatak originalnosti i humora. Rushdie smatra da bi autori trilera i znanstvene fantastike mogli biti ugroženi, dok bi umjetna inteligencija mogla biti korisna za pisanje filmskih i TV scenarija, posebno u svijetu gdje se često recikliraju iste priče. Ovaj osvrt na utjecaj umjetne inteligencije na književnost postavlja pitanje o budućnosti kreativnog procesa i ulozi tradicionalnih autora u svijetu sve naprednije tehnologije. (Nacional)
Nasuprot pretpostavci da će tehnologija ekspertizu učiniti nepotrebnom, kao što predviđaju Elon Musk i Geoffrey Hinton, povijest pokazuje da će se ukazati potreba za novim ekspertizama i ekspertima, a što potvrđuju i podaci o ogromnoj potražnji za radnom snagom s vještinama u razvijenim gospodarstvima. Umjetna inteligencija nije jedna, nego “obitelj tehnologija”. Termin umjetna inteligencija odnosi se na strojeve koji obavljaju kognitivne procese nalik na ljudske, kao što su “učenje, razumijevanje, zaključivanje i interakcija”, nasuprot tradicionalnim tehnologijama koje automatiziraju rutinizirane procese. U nekim klasifikacijama UI se dijeli na: analitičku, funkcionalnu, interaktivnu, tekstualnu i vizualnu.
Jedna od najvažnijih njezinih prednosti je to što može biti izvanredna ispomoć medicinskoj sestri da i ona donosi odluke u slučajevima u kojima je konačnu ekspertizu slijedom pravila bila obavezna prepustiti liječniku. Donošenje odluka najviši je zadatak eksperta, a zahvaljujući umjetnoj inteligenciji, koja također uči i “stječe iskustvo”, krug eksperata itekako se može proširiti. Mreža
Čak 77% djece u dobi od 8 do 14 godina izrazilo je želju za osnivanjem vlastitog poslovnog pothvata ili vođenjem malog poduzeća ili posla koji je dodatni izvor zarade, u usporedbi sa samo 13% koji su rekli da bi radije radili za druge. Ovo istraživanje ukazuje na potencijalnu revoluciju u načinu poslovanja i zajednici. Također, generacija Alfa pokazuje razumijevanje važnosti tehnologije, posebno umjetne inteligencije, u oblikovanju njihove budućnosti. Očekuje se da će ova generacija ubrzati promjene u svim aspektima života, od poslovanja do financijskog planiranja. (Poslovni dnevnik)
Elon Musk u tužbi protiv OpenAI, tvorca ChatGPT-a, tvrdi da je prekršio načela na koja je pristao kada je pomogao u osnivanju 2015. godine. U tužbi tvrdi da je tvrtka odstupila od svoje izvorne neprofitne misije otvorenog koda. Umjesto pokušaja da se radi na dobrobiti čovječanstva, kažu, sve je usmjereno na maksimiziranje profita velikog ulagača – tvrtke Microsoft. Musk ističe da je tužba pokrenuta kako bi se tvrtka prisilila vratiti se svojoj misiji te tvrdi da nije riječ o pohlepi za novcem, već o zaštiti prvotne svrhe tvrtke. (Bug)
OpenAI, svjetski lider na polju umjetne inteligencije i kompanija koja stoji iza popularnog ChatGPT-ja, predstavila je novi AI model nazvan Sora, za koji tvrdi da može stvoriti “realistične i maštovite” videozapise. Kompanija je u jučerašnjoj objavi na svom službenom blogu navela da je Sora sposobna generirati videozapise u trajanju do 60 sekundi iz tekstualnih uputa (promptova), dodajući da može kreirati scene s više likova, specifičnim vrstama pokreta i jasnim pozadinskim detaljima. Usprkos impresivnim primjerima, OpenAI navodi da se na Sori još uvijek radi te da model ima “očite slabosti”, osobito kada su u pitanju prostorni detalji uputa. Konkretno, model ima problema miješanjem lijeve i desne strane te uzroka i posljedice. Dao je primjer stvaranja videozapisa na kojem netko grize kolačić, ali odmah nakon toga nema traga ugriza. Index
Ono što predstavlja srž problema prvenstveno se odnosi na baze podataka koje se koriste za strojno učenje. Kada je prije otprilike 20-ak godina Google počeo digitalizirati knjige, čitavo vrijeme inzistiralo se na tome kako se digitalizacija provodi da bi se bogata knjižna građa učinila dostupna u svim dijelovima svijeta. anas, desetljećima kasnije, gotovo pa ispada kako je osnovni cilj tog projekta bilo građenje bogate LLM (large language model) baze koja će poslužiti za treniranje Google Barda, izravne konkurencije ChatGPT alatu. U različitim zemljama i dalje se vode brojne parnice na temu povrede autorskog prava i prava izdavača u vezi onoga što Google (i brojne druge kompanije) svakodnevno i bez prekida rade. Brojni autori i izdavači tvrde da se i dalje radi o čistoj krađi.
Američki Vrhovni sud u jednom je sada već starijem predmetu utvrdio kako to što Google radi predstavlja fair use korištenje tuđih autorskih djela bez dopuštenja autora. No, kako se LLM baze, baš kao i njemačka LAION baza, sve više počinju komercijalno eksploatirati, postavlja se opravdano pitanje može li navedeni sudski presedan opstati u realnosti kojoj svjedočimo posljednjih nekoliko godina. Bug