Javni dug Hrvatske 288,5 milijardi kuna - Monitor.hr
01.07.2015. (16:58)

Tragom grčkog scenarija

Javni dug Hrvatske 288,5 milijardi kuna

“Iznos javnoga duga dosegao je krajem ožujka 288,5 milijardi kuna, čime je njegov udio u BDP-u narastao na razinu od 87,7 posto. Nastavak takvih tendencija kretanja javnoga duga doveo bi do kraja godine do zabrinjavajućih 90 posto udjela u BDP-u. Iako je to još daleko od situacije u kojoj se nalazi Grčka (u kojoj je krajem prošle godine javni dug dosegao 177,1 posto BDP-a), tendencije kretanja jasno upozoravaju na posljedice neprovođenja strukturnih reformi i zanemarivanja potrebe provedbe fiskalne konsolidacije“, komentirao je posljednje podatke Zvonimir Savić, direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK. Index


Slične vijesti

20.03. (15:00)

Gostoljubivost i otvorenost prema multikulturalizmu

Hrvatska treba hitno poraditi na integraciji stranih radnika

Hrvatskom gospodarstvu će do 2030., tj. za pet godina, uz postojeću stopu rasta BDP-a nedostajati od 450 do 500 tisuća stranih radnika, što znači da, ako ne želimo paralelna društva, treba hitno raditi na uključivanju tih radnika u našu zajednicu, rečeno je u četvrtak na konferenciji HGK. Treba naći sustavne modele, provoditi istraživanja i vidjeti gdje su poteškoće u institucijama, prihvatu, bržoj protočnosti u dobivanju radnih dozvola, sve kako bi se na taj način olakšale potrebe tvrtki i gospodarstva. Tu je i problem česte promjene poslova, pogotovo kod mladih. Glavni razlog za promjenu posla je niska plaća, loši međuljudski odnosi, ali i nemogućnost napredovanja. Lider

26.08.2024. (18:00)

Je, ove druge treba platiti

Hrvati su skloniji tražiti financijski savjet od prijatelja nego od profesionalaca

Ulaganje na tržištu kapitala među hrvatskim građanima ponovno postaje in. Za sada se većina zadovoljava konzervativnijim pristupom kupnje narodnih obveznica i trezorskih zapisa, no promet i ponajprije uspon indeksa Zagrebačke burze na najvišu razinu od 2008. sugeriraju da se dio građana ohrabrio i za rizičnija ulaganja. Ne treba zanemariti ni to da velik dio klijenata domaćih brokerskih kuća trguje na europskim i američkim burzama. Prema podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, neto imovina otvorenih investicijskih fondova (onih namijenjenih malim ulagačima) potkraj lipnja dosegnula je 2,8 milijardi eura i u odnosu na kraj prošle godine veća je za primjetnih 20,5 posto. Nakon pada tržišta ulagači su se razočarali i odmaknuli od njega. Financijskom edukacijom i osvješćivanjem da je potrebna dugoročna štednja taj se trend polako okreće – kaže Hrvoje Krstulović, predsjednik Udruženja investicijskih i mirovinskih fondova HGK-a za Lider.

04.06.2024. (19:00)

Da znaju, platili bi i za njih

HGK: Tvrtke više ulažu u osiguranje automobila nego svojih zaposlenika

Samo rijetke tvrtke imaju osiguranje od financijskih gubitaka uslijed prekida rada ili cyber osiguranje, pokazuju rezultati istraživanja predstavljeni u utorak u HGK. Istraživanje o poznavanju i korištenju osiguranja kod poslovnih subjekata je za potrebe HGK provela agencija Ipsos u veljači ove godine na uzorku od 202 tvrtke. Osiguranje za automobile je najčešće zato jer je obavezno, a to upućuje kako ima još dosta prostora za informiranje i podizanje svijesti o drugim oblicima osiguranja. Što se tiče potencijalnih rizika kojima mogu biti izložene, tvrtke na prvom mjestu navode oštećenje imovine, primjerice zbog potresa, poplave ili požara, a nakon toga slijedi rizik od nemogućnosti naplate potraživanja. Lider

23.02.2024. (15:00)

A često trošimo i više nego što imamo

Osobna potrošnja ključni je pokretač ekonomije, no stručnjaci ističu da takav rast nije održiv

Goran Šaravanja iz HGK ističe da visoki rast plaća u javnom sektoru može doprinijeti rastu osobne potrošnje, ali dugoročno nije održivo. Perspektive za 2024. godinu podržane su domaćom potražnjom, ali će investicijski doprinos biti ograničen s obzirom na nedostatak sredstava iz stare proračunske perspektive. Stručnjaci upozoravaju da se rast temeljen na potrošnji i turizmu mora pratiti strukturnim prilagodbama kako bi se osiguralo dugoročno održiv gospodarski rast. Iako Europska komisija zadržava konzervativne procjene rasta, realnost pokazuje da standardni zaključci sve manje odgovaraju stvarnosti, a ljudsko ponašanje ne ide uvijek u skladu s teorijom. (Lider)

02.12.2023. (15:00)

Uče jezik i raditi, a to košta

HGK: Strani radnik je 20 posto skuplji od domaćeg

Zbog dodatnih troškova poput traženja radnika, dozvola, prevoditelja, učenja i stručne obuke strani je građevinski radnik oko 20 posto skuplji od domaćeg, pokazuje indikativno istraživanje koje je Hrvatska gospodarska komora provela o zapošljavanju strane radne snage među svojim članicama. Strani radnici zaposleni u građevinarstvu dolaze iz zemalja u okružju: BiH, Srbije, Kosova, Makedonije i Albanije, ali i iz nešto udaljenijih zemalja poput Ukrajine, Maroka, Egipta i Turske. U posljednje vrijeme sve je više radnika koji stižu iz dalekih zemalja kao što su Uzbekistan, Nepal, Indija, Bangladeš i Filipini. Prema komentarima poslodavaca u građevini, najbolja iskustva imaju s radnicima iz BiHe te dijelom iz Makedonije i Srbije budući da s tim radnicima nema jezične barijere, a radnici imaju potrebne vještine. Lider

23.12.2021. (14:00)

Kao greh

‘HGK bi poduzetnicima morala vratiti sve milijune koje je pokrao Vidošević’

Obavezna članarina je funkcionirala kao namjenski porez, a svaki namjenski porez postoji zbog točno određene svrhe i u zamjenu za njega javni sektor mora obaviti nekakvu korisnu funkciju. HGK nema nikakvih korisnih funkcija, osim deklarativnih, a sam Vidošević je dokaz toga. Da su obvezne članarine potrošene namjenski, onda bi HGK zadnjih 30 godina obavljala svoju funkciju i pospješivala gospodarstvo Hrvatske, bila bi servis poduzetnika kojem se oni mogu obratiti za pomoć, a ne servis političara koji u nju smještaju svoje kadrove. Vidošević je tih 35.5 milijuna kuna ukrao HGK, ali ona ih je prvo otela hrvatskim poduzetnicima, moralno bi bilo da HGK te novce vrati onima kojima su ih oduzeli – piše Branimir Perković. Index…

11.05.2021. (09:30)

'Quid pro (status) quo'

Male tvrtke više neće morati plaćati članarinu HGK, umjesto toga financirat će se novcem poreznih obveznika

Hrvatska gospodarska komora doživjet će reformu, a zakonski prijedlog uskoro kreće u javno savjetovanje, najavili su iz Vlade. “Oni subjekti koji su članovi HGK, a plaćaju najmanju članarinu, bili bi oslobođeni članarine, a svi veći subjekti nastavili bi je plaćati”, izjavio je Plenković (Tportal). Najava reforme posljedica je pritiska dijela poduzetnika i oporbe za ukidanjem obavezne članarine čime se sad njima izlazi u susret, međutim novonastali manjak u blagajni zbog nedostatka članarine nadomjestit će se na druge načine. Iako će rasteretiti dio poduzetnika, javne će se aktivnosti poduprijeti sredstvima iz proračuna.

 

24.02.2021. (21:30)

Sve je rečeno

87 posto firmi ne želi prisilnu članarinu HGK

Telegramovo istraživanje pokazalo: 82,4 posto poduzetnika ne bi plaćalo članarinu HGK kada bi ona bila na dobrovoljnoj bazi, dok je onih koji bi nastavili s plaćanjem 17,6 posto. Gotovo 80 posto ispitanih nije zadovoljno radom HGK, a 75 posto smatra da je članarina previsoka. Obveznom članstvu u HGK protivi se 87 posto ispitanih.

08.02.2021. (00:30)

Otpor uhljebljivanju

U čemu je suštinski problem sa svim komorama u Hrvatskoj? One su kočničari promjena

Inicijativa Psihološko proljeće sredinom prošle godine predložila je donošenje Zakona o komorama, kojima bi se reguliralo više spornih pitanja koja se sada pojavljuju u njihovom radu… Zbog čega postoji toliki otpor ukidanju obveznog članstva u komorama, zaista nije teško ustanoviti. One nerijetko služe za “zbrinjavanje” političkih kadrova, a isto tako raspolažu milijunima, kojima se kroz honorare, naknade i slično mogu “odužiti” onima za koje smatraju da je potrebno. Piše Marko Repecki za Telegram