Javni dug povećan, sezonsko smanjenje vanjskog duga
Ukupan javni dug povećan je za 7,7 mlrd. kuna tijekom prvih osam mjeseci ove godine, a njegov udio u BDP-u približio se razini od 90%, što je najviša razina među europskim tranzicijskim zemljama. Unatoč sezonskom poboljšanju situacije u kretanju visine vanjskog duga, koji je krajem kolovoza iznosio 47,8 mlrd. eura, trend rasta udjela vanjskog duga u BDP-u se nastavlja te se nalazi preko 110% (veći dug imaju jedino Slovenija i Mađarska).
Nastavak rasta javnog duga na godišnjoj razini
Nakon što je u srpnju izdavanjem obveznica na domaćem tržištu država snažnije povećala razinu svog zaduženja, u kolovozu je ukupan dug opće države blago smanjen za 1,8 milijardi kuna na iznos od 287,3 milijarde kuna. Međutim, na godišnjoj se razini nastavlja visok i dugoročno neodrživ rast javnog duga, pri čemu je njegov iznos u kolovozu bio 16,3 milijarde kuna ili 6,0% viši nego u istom mjesecu prošle godine. Pritom je unutarnji dug povećan za 6,5%, a inozemni dug za 5,4%.
U prvih osam mjeseci ove godine javni je dug ukupno povećan za 7,7 milijardi kuna, pri čemu se opća država nešto više zaduživala na domaćem (dug povećan za 5,4 milijarde kuna), nego na inozemnom tržištu na kojem je razina duga povećana za 2,3 milijarde kuna. U financiranju visokoga proračunskog manjka država se na domaćem tržištu najviše oslanjala na izdavanje obveznica (u osam ovogodišnjih mjeseci razina duga povećana za 6,6 milijardi kuna) te na kreditna zaduženja koja su povećana za 1,6 milijardi kuna, dok je istodobno kratkoročno financiranje (trezorski zapisi) smanjeno za 2,7 milijardi kuna. I u financiranju na inozemnom tržištu dominiraju obveznice (razina duga porasla za pet milijardi kuna), ali je istodobno razina kreditnog i kratkoročnog duga smanjena za 2,7 milijardi kuna.
Visok rast javnog duga generira središnja država čiji je dug u prvih osam mjeseci ove godine povećan za 8,1 milijardu kuna, dok je istodobno dug lokalne države smanjen za 412,8 milijuna kuna, a dug fondova socijalne sigurnosti za 1,2 milijuna kuna. Takva dinamika rasta javnog duga približava Hrvatsku psihološkoj granici udjela javnog duga u BDP-u od 90% nakon koje investitori dodatno pojačavaju oprez i detaljnije procjenjuju rizike, što često rezultira skupljim financiranjem i padom rejtinga zemlje.
Težinu situacije s javnim dugom potvrdile su i jesenske projekcije Europske komisije iz kojih je razvidno da se do 2017. godine u Hrvatskoj ne očekuje zaustavljanje rasta udjela duga opće države u BDP-u. Prema tim bi projekcijama udio javnog duga u BDP-u u Hrvatskoj ove godine dosegao 89,2%, naredne bi godine porastao na 91,7% da bi u 2017. godini iznosio 92,9%. Takvim se udjelom Hrvatska ove godine prvi put pozicionira iznad prosjeka Europske unije s tendencijom daljnjeg pogoršanja situacije s obzirom na činjenicu da je 2015. godina prekretnica u kojoj je, na razini prosjeka EU, započela tendencija smanjivanja udjela javnog duga u BDP-u. Odnosno, tijekom ove godine navedeni će se udio na razini EU smanjiti za 0,8 postotnih bodova, dok će se u Hrvatskoj povećati za čak 4,1 postotni bod, u čemu će nas nadmašiti jedino Bugarska (u kojoj udio javnog duga u BDP-u iznosi tek 31,8%) i Grčka. Loša se situacija nastavlja i u 2016. godini tijekom koje se očekuje porast udjela za novih 2,5 postotnih bodova u Hrvatskoj, pri čemu bi izraženiji rast bilježile samo Latvija i Grčka. Takvo kretanje javnog duga dovodi zemlju u opasnost od daljnjeg smanjenja ionako niskoga kreditnog rejtinga, dok troškovi servisiranja obveza postaju kočnica mogućnosti ostvarivanja ubrzanijega gospodarskog rasta.
“Ukupan javni dug raste te je povećan za 7,7 mlrd. kuna tijekom prvih osam mjeseci ove godine, a njegov udio u BDP-u približio se razini od 90%, što je najviša razina među europskim tranzicijskim zemljama. Trend rasta očekuje se i u 2016. godini, što u situaciji vrlo slabog gospodarskog rasta dovodi Hrvatsku u rizik daljnjeg smanjenja kreditnog rejtinga, koji je ionako na razini ispod investicijskog”, komentira HGK.
Sezonsko smanjenje razine vanjskog duga
Tijekom kolovoza razina je bruto inozemnog duga smanjena za 1,5 milijardi eura na razinu od 47,8 milijardi eura, pri čemu je smanjenje razine duga u odnosu na srpanj zabilježeno kod svih sektora, a najviše kod središnje banke, drugih monetarnih financijskih institucija i države. Riječ je o uobičajenom sezonskom poboljšanju situacije, posebice kod kreditnih institucija, povezanom s pojačanim priljevima tijekom turističke sezone, ali je ove godine taj pomak bio slabije izražen nego u ljetnim mjesecima prošle godine. Stoga se na godišnjoj razini nastavlja rast bruto inozemnog duga koji je u kolovozu bio 1,9 milijardi eura ili 4,1% viši nego u istom mjesecu prošle godine.
Ukupna kretanja bruto inozemnog duga i nadalje su dominantno determinirana rastom inozemnog zaduživanja opće države, čiji se kontinuitet proteže još od 2009. godine, te razduživanjem bankarskog sektora čiji kontinuitet traje od 2012. godine. Potreba dodatnog zaduživanja države za financiranje visokoga proračunskog deficita i višak sredstava u bankovnom sektoru zbog potisnute kreditne aktivnosti rezultirali su tijekom prvih osam mjeseci ove godine povećanjem bruto inozemnog duga opće države za 486,6 milijuna eura, uz istodobno smanjenje duga drugih monetarnih financijskih institucija za 615,1 milijun eura. U okolnostima povoljnijih uvjeta financiranja na inozemnim tržištima i dio tvrtki, posebno onih velikih i vlasnički povezanih s inozemnim investitorima, koristi mogućnost inozemnog financiranja pa je stoga inozemni dug ostalih domaćih sektora u tom razdoblju povećan za 101,3 milijuna eura (kod privatnih nefinancijskih društava za 317,2 milijuna eura), a dug temeljem izravnih ulaganja za 168,8 milijuna eura.
U takvim okolnostima rast bruto inozemnog duga u načelu generira javni sektor. Tako se od 1,2 milijarde eura ukupnog prirasta bruto inozemnog duga u prvih osam mjeseci ove godine 1,5 milijardi eura odnosi na dug javnog sektora (obuhvaća opću državu, središnju banku, javne financijske institucije i javna nefinancijska društva), 11,1 milijun eura na prirast duga privatnog sektora za koji garantira javni sektor, dok je istodobno iznos privatnoga negarantiranog duga smanjen za 309,4 milijuna eura.
Pri visokoj razini bruto inozemnog duga i tendenciji njegova daljnjeg rasta, Hrvatska ostaje visoko ranjiva zemlja, osjetljiva na promjene na svjetskim financijskim tržištima, a osobito na tečajne i valutne rizike. Daljnje kretanje bruto inozemnog duga ovisit će o tempu nastavka zaduživanja opće države (koji bi trebalo usporavati ako se ubrza fiskalna konsolidacija pod pritiskom provedbe procedure uklanjanja prekomjernoga proračunskog manjka) i razduživanju banaka koje će se smanjivati ako se uspostavi održiv gospodarski rast.
“Unatoč sezonskom poboljšanju situacije u kretanju visine vanjskog duga, koji je krajem kolovoza iznosio 47,8 mlrd. eura, trend rasta udjela vanjskog duga u BDP-u se nastavlja te se nalazi preko 110%. U odnosu na ostale tranzicijske europske zemlje, veći udio vanjskog duga u BDP-u od Hrvatske, imaju jedino Slovenija i Mađarska”, komentira HGK.