Je li na pomolu paritet eura, dolara i funte? - Monitor.hr
03.08.2019. (22:30)

1 i 1 i 1 = 1

Je li na pomolu paritet eura, dolara i funte?

Ekonomski lab u posljednjem izvještaju s globalnih financijskih tržišta piše o mogućnosti pariteta eura, dolara i funte. U skoroj budućnosti mala je vjerojatnost za to, ali trenutni trendovi zaista idu k izjednačavanju, a i razlike u vrijednostima ovih valuta trenutno su malene – tečaj eura je ispod razine od 1,11 dolara, dok je funta pala na 1,079 eura.


Slične vijesti

12.03. (12:00)

Luda vožnja na valovima burze

Europske i azijske burze u padu, dolar slabi, nafta pojeftinila

Glavni uzrok ovog kretanja je očekivanje da središnje banke neće odmah smanjiti kamatne stope. Na londonskom tržištu, barel nafte pao je za 1,8 posto, dok je na američkom tržištu pao za 2,5 posto. Ovaj pad također je rezultat opreza investitora zbog monetarne politike. Uz to, azijske i europske burze doživjele su pad, s tehnološkim sektorom pod najvećim pritiskom. Dolarski indeks pao je za 1,1 posto, dok je euro ojačao. Očekuje se da bi i Europska središnja banka mogla smanjiti kamatne stope. (Lider)

27.02. (08:00)

Dolar nije nužno dobar

Najveća bitka Drugoga svjetskog rata: Kako je dolar postao svjetska rezervna valuta

Ove godine obilježava se 80 godina od održavanja Konferencije Ujedinjenih naroda o monetarnim i financijskim pitanjima, poznatije kao Konferencija u Bretton Woodsu. Cilj konferencije bio je uspostaviti stabilan poslijeratni međunarodni monetarni sustav i sustav međunarodne trgovinske razmjene koji bi potaknuo gospodarski oporavak nakon rata te spriječio devalvacije valuta i trgovinske ratove prisutne tijekom međuratnog razdoblja. Kao rezultat stvoreni su MMF i Svjetska banka. No, isto tako, dogovoreno je kako će američki dolar i zlato imati ulogu svjetske rezervne valute. Iako se sustav Bretton Woods raspao 1971. godine, kao rezultat nagomilanih ekonomskih neravnoteža, četvrt stoljeća duga praksa korištenja dolara kao mjerila za određivanje vrijednosti drugih valuta pozicionirala ga je kao dominantno sredstvo u globalnim plaćanjima i pohrani vrijednosti u nadolazećim vremenima. Maruška Vizek za tportal.

28.07.2022. (14:00)

Istopili se milijuni

Šajatović: Jačanje dolara – očekivano propuštena prilika hrvatskih štediša

SAD je, kad je o Hrvatskoj riječ, sudbinu određivao na mnoge načine. Nesretna tranzicija rađena je prema modelu zapisanom u Washingtonskom konsenzusu (privatiziraj, liberaliziraj, dereguliraj…). Formalno je to dokument Međunarodnoga monetarnog fonda, ali njegov glavni dioničar je SAD. Simbolično, sjedište MMF-a je par blokova od Bijele kuće i američkog ministarstva financija. SAD majstorski, bez ozbiljnijih izravnih ulaganja u Hrvatsku, ovdje s lakoćom ostvaruje svoje ekonomske i političke interese. Primjer je tjeranje hrvatske vlade na proširenje LNG terminala na Krku. ‘Slučajno’, kratko nakon završetka, dogodio se rat u Ukrajini, pa se američki ukapljeni plin pojavljuje kao spasitelj u uvjetima smanjenih isporuka iz Rusije. Možda ipak nije riječ o slučajnosti. Pregovaračke pozicije Hrvatske sigurno nisu velike. Ali manevarski prostor postoji. Miodrag Šajatović za Lider.

15.04.2022. (19:00)

Ajmo mi radije u dolarozonu

Treba li štednju iz eura pretvoriti u dolare?

S valutnih tržišta stižu signali da je bolje kladiti se na američki dolar, nikako na euro. Doduše, Hrvatska baš i nema nekog izbora, jer i uz visoku inflaciju od siječnja iduće godine vjerojatno smo u eurozoni (inflacija je trenutačno viša i bit će na razini godine viša od od administrativnih uvjeta Europske komisije, no svima je jasno da je inflacija uvezena i da je na nju teško utjecati domaćim arsenalom, pa se očekuje kako će Komisija zažmiriti na jedno oko). Pa, iako ćemo time malčice još podgrijati inflaciju, nitko nam ne brani da eventualne viškove novca (ili onaj za ‘crne’ dane) uložimo u dolar kako bismo sačuvali vrijednost novca. Ili zaradili. Lider

10.03.2022. (10:00)

Po džepu i trbuhu

Gligorov o utjecaju sankcija na rusku ekonomiju: U osnovi svjetskog financijskog sustava je dolar

Ono što je poneke začudilo jeste kojom je brzinom zaveden strog režim sankcija i koliko je veliki bio već sam početni udar na ruske finansije. Zašto su uopšte važne rezerve stranog novca i čak zlata? Jer su te rezerve američke centralne banke, pa i evropske veoma male ili zanemarljive. Zato što je stvarni novac u Rusiji kao i u većini drugih zemalja, uključujući u velikoj meri i Kinu, dolar i potom evro. U osnovi celog svetskog finansijskog sistema još uvek je dolar. Zašto? Dovoljno je videti šta se dešava sa ruskim bankama i s rubljom. Štediše gledaju kako da povuku novac iz banaka, a ako nije u dolarima, onda kako da ih zamene za dolar. Pa je ruska centralna banka morala da poveća kamatnu stopu na 20 odsto, a devizne rezerve su već značajno umanjene, da se ne bi ubrzano istopile – piše Vladimir Gligorov. Novi magazin

30.01.2018. (00:18)

Trumpove igre

Počinje li novi valutni rat?

Za vrijeme predizborne kampanje Trump je otvoreno govorio da želi slabiji dolar jer će to povećati broj radnih mjesta u Americi. Nakon što je postao predsjednik, USD je zaista počeo naglo slabiti. Investitori na Forex tržištu pogurali su tečaj dolara u odnosu na euro na najslabiju razinu u posljednje tri godine. ECB i Mario Draghi upozoravaju kako je to opasna praksa, jer ukoliko bi sve zemlje to radile došlo bi do visoke inflacije na globalnoj razini. Poslovni

15.01.2017. (22:17)

Lady Liberty

SAD: Prvi zlatnik od 100$ s likom "crne" žene

Američka tvrtka Mint, koja za ministarstvo financija izrađuje kovanice dolara, predstavila je novi zlatnik od 100 dolara, prvi s prikazom Afroamerikanke. To je prva u nizu kovanica od 24-karatnog zlata, koje će imati etnička obilježja. Uslijedit će likovi Azijatkinje, Hispanoamerikanke i drugih koje odražavaju etničku i kulturnu raznolikost SAD-a. Poslovni, BBC

02.08.2016. (20:05)

Washinton, we have a problem

Sve se mijenja: Najgore za dolar tek dolazi

Dolar će u sljedećih nekoliko mjeseci izgubiti 5% vrijednosti, Fed neće uskoro podizati kamatnu stopu, a američki ekonomski pokazatelji mogu biti samo gori, poručio je klijentima glavni valutni strateg Morgan Stanleyja Hans Redeker, pozivajući se na pokazatelje koji sugeriraju da će domaća potražnja u SAD-u nastaviti padati u idućim mjesecima. Redekerova predviđanja ostvarila su se kad je dolar na burzi pao za 1,3%, a da godišnji rast BDP-a iznosi tek 1,2%, upola manje od očekivanog. Poslovni

03.07.2016. (23:09)

Poskliznula se

Funta do kraja godine – 1,25 dolara, najniže u 40 godina

Otkako je objavljen rezultat referenduma prema kojima Britanci žele izaći iz EU, funta sve više pada i u odnosu na dolar je u minusu 11%, dok je euro ojačao 9,5%. Analitičari predviđaju da će funta padati i dalje te da će se do kraja godine moći kupiti za 1,25 dolara. Ako se prognoze ostvare to će biti najniža vrijednost funte u posljednjih 40 godina. Večernji