Jergović: Ali ja nisam gospodin, ja sam ološ - Monitor.hr
17.10. (18:00)

Zaboravljeni pisci

Jergović: Ali ja nisam gospodin, ja sam ološ

“Crveni petao leti prema nebu” izazvao je skandal u vrijeme kada je objavljen. Da ovaj roman netko danas napiše, također bi izazvao skandal. U Hrvatskoj bi ga, recimo, od zabrane spasilo samo to što pravobraniteljice za ovo i ono, aktivistice, feministice i autorice sapunica, kao ni političari, crkvenjaci i predstavnici nacionalnih manjina nemaju naročit interes za književnost i ne čitaju zapravo ništa. Ali mimo toga, prema današnjim ultrakonzervativnim i turboliberalnim, kobajagi ljudskopravnim normama europske provincije, “Crveni petao leti prema nebu” čudovišno je nekorektna knjiga. Po svemu neugodnija, recimo, od Nabokovljeve “Lolite”. Ali nije je to one davne 1959. učinilo tako privlačnom, niti je zato šezdesetih toliko prevođena i slavljena po svijetu. Ono po čemu je “Crveni petao leti prema nebu” bio tako slavan i prisutan je gotovo magična privlačnost, prohodnost i gravitacijska snaga u odnosu na čitatelja, kakva jednako postoji u nekih genijalnih knjiga (u “Sto godina samoće”, recimo, ili u “Prokletoj avliji”), kao i u pojedinim primjercima trivijalne ili kič književnosti (primjerice u “Galebu Jonathanu Livingstonu”, u Džubranovu “Proroku”, u “Malom princu”, toj dječjoj paraboli za odrasle…). Piše Miljenko Jergović


Slične vijesti

10.10. (21:00)

Friške knjige majstora priče

Čitali smo novog Glamuzinu: ‘Drugi zakon termodinamike’ vješto je i precizno napisan roman, kroz koji ćete ‘protrčati’ u najboljem smislu te riječi

Moglo bi se reći da je priča, dakle, protagonist novog romana Drage Glamuzine. Priča, odnosno onaj osjećaj koji u čovjeku nastaje kada sluša nešto nevjerojatno i pita se: ma, baš, pa što će se iduće dogoditi? Postavke ‘Drugog zakona termodinamike’ vrlo su jednostavne, upravo kazališne (predlažem da lik Svena, organizatora ove epske istina izazov igre – koji kao kakav šaman brine o atmosferi i goni ostale da govore – igra Krešimir Mikić). Čitava radnja romana događa se u jednoj noći u kući na Zelenjaku i to kod, glavom i bradom, književnika Zorana Ferića. Društvo se okupilo povodom zagrebačkog gostovanja celebrity kolege Jonathana Franzena, a Franzen i Ferić su, pritom, jedine prave ličnosti u knjizi, dok su ostali likovi fikcionalizirani. Piše Vid Barić za Tportal

20.09. (01:00)

'Književnost je meni oduvijek bila religija, a ne lijek, a čitanje knjiga je ono što nas čini ljudima'

Okretište: Najteže napisan roman Damira Karakaša

Nakon gotovo tri godine intenzivnog traganja za pravim riječima, jedan od najboljih suvremenih hrvatskih pisaca Damir Karakaš objavio je, kako sam kaže, svoj najintimniji i najteže napisan roman – “Okretište”. U njemu se pokušao suočiti s vlastitom proživljenom traumom – teškim fizičkim napadom nakon kojeg se danima borio za život. Kako nastaviti živjeti bez ikakva odgovora, bez saznanja o počinitelju, razlozima napada, osude, osvete? Da znam i da mi je jasno što se dogodilo napisao bih možda nekakvu studiju, znanstveni rad ili esej, a budući da ne znam, napisao sam roman. Međutim, nejasnoća u književnosti nije tako loša, kako kaže Borges, u nejasnoći se krije bogatstvo, no htio sam raditi roman u kojem nema crne kronike i spektakla, nego baciti težište na jezik jer za mene, i prije kad sam radio knjige, književnost nije pitanje događaja, već jezika. Magazin HRT

10.07. (10:00)

'Tiskara i knjižara bili su puls njegova života, a žene i politika žileti'

Marko Gregur: Diplomacija je kada čovjeka pošalješ k vragu, a on ti kaže hvala

Ovogodišnji laureat “Nagrade Vladimir Nazor” za roman Vošicki, mladi književnik Marko Gregur dao je intervju za Moderna vremena. Vošicki je povijesni biografski roman o češkom tiskaru iz Koprivnice koji je poznat, između ostalog, po tiskanju određenih časopisa u vrijeme kada je to bilo zabranjeno, a posebno brojnih tekstova Miroslava Krleže kada ih nitko nije htio objavljivati. Mislim da su književne nagrade odlična stvar jer se time u fokus kroz godinu dana stavlja više naslova, književnost je uz njih prisutnija u medijima itd. Dio su književnog života, kao i kritika ili predstavljanje knjige, a sama dodjela nagrade je književni blagdan na kojem se okupljaju ljudi posvećeni istoj stvari.

04.07. (15:00)

Muke po književnosti

Niz ekscesa ili ekscesni niz u godini čitanja?

Godina čitanja, breme koje je 2021. godina igrom slučaja ponijela, sve više počinje ličiti na godinu književnih ekscesa. Govoreći samo o nedavnim događajima, kraj travnja i početak svibnja obilježila je javna polemika oko kriterija dodjele nagrada u sklopu Javnog poziv za dodjelu stimulacija autorima za najbolja ostvarenja na području književnog stvaralaštva i prevoditeljima za najbolja ostvarenja na području književnog prevodilaštva u 2019. i 2020. godini, da bi pak cijeli lipanj protekao u raspravi oko projekta “Nagrada mlade kritike”, koji je neslavno otkazan nakon što je Semezdin Mehmedinović odabran kao jedan od autora koje će 200 srednjoškolaca čitati, a onda naprasno izbačen, što je pokrenulo lavinu reakcija. Booksa

01.06. (14:30)

Trbuh Balkana

Pofuk: Fantastičnu maštu pisaca poput Basare i Jergovićeva sve češće nadmašuju apsurdi sadašnjice

Kolumnist recenzira nove romane Jergovića i Basare pišući: Ne znam koliko su Basara i Jergović bili u dosluhu, ili možda i nehotice jedan na drugoga utjecali, ali činjenica je da između dva romana postoji barem jedna velika sličnost u virtuoznom prepričavanju prepričanih fantastičnih dijaloga koji se događaju između likova, kojima ne manjkaju fantastične i magične osobine. Za čitanje i jednog i drugog bit će vam potrebna velika koncentracija i pažnja, koja i u jednom i u drugom slučaju biva bogato nagrađena. Piše Branimir Pofuk za Večernji list

20.12.2020. (20:30)

Knige iz mladosti su prave radosti

Knezović-Belan: Zašto sam kao tinejdžerica gutala Le Carreove knjige, iako nisam od špijunskih romana

No, Le Carréovi romani su uvijek bili mnogo više od samo špijunskih pa sam ih ja tako gutala kao tinejdžerica, kao što danas valjda klinci čitaju tomove “Sumrak sage”. Najviše sam voljela “Malu bubnjaricu”, priču o mladoj glumici muškog imena – Charlie, koju agenti Mossada istreniraju da se infiltrira među palestinske teroriste. Ona se zaljubi u svog mentora, ali nije ni ravnodušna prema svom novom, palestinskom dragom. U jednom trenutku života maštala sam da sam baš kao i Charlie dok sam padala u zagrljaj jednog tamnokosog, kovrčavog tipa koji je izgledao kao da je upravo došao s Bliskog istoka. Piše Pavica Knezović-Belan za Jutarnji list

05.08.2020. (22:00)

Ljepota sramoćenja

U 14. krugu Zadaćnica slave Saaba s pričom “Ok” i Life on Mars s pričom “Kako sam upoznao vašu baku”

Bruka, neugoda i sramoćenje tema je koja je u 14. ciklusu Zadaćnica iznjedrila 17 sramotnih priča punih neugode i bruke, a ciklus je uslijed sezone kiselih krastavaca trajao duga dva tjedna, kao i saborske rasprave prije ljetne stanke, pri čemu se u jesenskom ciklusu očekuje nova navala adrenalina i obećanja. Laureati kruga pokazali su kako se sramotne priče mogu ispričati duhovito i šeretski pa smo dobili dva pobjednika. Life on Mars, prošlokružni laureat, dao nam je priču o tome “Kako se upoznaju bake” s dozom fabrijevske povijesnosti i neizbježnim ekskrementalnim motivom, a Saaba nas je odličnom crnohumornom pripovijesti odvela u bruku naizbrisanih browsera nakon smrti, s čime s mogu poistovijetiti mnogi u ovo tehnološko doba pa pripazite dobro da kliknete kojiput na “OK” i izbrišete history. U komentarima/chataćnicama možete vidjeti kako su priče prihvaćene. Kriminalističke priče kao temu 15. ciklusa zadala je Saaba. Forum.hr

03.08.2020. (19:30)

Što kupuju i čitaju Hrvati

Portal Moderna vremena krenuo u projekt izrade mjesečnih top-lista najprodavanijih knjiga

Smatra da je projekt top liste ovakve vrste sjajan ne samo za čitatelje, koji se mogu kvalitetno informirati, nego i za cijelu industriju. – Osim što ovaj projekt cilja na popularizaciju knjige općenito, može dobro doći i samim knjižarima. Možda uvide da se knjiga koju nemaju u ponudi dobro prodaje, pa ju odluče otkupiti. Ova lista može biti korista korektiv. Ne samo za knjižare, nego i nakladnike, koji mogu dobiti uvid u stanje kod drugih nakladnika – priča Bartolčić. Jutarnji list

02.08.2020. (23:00)

Dobra književna priča

Izašla nova zbirka priča “Skupljač snova” Jurice Pavičića

Pavičić ovdje iznova otkriva karakter pažljivog promatrača, ali i nevjerojatno vještog pisca koji pred očima čitatelja riječima doslovno ocrtava cijele filmove. Takoiz njegovih priča mirišu ružmanim i smilje, ali i skorena krv na ratnim ranama, čuju se zrikavci, ali i fijuk granata… dok njegovi junaci očajnički pokušavaju razriješiti sudbine iz kojih zapravo nema bijega. I ono najvažnije, čini se kao da svatko od nas osobno poznaje njegove junake. Čak i nije potrebno vuči porijeklo iz Dalmacije, pa da možemo reći, kako je njegov Srđan baš ‘pljuniti’ lik kojeg smo nekada poznavali. Večernji list

01.08.2020. (22:00)

Književnost i kritika online

Hrvatsko društvo pisaca pokrenulo novi književni portal

Hrvatsko društvo pisaca (HDP) pokrenulo je novi portal Kritika h,d,p, specijaliziran za književnost, kritiku i srodne kulturno-umjetničke teme. Pokrenut je, kažu u HDP-u, sa željom da se afirmira kritički govor o književnosti i kulturi te pridonese boljoj vidljivosti tema vezanih uz knjigu, spisateljski rad, čitanje i interpretaciju književnosti. Glavna urednica portala Kritika h, d, p, je Katarina Luketić, a redakciju čine Kruno Lokotar, Mija Pavliša, Jagna Pogačnik, Boris Postnikov i Marko Pogačar. Jutarnji list