Jergović: Naša su društva izgubila imunitet na lažne vijesti - Monitor.hr
04.03. (15:30)

Jergović: Naša su društva izgubila imunitet na lažne vijesti

Europom i zapadnim svijetom zavladala je infodemija, izazvana zastrašujuće preuveličanom prijetnjom. Vijest je odavno prerasla samu sebe i pretvorila se u čudovište. U početku je bila istinita. Sada više nije. Vijest o koronavirusu pretvara se u laž, koju se u jednom trenutku više neće moći zaustaviti, obuhvatiti i osmotriti, nego će nas sve pregaziti, piše Jergović.


Slične vijesti

Jučer (08:30)

Malo dobrih ljudi

Novak Đoković samo je dobar čovjek u zla i naopaka vremena

Novak Đoković nije princ, jer njega uz zajednicu i ukupno tenisko čovječanstvo vezuje njegova potreba da bude voljen. Kao i potreba da se uvijek, na svakom mjestu, u svakoj gesti i postupku iskaže kao dobar čovjek. I kada pokušava govoriti kineski, i kada pleše nasred teniskog terena, i kada izigrava ludu i zabavljača, i kada imitira teniske šampionke, i kada pjeva, on svoju publiku – i, na neki način, sve ljude na svijetu – nastoji uvjeriti da je dobar čovjek. Samo dobri ljudi se tako svojski trude da ostanu smiješni i kad su u nečemu najbolji na svijetu, piše Miljenko Jergović.

22.06. (19:00)

Pozadine kazališne stvarnosti

Jergović: Snježana Banović i san o nekom boljem Hrvatskom narodnom kazalištu

Snježana Banović uložila je silan mar i napisala knjigu koja će nekolicini biti važna. Dok je takvih knjiga, živa je i iluzija o kulturi i književnosti, o tome da je moguće neko drukčije Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu. Knjiga obuhvaća razdoblja trojice intendanata. Dvojica su donekle tipični protagonisti jugoslavenskih društvenih i kulturnih prilika, treći je posve atipičan, zanimljiv, moćan. Prvi poslijeratni intendant je Ivo Tijardović. Treći po redu je Nando Roje. Drugi je taj atipični, onaj koji se tu zatekao izvan povijesnog vremena, pa je onda, po logici povijesti, i potjeran. Riječ je o Marijanu Matkoviću. Za Jutarnji list recenzira Miljenko Jergović 

10.06. (14:30)

Mad mad world

Miljenko Jergović: Teško je shvatiti zašto u posljednje vrijeme ljudi masovno vjeruju u ludosti

Sve više mi se to čini da je svijet koji se rađa ne samo iz antivakcerskih mitova i teorija, nego i iz mitova i teorija koje se dalje granaju, o 5G mreži, o čipiranju putem vakcine… ne samo po strukturi mišljenja, nego i po svome sadržaju skoro identičan svijetu nesretne brucošice ekonomije… Njoj su zalijepili dijagnozu paranoidne shizofrenije. Ali što nam govori činjenica da se racionalni uvidi i saznanja ozbiljnog dijela čovječanstva svode na tipske deluzije paranoidne shizofrenije, piše Miljenko Jergović.

31.05. (18:00)

Tragovima jednog nomada

Jergović o Bekimu Sejranoviću: Njegova je domovina bila u tekstu

Slijedili su romani “Ljepši kraj”, “Sandale”, “Tvoj sin Huckleberry Finn” i žanrovski neodrediva knjiga “Dnevnik jednog nomada”. U njima je, zapravo, nastavljao ono što je započeo u “Nigdje, niotkuda”, a što je za njega bilo više i veće od književnosti. Ili je, možda, bilo upravo književnost, njen jedini smisao. U tih nekoliko knjiga su Bekimov dom, njegova biografija, pasoš za prelazak granice između Hrvatske i Slovenije, njegov identitet. Njegov je talenat bio lijep i raskošan, kao u antičkih junaka duša mu se ogledala u liku i pojavi, i ne samo da je uvijek pisao samo o onome što mu je bilo sudbinski važno, nego je u tim knjigama sastavljao sebe. U posljednjoj, “Dnevniku jednog nomada”, pisao je o knjigama koje su mu bile važne i koje je čitao, živeći i stalno se premještajući. Bio je jedan od onih svetih ljudi, čije uspomene nisu tek posljedica fizičkih senzacija. Na njega se može primijeniti ona rečenica Georgija Gospodinova: “Čitanje stvara uspomene” – piše Miljenko Jergović u Jutarnjem.

21.05. (15:30)

Potres je dio spike

Jergović: Potres je nastavak 25 godina pustošenja Zagreba drugim sredstvima

Oko užeg središta Zagreba, gdje su sve prostore zauzele tvrtke iz šoping molova, i gdje više nema skoro ničega što bi pružalo život gradu i navodilo građane da dolaze u središte svoga grada, šire se, već dvadesetak godina, i rastu koncentrični krugovi pustoši. Zašto [ničega] nema? Zato što je Zagreb mrtav, zato što ga je ubila loša uprava, ubili su ga oni koji nisu vodili računa o tome da grad živi ili umire i mimo logike tržišnog kapitalizma – prošetao se centrom Zagreba pa zapisao Miljenko Jergović.

29.04. (14:30)

Ciao Bella

Jergović: Kako je era korone i primarijusa Capaka Rijeci stigla kao alibi za propast

Luka različitosti, hrabrost, neobičnost, progresivnost i ambicioznost: ne zvuči li vam sve ovo kao najava za Pjesmu Eurovizije? Ili nabrzinu smišljen PR za marinu u Ićićima, na čijem će otvorenju lokalni šlager pjevač izvesti himnu marine, naslova ‘Luka različitosti’? Može to biti bilo što, ali Europska prijestolnica kulture, teško ili nikako, piše Miljenko Jergović.

11.04. (20:30)

Prokleta korona

Jergović: Izolacija, uskrsnuće

Krajem ožujka 2020, u vrijeme velike epidemije, kada je svijet otišao u izolaciju za koju se vjerovalo da će ga spasiti od gorih nevolja, nekoliko dana nisam izašao iz kuće… Bio je to trenutak u kojem sam jasno osjetio nelagodu od izlaska iz kuće. Nisam se plašio zaraze, nisam se plašio ljudi. Ustvari, ničega se nisam uplašio, ali mi je najednom bilo strano i neprijateljsko sve što me je čekalo vani – piše Miljenko Jergović u pitkom štivu iz samoizolacije.

01.04. (14:04)

Revolucija koju pokreće virus

Jergović: Ova epidemija je Treći svjetski rat, a trajat će puno dulje od epidemije

Odakle strašni pomor u Lombardiji, toj prebogatoj industrijskoj pokrajini na sjeveru Italije? Tamo za bijedne novce radi ogromni broj kineskih radnika iz Wenzhoua i Wuhana. U tome je suština liberalnog kapitalizma, ali i suština epidemije Covida-19. U svijetu neravnopravnih i potlačenih, siromasi su kliconoše koje ugrožavaju bogate, piše Miljenko Jergović.

26.02. (08:30)

Nacionalni blues

Jergović: Što se događa kad bi genij da popravlja nacionalnu himnu

Intoniranje državne himne trenutak je u kojem malograđani i svi ostali uprosječeni građani, kojima Bog, a ni obrazovanje, nisu pružili tu povlasticu da razlikuju goblen od Rembranta i da razumiju zašto je Picasso umjetnost, a Mona Lisa reproducirana na zastoru od tuš kabine je sranje, imaju tu jedinstvenu priliku da uživaju u svome estetskom idealu… trenutak u kojem ih jednako podilaze srsi patriotizma – piše Miljenko Jergović.

23.02. (17:30)

Uvik kontra

Miljenko Jergović: Knjiga kojom je Igor Mandić usmrtio Krležu da bi mu omogućio novi život

Miljenko Jergović piše o knjizi Igora Mandića ‘Zbogom, dragi Krleža’, objavljenoj 1988., koju je ponovo pročitao s odmakom od više od dvadeset godina. Bio je to skandalozan obračun s Krležinim mitom i njegovim opslužiteljima, gdje se Mandić obračunava i s Krležinom književnom veličinom. U to vrijeme bio je antikomunist i desničar, a Krleži je zamjerao što nikada nije javno kritizirao sovjetsku komunističku praksu i Staljinove zločine.