05.06. (09:30)

Sunce mu njegovo

Jergović: Nije problem u degeneriku koji razbija, problem je u degeneriranom društvu

Zašto “rastrojenog mladića” nazivam degenerikom? Zato što on to jest, u kulturnom, socijalnom i antropološkom smislu riječi. On je, razbijajući macolom, dijelom ograde ili poklopcem za šaht oplemenjujući fragment javnoga prostora, umjetninu koja pripada svima i zajednicu ujedinjuje estetskim skladom i djetinjom začudnošću, u stvarnom i u simboličkom smislu protagonist degenerirane, duboko bolesne i obezuljuđene zajednice. Kao degenerik on zajednicu čini degeneriranom, ili je degenerirana zajednica od njega učinila degenerika – piše Miljenko Jergović o čovjeku koji je porazbijao Pozdrav Suncu u Zadru.



Slične vijesti

Srijeda (09:30)

Jergović: Uloga štakora i kljusadi u investicijskom preporodu Zagreba

Kljusinama se, dakle, gradonačelniku čine konji koje gledamo dok prolazimo pokraj hipodroma. A kako je on toliko puta izabran i potvrđen od većine građana, njegovim očima možete vjerovati više nego svojim vlastitim. Bolje će vam tako biti, jer će se nastavak priče odviti po njegovoj, a ne po vašoj volji. I još ćete zaboraviti da ste imali neku volju… Zagreb/Beograd na vodi je po definiciji svojoj nezaustavljiv. Kao agresivni, invazivni Manhattan na mozgu – piše Miljenko Jergović za Jutarnji (i svoj jergović.com)

02.06. (13:30)

Jergović: Blatne vojničke čizme na čistom kupaoničkom podu Adolfa Hitlera

Blatnjave vojničke kundure na prostirki ispred kade, u bogato namještenoj kupaonici. Ispred kade bijeli je toaletni stočić, uz njega stolica s neuredno složenom uniformom. Na stolu je žena koja se kupa, gola, načinjena od kamena ili od gipsa, neoklasicistički kič karakterističan za epohu. Pokraj nje taster s tri zvona: za slučaj da kupač iz kade nekoga mora hitno pozvati. Ova lijepa i čedna fotografija, nastala iz šale, savršena je slika kraja rata, pobjede nad fašizmom, ženske snage. Višeznačna i snažna, jedna od najvažnijih fotografija cijele epohe… – piše Miljenko Jergović za Jutarnji.

29.05. (09:30)

Kapišizam

Jergović: Liberalni kapitalizam i fašizam, idealan spoj za stabilnu vlast

Miljenko Jergović osvrnuo se na izboru u Indiji, gdje je pobijedla stranka Džanata Narendre Modija, hinduskog ekstremista, pokrovitelja pogroma nad muslimanskom manjinom u Gudžaratu 2002. Model Modijevog vladanja Jergović pojednostavlja na dva elementa – ubilačka mržnja prema drugoj vjeri i etniji, te blagodati liberalnog kapitalizma, ulaganje u obrazovanje i u visoke tehnologije. “Kulturno i civilizacijski, svijet je u izvanrednom stanju. Globalno-ekonomski, sve je u najboljem redu. Tržište funkcionira, nitko ni u što ne vjeruje, a ljude se ubija zbog vjere”.

19.05. (11:30)

Dom koji je to prestao biti

Jergović: Sahranjivanje doma čovjeka snažnije odredi nego sahranjivanje oca i majke

“Sahranjivanje kuće kontinuirani je proces samoponižavanja. Dok sahranjuješ čovjeka, jednom ćeš se, možda, izvrgnuti ruglu, jer će ti vidjeti plačni grč na licu i suze, ili ćeš, ne daj Bože, izgovoriti nešto što ne bi smio. Sahranjivanje kuće je kontinuirano izvrgavanje ruglu, kojem nema kraja, sve dok kuća ne bude prodana, a mjesto gdje se ona nalazila ne bude temeljito zaboravljeno”, za Jutarnji piše Miljenko Jergović o grafičkoj noveli “Kuća” španjolskoga strip autora Paca Roce, “jednoj od onih pripovijesti kroz koje bi trebao proći svatko pismen, iz estetskih i iz životnih razloga”.

17.05. (16:30)

Jergović: Smisao političke korektnosti je da jednoga dana bude ukinuta

Novinar BBC-ja dobio je otkaz zato što je na Twitteru objavio crno-bijelu fotografiju muškarca i žene kako se spuštaju niza stube s ljupko odjevenim majmunčićem, i popratio je riječima: “Kraljevska beba izlazi iz bolnice”… Dopustiva je, premda je pomalo ekscentrična, i nesnošljivost prema djeci. Nipošto niste dužni voljeti svu djecu. Na žalost, ne morate voljeti ni svoju vlastitu. No, dok je odsustvo ljubavi prema vlastitoj djeci nešto što vas moralno diskvalificira, tuđa djeca, kao i djeca općenito, ne samo da vas se ne moraju ticati, nego o njima smijete govoriti sve najgore. Tim prije što je tabu djece, njihova obožavanja i uzdizanja na oltar nacije i ideologije, karakterističan za sve totalitarne ideologije, desne i lijeve, fašističke, klerofašističke, komunističke… – piše Miljenko Jergović povodom tog otkaza na svom blogu.

12.05. (21:30)

Vlado Franjić

Miljenko Jerković: Vladimir Nazor – prvi hrvatski predsjednik

Veliki Miroslav Krleža nije pošao u partizane. Mali Nazor jest. Krleža ne samo da je bio najveći književnik moderne hrvatske književnosti nego je bio i najveći među velikim Hrvatima (što ga nije činilo manje Jugoslavenom). Ali nije za njega u šumama bilo mjesta. Tamo je bio Vladimir Nazor. [Nazor je] išao u partizane jer je bio obični, mali, oportunizmu sklon Hrvat – Miljenko Jergović.

07.04. (14:30)

Mržnja susjeda

Jergović: ‘Nasilje kao generativna sila’ – katarzična knjiga za Hrvate, Srbe i Bošnjake

Knjigu kakvu je napisao Max Bergholz nismo dosad čitali. Knjiga bi, kada bi je slučajno čitali i kada ništa u njoj ne bi preskakali, izazvala silan gnjev među hrvatskim, srpskim i bošnjačkim nacionalistima – piše Miljenko Jergović o knjizi kanadskog profesora o teroru svih nad svima na području Kulen Vakufa na početku Drugog svjetskog rata.

04.04. (09:30)

Dokoni Europljani igraju se kazaljkama

Jergović: Ne može nas ljetno računanje vremena spasiti od zime

Putinova Rusija već je ukinula dvokratni kalendar, i kažu da joj je bitno bolje. Njezini građani više nisu pod stresom. Može biti da je tako, ali meni se, gledajući sa strane, čini da to Rusi rade samo da bi potvrdili svoju hiper-suverenost i da bi oni malo bili to sunce oko kojeg se okreće svijet. Europa se, naravno, u odustajanju od dvokratnih kalendara ne povodi za Rusijom. Ona istu stvar, tako mi se čini, provodi iz neke čudne usidjeličke dokonosti. Kada se čini da su sve važne stvari u svijetu suštinski nepromjenjive, tada je najbolje baviti se kalendarom – piše Miljenko Jergović za Jutarnji, i protiv je uvođenja ljetnog računanja vremena u Hrvatskoj.

01.04. (14:00)

Miljenko Jergović o knjizi “Blijedi jahač”, podnaslova “Kako je španjolska gripa 1918. promijenila svijet”: U cjelini vrlo zanimljiva, a nekima i važna knjiga. Meni, recimo.