Kada uzeti kredit, a kada izaći na burzu - Monitor.hr
15.03. (10:00)

Ako imaš firmu i planiraš akviziciju

Kada uzeti kredit, a kada izaći na burzu

Atlantic je zahvaljujući izlasku na burzu 2010. kupio slovensku Drogu za 240 milijuna eura (umanjenih za dug), što je dan danas najveća akvizicija u hrvatskoj povijesti, a Atlantic postao respektabilan regionalni igrač. Ta je transakcija bila omogućena kombinacijom prikupljanja kapitala na burzi, mezzanine financiranja (kredit uza zalog dioničkog udjela) i klasičnog duga. Atlantic je tri godine prije na Zagrebačkoj burzi proveo početnu ponudu dionica (IPO) vrijednu tadašnjih 716 milijuna kuna. Prikupljeni kapital Atlanticu je dao vatrenu moć za akviziciju. U bankocentričnome financijskom sustavu poput hrvatskoga (iako od slične boljke boluje i cijela Europa) krediti su prvi izbor kompanija za financiranje imalo važnije investicije. Glavni argument je da su krediti obično jeftiniji od izlaska na burzu. Međutim, pogreška je ta dva izvora financiranja smatrati supstitutima, jer oni to nisu, već su zapravo komplementarni. Lider


Slične vijesti

16.09.2017. (08:19)

Kuha se

Stvara se veliki konzorcij za Agrokor pod vodstvom Atlantica i Adrisa

Atlantic i Adris zainteresirani su za zajednički ulazak u Agrokor, piše Jutarnji. Kompanije također pozivaju i druge tvrtke da im se pridruže u konzorciju koji bi preuzeo dijelove poslovanja Agrokora. Pozivnicu će sigurno dobiti hrvatski mirovinski fondovi, ali i drugi velikani hrvatske prehrambene industrije, možda i Podravka.

01.12.2015. (22:12)

Kakve probleme imaju hrvatske korporacije: Atlantic se žali da im je teško pregovarati sa sindikatima u Njemačkoj pa sele tvornicu u "regiju"; Podravka se žali da u Hrvatskoj nemaju od koga kupiti malo peršina

09.09.2015. (14:59)

Agrokor najveća tvrtka u Hrvatskoj i regiji, 22. u srednjoj Europi

Na ovogodišnjoj ljestvici 500 najvećih tvrtki u srednjoj Europi našlo se 12 hrvatskih tvrtki, a zauzevši 1. mjesto među hrvatskim i 1. mjesto među tvrtkama regije, te 22. mjesto među 500 srednjoeuropskih tvrtki najbolji plasman ove godine zauzima Agrokor Grupa s ostvarenih 4,58 milijardi eura prihoda od prodaje. U bankarskom sektoru Zagrebačka banka ponovno je na 12. mjestu, dok je od osiguravatelja najbolji plasman ostvarilo Croatia osiguranje zauzevši 19. mjesto.

Sve tvrtke uvrštene u 500 vodećih iz 18 država srednje Europe ostvarile su zajedno 682 milijardi eura prihoda, što je smanjenje od 1,8 posto u odnosu na lanjskih 712 milijardi eura. Da bi se uvrstile na ovu listu, tvrtke su trebale ostvariti minimalni prag 459 milijuna eura koliko iznosi 500-ta rangirana kompanija.

PKN Orlen nedodirljiv prvi

Niti ove godine nije bilo značajnih promjena pri vrhu ljestvice 500 najvećih tvrtki Srednje Europe, pa su prve tri pozicije ponovno zauzele dvije tvrtke iz sektora energetike – poljski PKN Orlen i mađarski MOL – dok se na trećoj poziciji našla češka Škoda. Poljske tvrtke su nastavile dominirati Deloitteovom ljestvicom 500 najvećih te čine jednu trećinu ukupnog broja tvrtki koje su se ove godine uvrstile na ljestvicu

Rezultati ljestvice 2014. godine pokazuju da je veći postotak tvrtki koje su povećale prihode (52%) u odnosu na 49.8% 2013. godine. Ako tome pridodamo rezultate prvog kvartala 2015. godine ukupno povećanje prihoda je otprilike 2% u eurima, a 3,7 % u lokalnim valutama što pokazuju nepovoljnu dinamiku na tržištima valuta. Slijedom toga, područje srednje Europe promatrano u kontekstu okruženja u kojem ova regija djeluje proizlazi da je srednja Europa snažan pokretač rasta Europske regije, dinamičnija regija nego Europa u cjelini, a ono što je bitno naglasiti je da rast ima održivi razvoj i u srednjoročnim okvirima.

Najviše Slovenaca, najmanje Makedonaca

Na listu 500 najvećih tvrtki u Srednjoj Europi ove su se godine plasirale 43 tvrtke iz Adria regije. Slovenija i dalje ima najviše predstavnika (20), iz regije na CE Top 500 listi. Za njom slijedi Hrvatska s 12 tvrtki, dok je Srbija ove godine zabilježila pad broja predstavnika s lanjskih 10 na 6. Za razliku od prošle godine, kada je imala 3 predstavnika na listi, BiH ih ove godine bilježi 4, a Makedonija 1. Tri najveće tvrtke iz Adria regije ove su godine bile Agrokor grupa s ostvarenih 4,58 milijardi eura prihoda od prodaje, slovenska Petrol Grupa s 4,01 milijardi eura prihoda i INA koja je lani ostvarila 3,11 milijardi eura prihoda.

Hrvatske tvrtke na listi i ove godine dolaze uglavnom iz energetskog sektora te iz potrošačkog sektora i transporta. Za Agrokorom na 22. i Inom na 39. mjestu ove godine slijedi HEP, koji se našao na 97. mjestu. Za njima slijede Konzum (98.), Roglić Group (195.), T-HT Group (220.), HEP-Operator (231.), Atlantic Grupa (333.), Petrol Croatia (326.), Adris Grupa (379.), Zagrebački holding (415.), HEP-Proizvodnja (434.). U odnosu na prošlogodišnju godinu Adris grupa je sa 584,5 milijuna eura prihoda u 2014. ove godine ušla u društvo 500 najvećih Srednje Europe. Najznačajniji pomak na ljestvici bilježi Roglić Grupa koja je s 249. mjesta došla do 195. mjesta.

Među bankama prvi su Poljaci

Osim liste 500 najvećih tvrtki, Deloitte je kreirao i rang-ljestvice 50 najvećih banaka te osiguravajućih društava. „Kao i prošle godine, vodeću poziciju je zauzela poljska PKO BP banka, s imovinom koja je u 2014. iznosila 58 milijardi eura. Zagrebačka banka se i ove godine pozicionirala na 12. mjestu s imovinom od 15,7 milijardi eura. Prethodnih su godina Hrvatska i Slovenija imale u prosjeku sedam banaka među 50 najvećih, dok su posljednje tri godine na listu ušle samo četiri. Privredna banka Zagreb je na 25. mjestu s imovinom od 9,5 milijardi eura, Erste banka na 27. mjestu s imovinom od 9,1 milijardu eura , dok se iz Slovenije NLB Group plasirala na 18. mjesto, s imovinom od 11,9 milijardi eura.

Najjači osiguravatelj – Poljak

Među osiguravateljima već četvrtu godinu za redom nije bilo značajnijih promjena u strukturi najvećih igrača. Na listi i dalje prednjači poljski PZU, s ostvarenih 4 milijarde eura ukupne bruto zaračunate premije. Što se tiče osiguravatelja iz Hrvatske, najbolji plasman i dalje ima Croatia osiguranje na 19. mjestu regionalne ljestvice s ostvarenih 375,8 milijuna eura ukupne bruto zaračunate premije, a slijedi ga Allianz Zagreb koji je i ove godine 47. na listi sa159,2 milijuna eura ukupne bruto zaračunate premije.

Na trenutnu sliku donekle utječu nepovoljni rezultati tvrtki iz sektora energije i resursa, koji i dalje trpi posljedice pada cijena nafte i ugljena, uz vidljiv pad prihoda od prodaje električne energije i plina uslijed visokih prosječnih temperatura zabilježenih u 2014. godini. Zapravo je gotovo 60 tvrtki regije iz sektora energetike doživjelo pad prihoda, koji je, gledano na razini srednje vrijednosti sektora, pao za 3,3 posto. Nasuprot tome, tvrtke iz sektora proizvodnje ostvarile su stabilan rast od 3,1 posto, kao i one iz sektora potrošnje i prometa, kod kojih je rast iznosio 1,9 posto. Uz to, srednja vrijednost prihoda svih 500 tvrtki je u prvome tromjesečju 2015. godine porasla za 1,7 posto, mjereno u eurima, za razliku od pada od 3,1 posto zabilježenog u istom razdoblju lani.

Sektor široke potrošnje i prijevoza sa 174 tvrtke daleko je najzastupljeniji na rang-listi. Uz vodeću tvrtku Jeronimo Martins iz Poljske sa 8,6 milijardi eura na visokom 2. mjestu tvrtki iz sektora široke potrošnje i transporta je Agrokor Grupa s 4,6 milijardi eura prihoda.

Agrokor 2016. među prvih 10?

Agrokorovo preuzimanje Mercatora osiguralo mu je visoku poziciju na listi sa prihodom od 4,6 milijardi eura. Budući da 2014. godina prikazuje djelomično konsolidirano poslovanje, na idućoj ljestvici dogodit će se znatan skok konsolidirane grupe. Procjenjuje se da će konsolidirana grupa na godišnjoj razini generirati više od sedam milijardi eura prihoda, što bi Agrokor svrstalo među prvih 10 tvrtki u Srednjoj Europi.