Kako je Kremlj podržao osnivanje Izraela - Monitor.hr
10.11.2017. (09:35)

Nepoznato o poznatome

Kako je Kremlj podržao osnivanje Izraela

Odluka Generalne skupštine Ujedinjenih naroda o podijeli Palestine, donesena 29. studenog 1947. godine, koja je u konačnici vodila stvaranju Izraela, nikada se ne bi dogodila bez snažnog sovjetskog zagovora. Zaokret Moskve od otvorenog antagonizma prema cionizmu do entuzijastične podrške desetljećima je predstavljao zagonetku za povjesničare, donosi Le Monde Diplomatique priču o nastanku Izraela, odnosno doseljavanju 5 milijuna Židova na područje koje su dotad naseljavali Arapi, u kojoj je ključnu ulogu odigrao Staljin.


Slične vijesti

23.06. (14:00)

I to iz pera Izraelca

Gideon Levy: Je li legitimno ubiti šefa države?

Može li se smaknuće šefa neke države opravdati, osim u najekstremnijim slučajevima? Ukoliko je odgovor potvrdan, tko onda odlučuje koji vođa je „legitimna meta“, a koji to nije? Po kojoj logici bi Hameneija bilo dopušteno ubiti, a Benjamina Netanyahua ne? Je li dopušteno smaknuti Vladimira Putina, ali ne i Donalda Trumpa? Tko od njih predstavlja veću prijetnju svijetu? Sve ovisi o perspektivi promatrača. Ukoliko ostavimo po strani pretpostavku koju je Izrael sam izmislio, a prema kojoj mu je dopušteno činiti ono što je ostatku svijeta zabranjeno, tada na ova pitanja više nije lako odgovoriti. Pritom, pozivanje na izraelsku iznimnost zbog Holokausta i masakra 7. listopada sve manje „drži vodu“ – i svijetu je toga dosta. Odgovor mora biti univerzalan. Izraelski novinar Gideon Levy za dnevni list Haaretz iz Tel Aviva. (Lupiga)

22.06. (01:00)

S jedne strane se ispaljuju rakete, s druge dude varalice

Trump se prema Iranu odnosi kao Bush prema Iraku. SAD će se priključiti izraelskom napadu

Trump je u četvrtak navečer rekao da će odluku o eventualnom izravnom uključenju u sukob donijeti u roku od dva tjedna. Time, navodno, želi dati prostor diplomaciji dok se istovremeno procjenjuje može li i to moćno američko oružje postići efekt kakvom se nadaju, a u ovom je trenutku otklonjena mogućnost korištenja američkog taktičkog nuklearnog oružja u uništavanju iranskih postrojenja. Prije nešto više od dvadeset godina, američki predsjednik George W. Bush također je izbore osvojio „izolacionističkom“ kampanjom, da bi se našao suočen s dvojbom razvija li Irak nuklearno oružje ili ne koja ga je, bez konkretnih dokaza, dovela do rata koji je imao posljedice koje nisu prevladane ni do danas. Uspostavilo se, naknadno, kako tog oružja u Iraku nije bilo. Te su katastrofalne posljedice uključivale 4 480 mrtvih američkih vojnika i još oko 32 tisuće ranjenih, dok je u Iraku poginulo preko 100 tisuća civila. Financijska je šteta bila najmanje 806 milijardi dolara. Rušenje Iraka dovelo je do ISIL-a. Faktograf…

  • Bivši hrvatski veleposlanik u Moskvi Božo Kovačević u razgovoru za RTL analizirao je posljedice eskalacije sukoba na Bliskom istoku: ističe kako rat između Izraela i Irana ide u prilog Rusiji, jer odvlači pažnju međunarodne zajednice s ukrajinske krize (Nacional)
21.06. (19:00)

Ratoborna nacija

Vojni izdaci za Izrael iznose 40,4 milijarde eura, istovremeno je pritisak na gospodarstvo velik, teško je popuniti sva radna mjesta

Od napada militantne islamističke skupine Hamas na Izrael 7. listopada 2023., izraelska vojska intenzivno ratuje u Pojasu Gaze. Nakon toga uslijedili su izraelski zračni napadi na Libanon kao odgovor na prekogranične napade raketama i dronovima koje je izvela skupina Hezbolah, i sada na Iran. Proračun za 2025. predviđa ukupnu državnu potrošnju od 756 milijardi izraelskih šekela (oko 187 milijardi eura), što je 21% više nego prethodne godine. Bit će to najveći proračun u izraelskoj povijesti i uključuje oko 33,5 milijardi eura za obranu Kako bi ublažila financijski teret, izraelska vlada povećala je poreze. Porez na dodanu vrijednost (PDV) za većinu roba i usluga porastao je s 17% na 18% početkom godine. Povećani su i zdravstveni doprinos koji se odbija od plaća zaposlenika, kao i doprinosi za nacionalno osiguranje. Izrael je tehnološka velesila i u slučaju skorog prestanka sukoba gospodarstvo bi se moglo brzo oporaviti, vjeruju. No, sve ovisi o tome koliko će ratovi trajati. DW

14.06. (01:00)

Ne sviđa im se cionizam

Ultraortodoksna zajednica mogla bi koštati Netanyahua izbore, ne žele u vojsku

Benjamin Netanyahu suočava se s najtežim izazovom u svojoj političkoj karijeri od 7. listopada 2023. Najsmrtonosniji napad u povijesti Izraela dogodio se upravo za njegova mandata, gospodarstvo zemlje stenje pod teretom dugotrajnog rata u Gazi, a samom Netanyahuu sudi se za korupciju. Ipak, mnogo manje eksponirano, ali politički jednako važno pitanje moglo bi se pokazati kao ključna prekretnica u njegovoj vladavini. Radi se o novačenju mladih ultraortodoksnih muškaraca u izraelsku vojsku, prenosi Independent. Pitanje novačenja ultraortodoksnih muškaraca već je godinama izvor napetosti između sekularnog i religioznog dijela izraelskog društva, a te su napetosti samo pojačane poslije izbijanja rata u Gazi, kada je javnost sve jasnije počela uviđati teret koji nose vojni obveznici. Politički utjecajna ultraortodoksna zajednica, koja danas čini oko 13 posto populacije Izraela, tradicionalno je bila oslobođena vojne službe pod uvjetom da njezini članovi neprekidno studiraju u vjerskim školama. No, prije 80 godina ih je bilo nekoliko stotina, sad ih ima više od 60 tisuća. Objavili na tportalu prije nego je krenuo napad na Iran…

13.06. (15:00)

Mossad je prokrijumčario oružje u Iran prije napada, sve je planirano godinama

  • Izrael je godinama pripremao operaciju protiv iranskih nuklearnih i raketnih programa, otkrio je jedan sigurnosni dužnosnik za The Times of Israel. Operacija je uključivala izgradnju baze dronova unutar Irana, kao i krijumčarenje preciznih oružja i komandosa u zemlju. Cijeli pothvat ovisio je o bliskoj suradnji Izraelske vojske (IDF) i obavještajne agencije Mossad. (Jutarnji)
  • Izrael ubio šefove vojske Irana i razorio nuklearne komplekse. Iran: Požalit ćete ovo (Index)
  • Teheran iz osvete lansirao 100 dronova, Izraelci tvrde: “Svi su uništeni”, šef UN-ove agencije za nuklearni nadzor IAEA je rekao da su izraelski napadi na iranska nuklearna postrojenja duboko zabrinjavajući (Jutarnji)
  • Nekoliko je mogućih scenarija Iranove odmazde: uzvraćanje raketnim napadima na američke baze i Izrael, napad na naftna polja u regiji, blokiranje pomorskog prometa u Perzijskom zaljevu, izravan napad na Izrael i pridruživanje iranskih saveznika u sukob, poput Hezbollaha (Index)
  • Stručnjak upozorava na političku igru Benjamina Netanyahua: čeka povoljan trenutak za povoljan rezultat na prijevremenim izborima (tportal)
  • Bitcoin potonuo, nafta i zlato u uzletu nakon izraelskog udara na Iran (Lider)
13.06. (10:00)

Nije nam bilo dosta ratova...

Izrael napao Iran, pogodili nuklearni reaktor. Iran lansirao više od 100 dronova

  • Napad je dio vojne operacije nazvane “Uspravni lav” (Operation Rising Lion), čiji je cilj, prema izraelskom premijeru Benjaminu Netanyahuu, “neutralizirati egzistencijalnu prijetnju” koju predstavlja iranski nuklearni program. Ubijeni šef iranske vojske Muhamed Bagheri i Husein Salami, vrhovni zapovjednik iranske Revolucionarne garde, kao i dva ključna iranska nuklearna znanstvenika. Iran je najavio osvetu (Index)
  • Iranski mediji izvijestili su da su se u Teheranu čule eksplozije dok su rasle napetosti zbog američkih napora da se osigura iranski pristanak na zaustavljanje proizvodnje materijala za atomsku bombu. Izrael je izjavio da proglašava izvanredno stanje u iščekivanju napada Teherana raketama i dronovima (tportal)
  • Pogođeno nuklearno postrojenje u Iranu. Pojavile se snimke (N1)
  • Zrakoplovne tvrtke napustile su zračni prostor iznad Izraela, Irana i Iraka (N1)
  • Nakon napada Izraela na Iran azijske burze oštro pale, cijene nafte skočile (Index)
  • Riječ je o novoj eskalaciji od izbijanja rata u Pojasu Gaze u listopadu 2023. koja bi mogla prerasti u otvoreni rat. Index piše o povijesti njihovih sukoba: sve je počelo Islamskom revolucijom i svrgavanjem iranskog prozapadnog vođe – šaha Muhameda Reze Pahlavog 1979. godine (Index)
10.06. (10:00)

Greta u gusarskom pohodu

Greta i ‘flotila za selfije’: Simbolična pomoć, stvarna blokada

Jedrilica Madleen, s Grete Thunberg i drugim aktivistima, pokušala je simboličnom misijom doploviti do Gaze s manjom količinom humanitarne pomoći. Organizator, Koalicija Freedom Flotilla, tvrdi da su ih presreli 200 km od obale Gaze u međunarodnim vodama. Izrael ga je zaplijenio i priveo u luku Ashdod, nazivajući ga “jedrilicom za selfije”. Aktivisti će biti deportirani, a pomoć dostavljena Gazi. Amnesty i druge organizacije misiju opisuju kao optužnicu protiv međunarodne zajednice koja ne uspijeva zaustaviti izraelsku blokadu. Pravne reakcije i politički pritisci već su pokrenuti. Index— Brod je nosio pomoć iz Catanije, a akciju je navodno organizirao Zaher Birawi, kojeg Izrael sumnjiči za veze s Hamasom. tportal

07.06. (10:00)

Kad te ni stari prijatelji više ne lajkaju

Povjerenje u Izrael među Europljanima na povijesnom minimumu

Novo istraživanje YouGova otkriva da je javna podrška Izraelu u šest zapadnoeuropskih zemalja najniža od 2016. godine. Posebno negativan stav zabilježen je u Francuskoj, Njemačkoj, Danskoj, Italiji i Španjolskoj. Iako dio ispitanika podržava pravo Izraela na samoobranu, većina smatra da je reakcija u Gazi bila pretjerana. Suosjećanje s Palestincima nadmašuje ono prema Izraelu, a vjera u mir sve je slabija – čak i kod inače optimističnih Francuza. Europljani gledaju Bliski istok sve manje kroz prizmu lojalnosti, a sve više kroz prizmu humanitarnog šoka. tportal

15.01. (19:30)

Kraj rata? Izrael i Hamas dogovorili primirje u Gazi

Izraelska vlada i Hamas dogovorili su se o sporazumu koji će privremeno zaustaviti borbe u Gazi i omogućiti postupno oslobađanje talaca i palestinskih zatvorenika, javlja izvor upoznat s pregovorima za CNN. Izraelski dužnosnik potvrdio je za Times of Israel da je postignut sporazum o prekidu vatre i taocima. Novine, pozivajući se na visokog arapskog diplomata, izvještavaju da će SAD, Katar i Egipat uskoro izdati zajedničku izjavu kojom će najaviti sporazum. tportal

20.10.2024. (00:00)

Nema mira među susjedima

Analitičari vjeruju da ubojstvo vođe Hamasa nije konačan udarac ovoj organizaciji

Netanyahu je ubojstvo političkog vođe Hamasa okarakterizirao kao kraj ove organizacije koja vlada Palestinom, no promatrači se neće složiti. To je svakako veliki udarac, ali politika eliminacije vođa u prošlosti nije ni prije uistinu oslabjela Hamasovu volju i sposobnost da se bori protiv Izraela, tim više što je Sinvar stigao na čelo nakon atentata prijašnjeg vođe Ismaila Hanija. “Hamas će se oporaviti oslanjajući se na novu generaciju lidera, ponovno razvijajući svoju vojnu i tehnološku sposobnost i privlačeći mlade Palestince u Gazi i na Zapadnoj obali koji su brutalizirani sukobom s Izraelom”. Političko vodstvo Hamasa nalazi se u Kataru, a Netanyahu sigurno neće stati na ovome. DW