Kako se nadzire i analizira potrošnja energije i vode - Monitor.hr
30.03.2023. (08:00)

Štedi gdje vrijedi

Kako se nadzire i analizira potrošnja energije i vode

Čak dvije trećine javnih zgrada izgrađeno je do 1987. godine, a to znači da su energetski gotovo pa potpuno neefikasne. Energetska učinkovitost konkretno znači – činiti isti rad s manje energije. Da bi se moglo sustavno gospodariti energijom, potrebno je imati podatke, analizirati ih i interpretirati. Zato postoji Informacijski sustav za gospodarenje energijom – ISGE. To je internetska aplikacija za nadzor i analizu potrošnje energije i vode u zgradama javnog sektora te predstavlja neizbježan alat za sustavno gospodarenje energijom. Podatci uneseni u ISGE koriste se za niz izračuna, analiza i kontrola koji omogućavaju razumijevanje (Zgradonačelnik):

  • kako i na što trošimo energiju i vodu u pojedinoj zgradi
  • uspoređivanje pojedinih zgrada s njima sličnim zgradama
  • identificiranje neželjene, prekomjerne i neracionalne potrošnje

Slične vijesti

22.02. (13:00)

Uloži sad da bi kasnije uštedio

Energetska učinkovitost nije štednja energije, već njezino racionalno korištenje

Jednostavno rečeno, energetska učinkovitost je korištenje manje količine energije za isti posao. Primjerice, korištenje manje energije za grijanje i hlađenje stana ili kuće, a da pri tome razina komfora i načina života bude jednaka ili slična dotadašnjem. Primjenjiva je u svim aspektima života – od zgrade i kuće, prometa do proizvodnje i turizma. Kako su zgrade najveći pojedinačni potrošači energije, postoje nekoliko mjera kako bi one postale učinkovitije: tzv. “soft” mjere – koje svatko može primijeniti u svom domu, zatim ozbiljne mjere koje podrazumijevaju ulaganje jer se radi o građevinskim zahvatima, bilo da se radi o povećanju toplinske izolacije ili zamjeni postojećih ssustava grijanja. Tin Bašić za Zgradonačelnik.

20.02. (14:00)

Ista struja da nas veže

Dovršen je najduži podmorski kabel na svijetu: Viking Link ima važnu energetsku funkciju

Nedavna studija Sveučilišta u Dublinu (UCD) pokazala je da bi, u idealnom slučaju, potpuno umreženi sustav prijenosa energije (supergrid) mogao prepoloviti troškove električne energije. U 2017. National Grid također je odlučio izgraditi podmorski energetski kabel Viking Link, koji je namijenjen opskrbi jeftinom energijom vjetra iz Danske. Izgradnja šestog interkonektora National Grida započela je 2010. godine. Ukupno je projekt koštao gotovo dvije milijarde eura. Kabel dugačak 764 kilometra, od čega su 630 kilometra pod vodom, sada je dovršen i pušten u rad. Početna točka podmorskog kabela je trafostanica Revsing u Južnom Jutlandu (Danska), a krajnja točka trafostanica Bicker Fen u Lincolnshireu (Engleska), oko 170 kilometara sjeverno od Londona. Kabel dijelom prolazi kroz njemački vod i ima kapacitet od 1,4 gigavata. U početku će ga, međutim, napajati samo 800 megavata. Puni kapacitet predviđen je za korištenje kasnije tijekom godine. Revija HAK

19.02. (21:00)

Ima li nešto što još nisu uspjeli zaribat?

Blokirani svi projekti obnovljivih izvora energije jer država još nije odredila cijenu priključenja

Nakon što su gotovo dvije godine čekali donošenje podzakonskih akata, projekti obnovljivih izvora energije i dalje su blokirani jer Hrvatska regulatorna agencija nije donijela jediničnu naknadu za priključenje. Najavljivano je kako će se odluka o tome donijeti još prošle godine, no to se nije dogodilo. Dakle, zbog ne donošenja odluke o iznosu jedinične naknade za priključenje na mrežu investitori ne mogu nastaviti daljnji razvoj projekata, istovremeno im teče rok za izgradnju postrojenja čime postaje izgledno da unutar tog roka neće biti u mogućnosti izgraditi proizvodno postrojenje i ishoditi uporabnu dozvolu.

Kao argument za to iz OIEH navode da kada bi samo hrvatski proizvođači plaćali razvoj mreže tada bi svi proizvođači izvan Republike Hrvatske, svoju energiju prodavali našim kupcima bez plaćanja udjela u razvoju mreže te bi tako bili konkurentniji za iznos koji naši proizvođači plaćaju za razvoj mreže. S druge strane, u Hrvatskoj gospodarskoj komori smatraju da cijena od nula eura nije održiva, budući da bi tek tada bio u potpunosti zaustavljen razvoj elektroenergetske mreže u Hrvatskoj i prihvat novih obnovljivih izvora energije. Lider

17.02. (23:00)

Bolje fuzija nego difuzija

I naši su znanstvenici dio velikog znanstvenog projekta: ‘Ovo je korak prema ultimativnoj čistoj energiji’

Fuzijski znanstvenici u laboratoriju JET, sa sjedištem u Velikoj Britaniji, načinili su nedavno veliki korak u potrazi za čistom, neograničenom energijom. Postavili su novi fuzijski rekord oslobađanjem trajne fuzijske energije od čak 69,26 megdžula. Ovaj rezultat su ostvarili primjenom svega 0,2 miligrama fuzijskog goriva, uz zid fuzijskog reaktora od čistog volframa, bez toksičnog berilija. O tom smo postignuću izvještavali nedavno, a sada su se povodom njega oglasili i hrvatski sudionici tog projekta s Instituta Ruđer Bošković. Ističu da je ovo još jedan korak ka ostvarenju cilja – ultimativnog čistog izvora energije, koji obećava gotovo neiscrpnu opskrbu energijom bez emisija ugljika. Bug

13.02. (18:00)

Nije sve tako sivo, nešto je i zeleno

Prošle godine neviđeni pad generiranja energije iz ugljena i plina, što je rezultiralo smanjenjem emisija CO2 za 19%

U prošloj je godini generiranje energije iz ugljena palo za 26%, a iz plina za 15%, što je ukupno smanjilo štetne emisije energetskog sektora za 19%. Istodobno je te tradicionalno zagađivačke izvore energije u velikoj mjeri Europa zamijenila obnovljivim izvorima, koji su u prošloj godini bili zaslužni za 44% udjela u proizvodnji električne energije. Obnovljivi izvori energije, poput sunca i vjetra, dominirali su s rekordnim udjelom od 27% u proizvodnji električne energije. Osim toga, dobra vijest je da su, prvi puta ikad, vjetroelektrane proizvele više energije od termoelektrana na plin. Zabilježen je i ponovni snažni povratak hidroelektrana, pa su, kada se pribroje i nuklearne elektrane, takvi “čisti” izvori proizveli više od dvije trećine električne energije u EU. (Bug)

09.02. (20:00)

Vjetar s mora

Portugalci instaliraju prvu elektranu na valove: Niska cijena i velika mogućnost ugradnje u velikom dijelu EU

Tvrtka AW-Energy razvila je elektranu koja za proizvodnju električne energije koristi energiju valova. WaveRoller, težak oko 280 tona, bit će postavljen na morsko dno blizu obale. Elektrana ima lopaticu od 20 tona koju pokreću valovi. To kretanje prenosi se na generator koji proizvodi električnu energiju. Snaga je jedan megavat (MW), što je dovoljno za opskrbu električnom energijom oko 2000 kućanstava. Budući da se gotovo cijela elektrana nalazi ispod površine mora, nema vizualnih oštećenja krajolika WaveRollerom. Osim toga, komponente, uključujući generator, pumpu i cjevovod, su kapsulirane tako da se okoliš ne onečišćuje čak ni u slučaju ozbiljne nesreće. Revija HAK

08.02. (21:00)

I naš planet ima svoju bateriju

Napušteni rudnik u Finskoj postaje gigantska gravitacijska baterija

Jedan od najdubljih rudnika u Europi u malom gradu u Finskoj pretvara se u podzemno skladište energije. Koristit će gravitaciju za zadržavanje viška energije kad god zatreba. Finska zajednica Pyhäjärvi, udaljena 450 kilometara sjeverno od Helsinkija, dobiva novo poglavlje života za svoj više od 1.400 metara dubok rudnik cinka i bakra Pyhäsalmi, koji je bio izvan upotrebe, ali ga sada obnavlja škotska tvrtka Gravitricity. Tvrtka je razvila sustav pohrane energije koji podiže i spušta utege, nudeći “neke od najboljih karakteristika litij-ionskih baterija i pumpanih hidroelektrana”, prenosi Euro News. Green

30.01. (17:00)

Samo lagano

Uravnoteženom prehranom protiv umora nakon obroka

Osjećaj umora nakon obroka nije neuobičajen, tvrdi dijetetičarka Melissa Prest. Proces probave zahtijeva značajnu energiju, s tijelom koje funkcionira poput dobro podmazane tvornice. Različiti “strojevi” sudjeluju u razgradnji hrane, pakiranju i prijenosu nutrijenata, što može uzrokovati umor. Inzulin, ključni hormon u regulaciji šećera u krvi, igra ulogu u ovom procesu, utječući na razinu energije nakon obroka. Za prevenciju umora, preporučuju se uravnoteženi obroci sa složenim ugljikohidratima, zdravim mastima i nemasnim proteinima, te izbjegavanje prekomjerne konzumacije zasićenih masti i prerađene hrane. Također, laganje tjelesne aktivnosti i redovita hidratacija mogu pomoći u održavanju energije. (N1)

18.01. (14:00)

Svijet energetski surađuje, i to je baš lijepo

Obnovljivi izvori energije su na putu da 2025. godine globalno premaše ugljen

Gledano na svjetskoj razini, u 2023. godini svijet je dobio novih 510 GW proizvodnih kapaciteta u OIE, uz rast od gotovo 50%. Ta godišnja stopa rasta najveća je u protekla dva desetljeća i nastavlja 22-godišnji niz obaranja godišnjih rekorda, kad je riječ o pridodanim kapacitetima. Porasti su zabilježeni od Europe i Brazila, pa do SAD-a, ali daleko najveći generator novih obnovljivih izvora energije je Kina. U toj zemlji tijekom 2023. godine instalirano je novih izvora obnovljive energije jednako kao u – cijelom svijetu u 2022. godini. Prema sadašnjim trendovima, pak, svijet će u narednih pet godina dodati više obnovljivih kapaciteta nego je to učinio u posljednjih 100 godina. Neminovno je, dakle, da će do 2028. godine energetska slika svijeta biti značajno promijenjena. Bug

26.12.2023. (14:00)

Atomsko grijanje

Uspio eksperiment s nuklearnom fuzijom, na pomolu iskoristivi energent

Desetljećima su znanstvenici pokušavali iskoristiti fuzijsku energiju, u biti stvarajući snagu sunca na Zemlji. Nakon što su prošle godine ostvarili povijesni neto dobitak energije, sljedeći važan korak bio je dokazati da se proces može replicirati. Za razliku od nuklearne fisije – procesa koji se danas koristi u svjetskim nuklearnim postrojenjima, a koja nastaje dijeljenjem atoma – nuklearna fuzija ne ostavlja dugotrajni radioaktivni otpad. Kako se klimatska kriza ubrzava, a hitnost odbacivanja fosilnih goriva koja zagrijavaju planet raste, mogućnost stvaranja obilnog izvora sigurne i čiste energije je primamljiva. Nuklearna fuzija, reakcija koja pokreće Sunce i druge zvijezde, uključuje spajanje dvaju ili više atoma u jedan gušći, i to u procesu koji oslobađa ogromne količine energije. Index