Kako se Zagreb pretvorio u nakupinu višekatnih rugoba, privremenih montažnih objekata i kanti za otpad - Monitor.hr
16.09.2020. (20:30)

Tužna šetnja gradom

Kako se Zagreb pretvorio u nakupinu višekatnih rugoba, privremenih montažnih objekata i kanti za otpad

Kao da je nesretna sudbina suvremenije Trešnjevke, nad kojom smo se kolektivno stručno zgražali, polako zahvatila čitav grad. Humano ozelenjena stambena susjedstva gotovo su istrijebljena u korist zamjenskih višekatnih rugoba. Teško je definirati određuju li te nesretne, uglavnom stambene prostore ružniji oblici ili boje, no ono što je sigurno je to da boje lako mijenjamo. Za grozomorne volumene neusklađenih mjerila i dimenzija pomoći, nažalost, nema, a oni su ono što ostavljamo u nasljeđe, piše Zrinka Paladino.


Slične vijesti

27.05. (17:00)

Trg koji je trebao biti san, da bi postao garnizon

Krešimirac: od perivoja do vojne zone i natrag

Trg je ovo ime dobio još davne 1928, da bi se nakon rata prvo zvao Staljinov trg, a od 1950 Lenjinov trg. Originalno ime mu je vraćeno 1990. (Vintage Zagreb). Monografija Krešimirac autorâ Dine Igreca i Sonje Leboš donosi interdisciplinarni pogled na genezu, povijest i društvenu ulogu Trga kralja Petra Krešimira IV. kroz arhitektonsku, urbanističku i kulturnu prizmu. Knjiga, s grafičkim dizajnom u nijansama zelene, bilježi razvoj trga od regulacijskih planova nakon potresa 1880., preko vrhunca modernističkog urbanizma 1930-ih, pa do njegovog kasnijeg militariziranog karaktera. Ipak, autori i autorica osvrta, Marina Pavković, zazivaju povratak izvornoj namjeni: društvenom, otvorenom, inkluzivnom prostoru. Monografija nije ni nostalgija ni pasivno bilježenje — nego manifest za novu (re)aktivaciju jednog od najljepših, a zanemarenih zagrebačkih trgova. Ideje

17.02. (09:00)

Jer šarenilo fasada i betonizacija su nebitni

Klima uređaji kao glavni neprijatelji urbanizma – nisu jedini problem na zgradama…

Arhitekt Antonio Grgić pozdravlja uklanjanje klima uređaja s pročelja, ali smatra da je to minoran problem u odnosu na kaotičnu gradnju kojom dominira kapital. Ističe da vizure gradova narušava nekontrolirana paleta boja fasada, bespravne prenamjene balkona i loš odabir građevinskih materijala. Smatra da bi gradovi trebali regulirati kolorite pročelja i estetske standarde. Kritizira ministarstvo koje ignorira stvarne probleme, dok se kapital gomila poput tumora, ostavljajući gradove s praznim stanovima i apartmanima. Na kraju zaključuje – skupljamo papiriće s poda dok ignoriramo urbanistički nered. Danica

10.01. (12:00)

Zagreb, kak imam te rad, ali gužve u centru baš i ne

Ušteda od 25 milijuna eura i 4300 automobila manje: Zašto Zagreb treba ulagati u urbanu revitalizaciju

Zagreb se nepotrebno širi na periferiju grada gdje ne postoji komunalna infrastruktura. Time nastaje trošak dovođenja i održavanja komunalne infrastrukture, uništava se zelenilo na postojećim oranicama na kojima se razvija novogradnja, stvaraju se prometne gužve, buka i onečišćava zrak a stanovnicima tih i ostalih kvartova narušava kvaliteta života. Dvadeset pet milijuna eura uštedjelo bi se na gradnji prometnica, a u isto vrijeme sačuvalo bi se milijun kvadrata zelenila. Na zagrebačkim cestama bilo bi 4300 automobila manje, a čak sedam dana godišnje, odnosno 168 sati, prosječna osoba bi manje provela u automobilu u vožnji na posao i natrag. Ovo su samo neki podaci iz analize Avison Younga i 3LHD-a koja pokazuje cijeli niz prednosti razvoja grada Zagreba putem urbane regeneracije u širem centru grada (npr. Gredelj) u odnosu na nekontrolirano širenje na periferiju (primjerice Svetu Klaru). Lider

28.10.2021. (00:00)

Budućnost bez auta

Koncept 15-minutnog grada osvojio nagradu za arhitektonski doprinos ljudskom razvoju

Projekt 15-minutni grad, model urbanog planiranja, razvio je francusko-kolumbijski znanstvenik Carlos Moreno kako bi pomogao u borbi protiv hegemonije automobila i stvaranju održivijeg urbanog okruženja usmjerenog na čovjeka. Zamisao je da građani mogu pristupiti svom domu i radnom mjestu u kratkoj šetnji ili biciklom. Prehrambeni, zdravstveni, obrazovni i kulturni sadržaji također bi bili dostupni bez automobila u roku od 15 minuta. Jutarnji…

19.07.2016. (17:26)

Cosari Boque

Kako urbani dizajn perpetuira rasnu nejednakost

Rasna nejednakost u SAD-u i uzrok je i posljedica, između ostalog, urbanog planiranja: od autocesta građenih ravno kroz siromašna naselja, zbog kojih se slamovi samo seljakaju, pri čemu se naprednije zajednice uništavaju, preko nedostatka infrastrukture javnog prijevoza, što pridonosi izolaciji, do izravnih intervencija preprodavača nekretnina, koji bijelce uvjeravaju da jeftino prodaju nekretnine u “lošim četvrtima” ili kupcima nude lokacije ovisno o rasi – problem je dubok, a rješavati ga treba u korijenu, redizajniranjem dizajnera javnog prostora. Fast Company