U svemiru postoji zvuk u elektromagnetskim vibracijama koji pulsira u valovima. NASA je sastavila instrumente koji su snimili ove elektromagnetske vibracije, a koje su kasnije pretvorene u zvukove koje ljudske uši mogu čuti. Ovdje poslušajte kako zvuči Neptun, ovdje kako zvuči Zemlja, a ovdje kako zvuči Saturn. Ostali zvuci ovdje. HRT
This is how our Solar system is.. ❤️🔥pic.twitter.com/zOXqT87Hob
— The Random Guy (@RandomTheGuy_) February 27, 2024
Da, Sunce – zapravo, cijeli naš solarni sustav – kruži oko središta galaksije Mliječne staze. Krećemo se prosječnom brzinom od 828 000 km/h. Ali čak i pri toj visokoj stopi, i dalje nam treba oko 230 milijuna godina da napravimo jednu potpunu orbitu oko nje. StarChild
Egzoplanet nazvan TOI-715 b udaljen je od nas “samo” 137 svjetlosnih godina, što je potpuno nedostižna udaljenost za našu tehnologiju, ali prilično blizu za svemirske uvjete. Njegovo otkriće uznemirilo je astronomsku zajednicu, piše portal earth.com, jer se radi o takozvanoj “super-Zemlji”, planetu koji se nalazi u tzv. konzervativno naseljivoj zoni oko svoje matične zvijezde. Planeti unutar te zone mogu održavati temperature koje omogućuju postojanje tekuće vode, što je ključno za stvaranje i opstanak života kakvog poznajemo. Osim vode, važna je i atmosfera. Astronomi koriste super-Zemlje kako bi opisali planete koji su masivniji od Zemlje i imaju do deset puta veću masu, a mogu se sastojati od plina, kamena ili kombinacije oba. Prema NASA-i, do sada ih je u našoj galaksiji otkriveno 1682. N1
Novootkriveni visoko sinkronizirani planeti orbitiraju oko zvijezde HD110067, udaljene stotinjak svjetlosnih godina od nas, u sjevernom zviježđu Berenikine kose. Sustav je sniman 2020. godine NASA-inim satelitom specijaliziranim za egzoplanete TESS. U ovom, za sada jedinstvenom, slučaju, prvi planet do zvijezde načini tri pune orbite oko nje, dok sljedeći u nizu načini točno tri (rezonancija 3/2). Jednaka takva rezonancija vlada među prva četiri unutarnja planeta ovog sustava. Vanjska dva planeta, pak, imaju malo drugačiji ritam, ali je ponovno precizan – za svake tri orbite unutarnjeg planeta vanjski načini puna četiri kruga (rezonancija 4/3). Bug
Prema zakonima fizike, moguće je da planeti budu oblika američke krafne. No, kako bi zadržali stabilnost, potrebna je rotacija veće brzine. Posljedično, pojačala bi se gravitacijska sila na polovima, koja bi bila približno dvostruko jača nego na ekvatoru. Mjesec bi nastavio kružiti oko Zemlje, sve dok održava dovoljnu udaljenost. Vrijedno je napomenuti da je planet u obliku krafne kao prirodna pojavnost vrlo malo vjerojatna, osim ako ga napredna izvanzemaljska bića ne odluče stvoriti. Twitter
Based on the principles of physics, it is theoretically possible for a planet to have a donut-shaped structure.
To maintain the stability of a donut-shaped Earth, it would need to rotate at extremely high speeds, resulting in shorter day durations. Consequently, the… pic.twitter.com/Xhepbcnyno
— Historic Vids (@historyinmemes) July 2, 2023
Od svih otkrivenih planeta veliki dio je klasificiran po podvrstama – nalik Neptunu, super Zemlja, plinoviti divovi, zemaljski i nepoznati. Broj potvrđenih planetarnih sustava je 4096. Još je 9820 nepotvrđenih kandidata za egzoplanete. Ovoliko ih je po podvrstama:
U 19. stoljeću razvila se teorija postojanja još jednog planeta u Sunčevom sustavu, i to kako bi objasnili neočekivanu putanju Urana. Iako su odstupanja bila mala, postojala je razlika između promatrane orbite Urana i načina na koji se prema Newtonovim zakonima ona predviđala, zbog čega je postojanje još jednog planeta bilo logično objašnjenje. No, u 20. stoljeću tu je teoriju pobio Albert Einstein, i to bez gledanja u teleskop. Putem njegove teorije relativnosti uspio je predvidjeti putanju Merkura bez dodatnih planeta koji bi utjecali na njegovo kretanje. Teorija prepoznaje gravitaciju kao rezultat zakrivljenosti prostor-vremena zbog masivnih objekata, pri čemu su objekti koji su bliže masivnim objektima više pogođeni. Tako bi se promjena ili kolebanje Merkurove orbite mogla objasniti teorijom, dok na vanjske planete – na koje zakrivljenost manje utječe – novi izračuni malo utječu. IFL Science
How high could you jump on other planets?
Credit: MetaBallStudiospic.twitter.com/GQUIjgCqVt
— Wonder of Science (@wonderofscience) January 16, 2023
Znanstvenici su uočili sedam planeta Zemljine veličine i još mnogo drugih čudnih egzoplaneta (planeta izvan našeg sunčevog sistema) – u rasponu od ledene kugle Zemljine veličine do najtoplijeg planeta. Space donosi članak o najneobičnijim, fascinantnim i potencijalno nastanjivih eksoplaneta otkrivenih 2017. godine.
Na današnjoj konferenciji NASA je objavila kako je tim znanstvenika otkrio 7 egzoplaneta velikih kao naša Zemlja. Oni prolaze ispred matične zvijezde TRAPPIST-1, koja je od nas udaljena 40 svjetlosnih godina, a nalazi se u sazviježđu Vodenjaka. TRAPPIST 1 jest tzv. ultrahladni patuljak: to je zvijezda koja ima samo osam posto Sunčeve mase, tek je malo veća od Jupitera te mnogo hladnija i crvenija od Sunca. Tri planeta nalaze se u potencijalno naseljivoj zoni i mogli bi na svojoj površini imati oceane s vodom, što povećava mogućnost nastanka života u tom zvjezdanom sustavu. Jutarnji, CNN
Po prvi puta znanstvenici su oko mlade zvijezde udaljene 450 svjetlosnih godina snimili fotografije prašine i plinova koje se okupljaju kako bi formirale protoplanet. “Nitko nije uspješno i bez sumnje prije nas detektirao formiranje planeta”, rekla je Kate Follette sa Sveučilišta Arizone i dodala kako je dosad bilo alternativnih objašnjenja za slične fotografije, a da sada nema mjesta sumnji. U časopisu Nature navodi se kako je zvijezda okružena protoplanetarnim diskom koji se formira oko mladih zvijezda od čestica koje su ostale nakon što je formirana sama zvijezda. 24sata, Nature