Kamate nikad niže u 500 godina, a RH prijeti rast cijene zaduživanja - Monitor.hr
14.06.2016. (19:31)

Deja vu

Kamate nikad niže u 500 godina, a RH prijeti rast cijene zaduživanja

Iako se može reći da su kamate u svijetu trenutačno na najnižoj razini u posljednjih 500-tinjak godina, Hrvatska je u grupi zemalja koje imaju ozbiljnih problema s pitanjem hoće li cijena njezina duga rasti do razina koje bi mogle prouzročiti velike sistemske probleme. Cijena hrvatskog duga usko je vezana uz pitanje kakvu će nam ocjenu dati procjenitelji dviju rejting agencija u sljedeća dva tjedna, piše Jutarnji u opširnoj analizi.



Slične vijesti

26.03. (09:30)

A minus i minus ne daju plus

Osobe u velikim dugovima vjerojatno pate i od mentalnih problema

Kod ljudi koji imaju problema s mentalnim zdravljem veliki je dug tri i pol puta zastupljeniji nego kod populacije bez takvih zdravstvenih teškoća, utvrdili su u britanskon Institutu za novac i mentalno zdravlje. „Kad imate problema s mentalnim zdravljem, to može znatno otežati ostanak na poslu ili upravljanje potrošnjom. Zaduženost pak može prouzročiti ogroman stres i tjeskobu, pa se ta dva problema međusobno hrane i stvaraju začarani krug koji može uništiti živote”, upozorava izvršna direktorica instituta Helen Undy. Jutarnji / BBC

16.11.2018. (21:00)

Zvuči poznato?

Sedam milijuna Nijemaca je prezaduženo

Gotovo sedam milijuna građana Njemačke je prezaduženo, 19.000 više nego u prethodnoj godini. Kako je to moguće u jednoj od najbogatijih zemalja svijeta? “Glavni razlozi su danas nezaposlenost i dugoročno nizak osobni dohodak. Sektor niskih plaća je jednostavno u posljednjih deset, 15 godina znatno porastao”, objašnjava šef njemačkog savjetovališta za prezadužene Henning Dimpker. DW

04.06.2018. (12:54)

Što bogatiji više dužni

CIA Factbook: Najzaduženije zemlje svijeta u odnosu na svoj BDP, mi smo ko Austrija

U 2017. godini, najviši nacionalni dug imao je Japan i iznosio je 223,8 posto BDP-a. To znači da bi cjelokupno gospodarstvo Japana moralo raditi 2,23 godina, samo da bi u potpunosti isplatilo državni dug kreditorima. Najmanji javni dug u odnosu na BDP imaju zemlje koje ionako imaju mali BDP – Makao, Istočni Timor, Bruneji, Libija i Afganistan. U ex-Yu regiji: Hrvatski javni dug čini 81,5 posto BDP-a, a slovenski 78,6 posto. Najniži imaju Kosovo – 20,6 posto BDP-a i Bosna i Hercegovina – 43,2 posto BDP-a. Pogledajte i infografiku, a popis svih zemalja svijeta i njihov postotak zaduženosti u nezaobilaznoj CIA World Factbook.

25.05.2018. (09:43)

Država preuzela dug Petrokemije od 450 milijuna kuna

27.04.2018. (15:30)

Društvo otpisanih

Vladine mjere za blokirane: Otpis dugova do 10.000 kuna

Vlada za pomoć blokiranima predlaže Zakon o otpisu dugova, kojim bi se privatnim osobama dug prema državi i pravnim osobama povezanima s državom otpisao do 10 000 kuna. To se odnosi na oko 11 000 građana, čiji će se dug smanjiti za oko 1 milijardu kuna. Zakonom o provedbi ovrhe nad novčanim sredstvima Vlada predlaže obustavu ovrhe koja nije naplaćena tri godine. Dug se time ne otpisuje, ali ta će mjera omogućiti deblokadu računa 71 000 građana. Treća je mjera Vlade Zakon o izmjenama i dopunama zakona o stečaju potrošača. Pojednostavio bi se stečajni postupak za građane blokirane dulje od tri godine, kojima glavnica duga ne prelazi 20 000 kuna. HRT

09.02.2018. (09:53)

Težak zahtjev

Saborski zastupnici SDP-a trebali bi dati 40% plaće za podmirenje duga?

Nakon što je u SDP-u pokrenuta velika akcija uplaćivanja donacija stranci kojoj prijeti blokada računa zbog duga za kampanju Milana Bandića u visini od skoro 10 milijuna kuna, pri čemu su neki donirali i po 4.000 kuna pojedinačno, sada se pojavila nova inicijativa: Tihomir Jaić iz Bjelovara predlaže da se stranačke dužnosnike “oporezuje” velikim postocima njihovih plaća u korist stranke, pri čemu se od saborskih zastupnika očekuje da doniraju i do 40% posto plaće. Novi list

05.01.2018. (19:19)

[hail]

Bruto inozemni dug pao više od 7%, na 39,4 milijardi eura

Bruto inozemni dug Hrvatske iznosio je krajem lanjskog rujna 39,4 milijarde eura, 3,1 milijardu ili 7,2% manje nego u istom mjesecu prethodne godine. To je posljedica razduživanja države, a udio tog duga u BDP-u smanjen na 81,5%. U rujnu je ukupna vrijednost vanjskog duga opće države iznosila 13,33 milijardi eura, a gotovo sav taj iznos odnosio se na dugovanja duža od jedne godine. Ukupan dug svih ostalih domaćih sektora na kraju rujna je iznosio 14,2 milijardi eura. HRT

30.12.2017. (14:09)

Više blokada od karijere Shaquillea O'Neala

Krajem studenoga u blokadi 25.600 tvrtki i 322.800 građana

Krajem studenoga ove godine blokirane je račune imalo 25.566 tvrtki s ukupno 14,37 milijardi kuna neizvršenih osnova za plaćanje, a istovremeno se u blokadi nalazilo 322.783 građana sa sveukupnim dugovanjem od 42,8 milijardi kuna, otkrivaju novi podaci Fine. Među blokiranih firmama još uvijek dominiraju tvrtke u dugotrajnoj blokadi, dužoj od 360 dana. HRT

19.12.2017. (20:34)

Zemlja dužnih

U Hrvatskoj lani bilo 2.900 tvrtki čiji je dug 10 puta premašivao dobit

U Hrvatskoj je krajem 2016. bilo oko 2,900 tvrtki čiji je dug 10 puta premašivao operativnu dobit, pri čemu je iznos tog duga prelazio ekvivalent od 25% GDP-a, dok je recimo u Poljskoj taj udio oko 2.7% ili 3.6% u Slovačkoj, otkriva Vedrana Jelušić Kašić, direktorica EBRD-a za Hrvatsku, Mađarsku, Slovačku i Sloveniju u intervju za Novac za sve. Kaže ona još da je krajem 2016. u Hrvatskoj udio nenaplativih kredita, tzv. NPL-ova, iznosio oko 13.8%, dok je u EU oko 5.1%, a u središnjoj i jugoistočnoj Europi oko 6.2%.