Kampanjom žele zaustaviti prodor plastike u oceane

Mirisima protiv otpada u moru

Kampanjom žele zaustaviti prodor plastike u oceane

Činjenica kako jedan kamion smeća pun plastike svakoga dana ulazi u ocean zaista nije zanemariva i baš nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Upravo to je bio poticaj Douglas parfumerijama da zauzmu svoju ulogu u širenju svijesti o važnosti održavanja oceana čistim. Vodeću ulogu na ovom polju ima Plastic Bank koja u suradnji s Ocean Stewards radi na tome da se zaustavi prodor plastike u ocean. Douglas se ponosi partnerstvom sa spomenutim globalnim društvenim poduzećem te podržava njihove akcije u sprječavanju zagađenja oceana tako da osnažuje svijest lokalne zajednice. Glavni cilj ovog partnerstva je zaustavljanje 10 milijuna plastičnih boca da zagade naše oceane. Douglas je dao svojim ambalažama vrijednost ulaganjem u organizirani prikup i čišćenje oceana od plastičnih boca. Green

ocean plastika

More PVC-a

Dno oceana postalo je dugoročno odlagalište za veći dio plastičnog otpada

“Znamo da milijuni tona plastičnog otpada ulaze u naše oceane svake godine, no ono što nismo znali jest koliko tog onečišćenja završi na oceanskom dnu”, rekla je jedna od autorica izvješća, koje su izradili Csiro i Sveučilište u Torontu. S obzirom na to da se očekuje udvostručenje korištenja plastike do 2040., za zaštitu morskih ekosustava i životinjskog svijeta ključno je razumjeti kako i gdje se otpad premješta u oceanu, tvrde znanstvenici. Onečišćenje plastikom na morskom dnu moglo bi biti 100 puta veće od količine plastike koja pluta na površini. Prema rezultatima, oko pola (46 posto) procijenjene plastične mase se nalazi iznad 200 metara dubine, a ostatak se proteže sve do 11.000 metara. Index

ocean otpad plastika

Tu su oduvijek, samo žive jako duboko

Nove vrste u Tihom oceanu: Stvorenja koja znanost još nije detektirala

Više od 100 novih vrsta otkriveno je na podvodnim grebenima nedaleko od obale Čilea. Tijekom ekspedicije, koju je organizirao Institut Schmidt Ocean, pronađene su nove vrste koralja, morskih spužvi, ježeva, amfipoda, jastoga, kao i neobične ribe i lignje. Ova čudesna bioraznolikost smjestila se na podvodnim grebenima Nazca i Salas y Gómez, koji se nalaze između Čilea i Uskršnjeg otoka. Vrste su otkrivene na dubini do 4500 metara, robotom za ronjenje na velikim dubinama. Budući da su ove podvodne planine ostaci ugašenih vulkana, pružaju idelane uvjete za opstanak vrsta jer su bogate hranjivim tvarima u obliku planktona, raznih trava i algi. Green

ocean životinje

Dok sve krene "nizvodno"

Zabrinjavajući pad planktona u oceanima: Klimatske promjene prijete populaciji riba

Analize pokazuju da je sjeverni Atlantik doživio pad od 16-26 % u području planktona, što bi moglo rezultirati padom populacije riba od 38-55 %. Klimatske promjene, porast temperature i nedostatak hranjivih tvari iz dubljih slojeva mora doprinose ovom zabrinjavajućem fenomenu. Istraživanje naglašava potrebu za dubljim razumijevanjem prehrambenih mreža oceana kako bi se razvile inovativne strategije očuvanja mora. (Green.hr)

globalno zatopljenje ocean Plankton riba

Što sve skrivaju dubine

Gljivice u tajanstvenoj “zoni sumraka” oceana otvaraju vrata potencijalnim otkrićima u medicini

Znanstvenici su otkrili oazu gljivica između 200 i 1000 metara ispod površine oceana, gdje ekstremni uvjeti poput visokog tlaka, nedostatka svjetlosti i hladnoće potiču razvoj jedinstvenih gljivica koje bi mogle dovesti do otkrića novih lijekova čiji se potencijal može mjeriti s onim penicilina. “Penicilin je antibiotik koji inače dolazi od gljivice Penicillium pa smatramo da možemo naći nešto nalik tome među ovim oceanskim gljivicama”, smatraju znanstvenici. Ovo ključno otkriće, dokumentirano u novom katalogu s više od 317 genetskih grupa morskih organizama, pruža nadu za pronalazak novih lijekova zahvaljujući ubrzanom razvoju tehnologije. (Index)

antibiotici nova otkrića novi lijekovi ocean penicilin

Mali dječak, velika šteta

U dvije godine, dva El Nina: Oceanografi objasnili kako su utjecala na rast razine mora

Tijekom razdoblja od 2014. do 2016. godine globalna razina mora porasla je, u prosjeku, gotovo dvostruko više nego što se očekivalo u tom vremenskom razdoblju, 15 umjesto očekivanih 8 milimetara. Posljedica je to povećanja ukupne mase oceana zbog promjena u padanju oborina: Amazonsku kotlinu je zahvatila manja količina oborina, a više je kiše padalo nad istočnim tropskim Tihim oceanom i Argentinom. Analiza je pokazala da preostalih 20 posto, ili 3 milimetra porasta, u razdoblju od 2014. do 2016. godine uzrokovala je ekspanzija oceana koji se zagrijavao. Green

el nino ocean razina mora

Koji ih je vrag tamo tjerao

Vode oko Titanica još uvijek su opasne

Olupina sada leži gotovo 3.8 km ispod površine mora, oko 640 km jugoistočno od obale Newfoundlanda. Sante leda još uvijek predstavljaju opasnost za brodarstvo. Titanicovo posljednje počivalište nosi opasnosti, što znači da posjeti najpoznatijoj svjetskoj olupini predstavljaju značajan izazov. Nakon nestanka podmornice za pet osoba koja je prevozila turiste na izlet do olupine Titanica, BBC analizira kako izgleda ovo područje oceanskog dna. Duboki ocean je mračan. Prethodne su ekspedicije opisale spuštanje kroz potpuni mrak dok se odjednom dno nije pojavilo. Što dublje neki objekt putuje u oceanu, to je veći pritisak vode oko njega. Index Na podmornici se nalaze britansko-pakistanski biznismen Shahzada Dawood i njegov sin Suleiman, britanski milijarder i istraživač Hamish Harding, bivši ronilac Francuske mornarice Paul-Henry Nargeolet te Stockton Rush, izvršni direktor i osnivač tvrtke OceanGate koja je i organizirala posjet olupini Titanica. (Index)

Atlantski ocean ocean Titanic

Neka netko smanji to grijanje, hvala

Atlantik se sve više zagrijava

Zagrijavanje oceana nikada nije bilo tako snažno od početka satelitskih mjerenja: 11. lipnja prosječna vrijednost iznosila je 22,7 stupnjeva, što je 1,1 stupanj iznad dugoročnog prosjeka od 1982. do 2011. godine. Što stoji iza takozvane anomalije? O tome među znanstvenicima postoje različite hipoteze. Jedno od mogućih objašnjenja je saharski pijesak, odnosno njegov nedostatak.Druga hipoteza je nedostatak određenih sumpornih aerosola (u brodove više nije dovzoljeno tovariti velike količine). A moguće je da se zagrijava zbog manje vjetra. Posljedice su svakako klimatske promjene, a probleme bi mogli stvoriti ribama i morskom svijetu, dok one na kopnu čeka više oluja. DW

Atlantik Atlantski ocean klimatske promjene ocean

Malo manje kopna

Kako bi izgledala Zemlja kada bi se sav led otopio

Prije nekoliko godina, National Geographic kreirao je vizualni prikaz ekstremnog scenarija u kojem se sav led na Zemlji otopi. Udruživši se sa znanstvenicima i sveučilištima diljem svijeta, proizveo je točan prikaz kako bi Zemlja izgledala da se razina mora podigne za 67 metara — što je jednako otapanju sve vode koja je trenutno zatvorena u ledu s kontinenata (planinski snježni pokrivači, ledenjaci, ledene ploče itd.) i led na oceanima i jezerima. Zastrašujući video Business Insidera, temeljen na procjeni National Geographica, oslikava mračnu sliku moguće budućnosti našeg planeta. U videu je prikazano da bi mnogi europski gradovi — uključujući Bruxelles i Veneciju — bili pod vodom ako bi ovaj najgori mogući scenarij postao stvarnost. Green

klimatske promjene led ocean poplava

Nije dobro

Na dnu oceana širi se veliki toplinski val i to zabrinjava znanstvenike

Toplinski val se razvio 2013. uz obalu Aljaske i ubrzo se proširio sve do Meksika duž pacifičke obale Sjeverne Amerike. Zadržao se mnogo dulje nego što je itko očekivao ostavivši razorne posljedice na ribarstvo, izazvavši cvjetanje otrovnih algi, a doveo je i do izgladnjivanja morskih ptica koje su imale problema u potrazi za hranom. Oni mogu biti intenzivniji i trajati dulje od vrućih razdoblja na površini oceana, iako to varira od obale do obale, piše Science Alert. Neobično tople podzemne temperature oceana povezuju se s najezdom invazivnih riba paunova u nova obalna područja duž jugoistočne obale SAD-a i dovele su gotovo do kolapsa ribolova jastoga, čija se vrijednost broji u milijunima dolara. N1

more ocean toplinski val

Veća riba o manjoj

Znanstvenici upozoravaju: globalno zatopljenje izgladnjuje more

Statistička analiza rezultata istraživanja, metodom regresijske analize, jasno je pokazala: što je temperatura mora viša, to morski organizmi (plankton) imaju manji udio glicerolipida s tom masnom kiselinom u ukupnim glicerolipidima. Što to znači? Bez obzira na vanjske okolnosti, stanična membrana mora očuvati primjerenu, fiziološku fluidnost, a ona će biti to veća što membrana sadrži više nezasićenih masnih kiselina (ulje je fluidnije od masti). Kada temperatura mora poraste, udio nezasićenih masnih kiselina će se morati smanjiti da bi fluidnost ostala ista – jer fluidnost raste s temperaturom. I tako smo došli do priče o ljetnoj i zimskoj biljnoj masti. Pri kraju stoljeća će se, uslijed globalnog zatopljenja, smanjiti udio EPA u lipidomu planktona. Kako tu masnu kiselinu mnogi organizmi ne mogu sintetizirati, nastat će neishranjenost u oceanu. Poremetit će se hranidbeni lanci, a nestašica će doprijeti i do našeg stola. Jer i mi jedemo ribu. Nenad Raos o zabrinjavajućoj studiji za Bug.

globalno zatopljenje ocean

Mirisima protiv otpada u moru