Kardiovaskularne bolesti i dalje vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj

Tlak skače, srce preskače

Kardiovaskularne bolesti i dalje vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj

Prema izvješću HZJZ-a, u Hrvatskoj je 2025. umrlo 50.007 osoba. Najčešći uzrok smrti i dalje su bolesti cirkulacijskog sustava, koje čine 39,7 % svih slučajeva, dok su tumori na drugome mjestu s 26,8 %. Među pojedinačnim dijagnozama prednjače hipertenzivna i ishemična bolest srca. Dob znatno utječe na uzroke: mlađe od 65 godina najčešće ubijaju tumori, dok u starijoj dobi dominantno prevladavaju bolesti srca i žila. Zabilježeno je i 2644 nasilnih smrti, pri čemu su padovi najčešći nesretni slučaj, a COVID-19 sudjeluje s tek 0,34 %. Index

broj umrlih smrt umrli uzrok smrti

U deficitu roda

Lani je samo 43 od 555 općina i gradova imalo više rođenih nego umrlih

Sve hrvatske županije i Grad Zagreb imaju više umrlih nego rođenih, no taj je omjer najpovoljniji u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (82,2), a slijede Međimurska županija (82,0), Grad Zagreb (81,7), Splitsko-dalmatinska županija (79,1) i Zagrebačka županija (78,6). Najgori vitalni indeks, s druge strane, ima Karlovačka županija, gdje na stotinu umrlih dolazi tek 46,8 rođenih, a u društvu na dnu ljestvice još su Ličko-senjska županija (47), Primorsko-goranska (47,6) i Sisačko-moslavačka županija (49,9). Index

broj rođenih broj umrlih

Alternativni popis

HZJZ: U 2020. umrlo 57.023 osoba, četvrti uzrok smrti je covid-19

Lani umrlo 5299 osoba više nego 2019. godine. Prvi uzrok smrti su i dalje su bolesti cirkulacijskog sustava od kojih je umrlo 22.817 osobe. Od “novotvorina” (tumori), umrlo je 13.508 osoba. Od bolesti endokrinog sustava, trećeg po redu uzroka, umrlo je 4.735 osoba. Četvrti uzrok smrti je covid-19. Od posljedica covida u Hrvatskoj je prošle godine umrlo 4.478 osoba. Na petom mjestu su ozljede i trovanja od kojih je preminulo 2.613 osoba. Telegram

broj umrlih

Koronin rez

Od početka pandemije broj umrlih u Hrvatskoj porastao 11,5%

Od ožujka 2020. do siječnja 2021. broj umrlih u Hrvatskoj bilo je 5.551 više u odnosu na petogodišnji prosjek za isto razdoblje. Najteži je bio prosinac kad je bilo 7.395, što je povećanje od 59,3% ili 2.754 umrlih više u odnosu na petogodišnji prosjek za isti mjesec. U siječnju 2021. bilo je 6.383 umrlih, što je 16,4%, odnosno 898 umrlih više. Ukupan broj umrlih u 2020. bio je 56.677, što je 7,5% ili 3.932 umrlih više u odnosu na prosječan broj umrlih za razdoblje 2015.−2019. Novi list

broj umrlih koronavirus

U studenom umrlo 1.357 osoba više nego u studenom lani

U studenom ove godine umrlo je 5.486, što je velikih 33% odnosno 1.357 osoba više nego u istom mjesecu prethodne godine. Brojke su veće kad se uzme i šire razdoblje – od siječnja do studenoga 2020. umrlih je bilo 1.125, odnosno 2,3% više nego u istom razdoblju lani, a kad se uzme samo korona-vrijeme, od ožujka broj umrlih porastao je za 6,1%, odnosno umrlih je bilo 2.298 više. Jutarnji

broj umrlih koronavirus

Možda ne baš zdravi, ali živi

Ove godine 1.200 manje umrlih nego prethodnih godina

U prvih sedam mjeseci 2020. godine u Hrvatskoj je umrlo oko 1185 ljudi manje nego što je prosječno umiralo u prvih sedam mjeseci u razdoblju od 2012. do 2019. U prvih nekoliko mjeseci prije korone i prije lockdowna umrlo je nekoliko stotina ljudi manje nego inače, u travnju je broj porastao iznad prosjeka (225 više umrlih, od korone službeno 63), da bi u svibnju opet pao.

broj umrlih

PROLJEĆE-20

U Europi u vrijeme korone umrlo 160.000 ljudi više nego lani

U 24 država Europe je od ožujka do svibnja ove godine umrlo oko 160.000 ljudi više od prosjeka za razdoblje od 2016. do 2019. godine, pri čemu je najveći broj dodatnih smrti u odnosu na prijašnje godine zabilježen od 30. ožujka do 5. travnja, objavio je Eurostat (gore grafikon umrlih po tjednima, u tisućama ljudi). Najviše su umirali Europljani stariji od 70 godina, a stopa je najviše porasla u Italiji i Španjolskoj (otprilike duplo), dok je u Bugarskoj i Slovačkoj broj umrlih smanjen. Pliva zdravlje

broj umrlih

Pražnjenje prostora

Broj rođenih pao na 37.503, broj umrlih porastao na 54.205

Prošle je godine broj živorođene djece u Hrvatskoj pao 5,2% u odnosu na 2014. godinu – rođeno je 37.503 djece, što je 2.063 djeteta manje nego 2014. To je ujedno najmanji broj živorođenih od 2006. godine. S druge strane života brojke rastu – lani je u Hrvatskoj umrlo 54.205 osoba, što je 3.366 osoba ili 6,6% više nego 2014. Stopa prirodnog prirasta lani u RH bila je negativna i iznosila je -4,0 (-16.702 osobe). Pozitivan prirodni prirast lani je zabilježen u 56 gradova i općina, najviše u Solinu (+100), Metković (58), Kaštela (56), Metković (58), Župa dubrovačka (46), Imotski (32). Brakova je sve manje, a razvoda sve više – 2015. sklopljena su 19.834 braka i razvrgnuto 6.010 brakova, piše HRT, koji nema podatke o vanbračnim zajednicama. Dnevnik.hr, Slobodna

broj brakova broj rastava broj rođenih broj umrlih prirodni natalitet

Umirovljenici: Koji su razlozi za enormni porast broja umrlih u posljednjih 14 mjeseci?

Hrvatska je u 2015 godini prvi put u svojoj povijesti imala više od 55.000 umrlih što predstavlja porast broja umrlih od gotovo 6 % u odnosu na prethodnu godinu. Kada usporedimo podatke za broj umrlih tijekom razdoblja prosinac 2013. – studeni 2014. s onima za prosinac 2014. – studeni 2015. stanje je još puno gore jer je u tom razdoblju preminulo 3979 ljudi više nego u ranijem razdoblju što predstavlja porast od čak 7,8 posto. Ovaj porast broja umrlih je u statističkom smislu jednostavno nevjerojatan jer je broj umrlih u Hrvatskoj proteklih godina varirao oko 2 %, dok smo u prošloj godini imali povećanje broja umrlih od oko 6 % ili da bude jednostavnije, čak tri put više.

BUZ traži da vlada odnosno ministarstva zdravlja i socijalne politike hitno provedu potrebite analize kako bi se utvrdilo dali su razlozi ovog katastrofalnog porasta smrtnosti u Hrvatskoj vezane uz loše politike navedenih ministarstava. Ako smo toliko humano društvo kako su se neki hvalili tijekom migrantske krize, onda je vrijeme i da se zapitamo odnosno zatražimo jasne odgovore na pitanje kako je došlo do toga da se smrtnost tako drastično poveća, odnosno dali je naša (moguće promašena) zdravstvena i socijalna politika u stvari okrenuta ka stvaranju uvjeta u kojima će osjetljive skupine našeg društva samo još brže – ranije umirati.

Vlada je obzirom na raspoložive podatke dužna pokrenuti mehanizme kako bi ako ništa drugo bile otkrivene moguće greške u zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti koje su dovele do toga da je u Hrvatskoj prošle godine umrlo najmanje 2.000 osoba više od broja na koji su ukazivale i one najcrnje projekcije. Moguća analiza koja bi ukazala na uzroke drastičnog porasta smrtnosti u Hrvatskoj bi ujedno pomogla i da se spriječi ponavljanje ovih neželjenih događaja što je vjerujemo svima cilj.

BUZ zahtjeva pokretanje svih raspoloživih mehanizama koji bi dali jasne odgovore o razlozima ovakvog povećanja broja umrlih u posljednjih 14 mjeseci. Hrvatski građani moraju dobiti jasan odgovor na ta pitanja.

broj umrlih

Tlak skače, srce preskače