Kava i energija - kofein poboljšava performanse kod sportaša - Monitor.hr
15.09. (10:00)

Jutarnji ritual

Kava i energija – kofein poboljšava performanse kod sportaša

To se odnosi na one koji konzumiraju do dvije šalice kave dnevno. Osobe koje konzumiraju više od dvije šalice dnevno neće primijetiti taj učinak jer se organizam prilagodio na te količine i učinak je znatno smanjen. Ako ne pijete više šalica kava dnevno, onda će vas jedan kratki espresso “podići” i dati vam neku vrstu motivacije za nastavak vožnje. Kofein potiče oslobađanje dopamina i adrenalina, ali to oslobađanje traje jedan određeni period i kad prestane, ako ste pretjerali s količinom kave, onda ste potrošili kvotu i jednog i drugog i taj osjećaj će, kad vas kava pusti, biti gori nego da ju niste ni pili. Tijelo se prilagođava na kofein pa ćete povećavajući količinu kave samo naštetiti sebi. Biker


Slične vijesti

Jučer (14:00)

Sve je više zelenih kućica

Hrvatska: zadrugama do obnovljive energije

Otprilike 65% električne energije dolazi iz zelenih izvora, uglavnom iz hidroelektrana koje su izgrađene još u vrijeme Jugoslavije. Nešto malo energije dolazi od vjetra i biomase. Ipak, Hrvatska uvelike ovisi o fosilnim gorivima koja uništavaju klimu, a koja su pokrivala oko 36% potreba zemlje za električnom energijom 2022. A kako se suša povezana s klimatskim promjenama pojačava, hidroenergija ne može držati korak s potražnjom. Lokalne vlasti počinju shvaćati da su njihovi izvori energije ili njihova energetska otpornost ili otpornost na krize važni. I takav stav sve više postaje mainstream, govore iz zadruge ZEZ. Prvobitno osnovan 2013. kao dio projekta Ujedinjenih naroda za razvoj energetskih zadruga u zemlji, danas zamišljaju udruživanje četvrti u svrhu formiranja vlastite energetske zajednice koje bi transformirale ne samo električnu energiju, nego i aspekte poput grijanja i mobilnosti. Problem je, kažu, u birokraciji. DW

Ponedjeljak (20:00)

Zemlja s puno cvrčaka, a malo mrava

Energetski stručnjaci: Model subvencija za energiju treba napustiti

Države u Europi do sada su većim dijelom zaštitile gospodarstva i građane od povećanih cijena energije i mogućih posljedica na troškove života. A kako vrijeme odmiče sve se glasnije nameće pitanje koliko dugo ćemo tako? Cijene električne energije i prirodnog plina za sada su se značajnije smanjile u odnosu na vrhunac koji se dogodio 2022., ali su i dalje oko tri puta iznad razine razdoblja prije pandemije i vjerojatno će još neko vrijeme ostati visoke i volatilne. Europa se već neko vrijeme želi udaljiti upravo od tih energenata za koje se sada nude subvencije, što je kontra logike energetske tranzicije. Zato se postavlja pitanje – treba li više tržišta ili državne regulative u gospodarstvu? Zapravo najveći problem je takozvana energetska (ne)pismenost gdje jako malo građana zna kako se definiraju i određuju cijene energije/energenata u Hrvatskoj. Iz toga izlazi to da se obezvređuje energija, nedovoljno ulaže u mjere energetske učinkovitosti, u nove održive energane… Lider

17.08. (16:00)

I ovce i novce

Korištenje poljoprivrednih površina za proizvodnju energije uz tradicionalnu uporabu ima velik potencijal

A potiče i bioraznolikost. Na jednoj od najvećih solarnih elektrana u Austriji, koja se nalazi u 22. bečkom okrugu i postavljenoj 2021., koristi se 400 dvostranih okomitih modula. Na površini od oko 5.000 metara kvadratnih oni proizvode energiju na obje strane panela, a istovremeno omogućavaju poljoprivrednu obradu zemljišta. Tako se proizvodi i hrana i zelena električna energija, godišnje oko 184.380 kilovatsati. Oko 85 posto površine koristi se za ratarstvo, oko 14 posto za takozvane cvjetne trake koje uključuju mješavinu trava ili cvijeća i osiguravaju stanište za oprašivače i samo jedan posto za fotonaponske konstrukcije. Dvostruko korištenje zemljišta ekonomski je isplativije od samog uzgoja kultura budući da poljoprivrednik proizvodnjom električne energije stvara dodatni prihod. Bug

02.07. (14:00)

Od disanja i prehrane do vježbanja i muskulfibera

Kako mišići dobivaju energiju

Dobivaju je od jednog kemijskog spoja bogatog energijom, koji se zove adenozin trifosfat. Unutar sebe ima takve kemijske veze da može sačuvati energiju i dati ju mišićima za njihov rad. Izvor svega je glukoza, odnosno krvni šećer, koji se dobiva prehranom. Glukoza se razgrađuje na osnovi vodikovih iona. Što će reći, za sve je prvo potreban kisik koji udišemo. Tu se odvija kemijski proces oksidacije vodikovih iona, kojim se oslobađa velika količina energije. Ta energija će se onda sačuvati u adenozin trifosfatu. Cijeli biokemijski proces opisuju na Biker portalu.

27.06. (09:00)

Oni ne zagađuju, a mi trošimo

Kavkaz: Zelena energija za Europu

Kura je najduža gruzijska rijeka, protječe kroz Tbilisi, ona je žila kucavica za tu zemlju. Posebice je važna za gruzijski energetski sektor, oko 70% električne energije u zemlji s oko 3,7 milijuna stanovnika koja se nalazi između Turske, Armenije i Azerbajdžana, dobije se upravo uz pomoć vode, kao obnovljivog izvora energije. Uz pomoć nove, moderne infrastrukture, Gruzija bi trebala biti u stanju da proizvodi još više obnovljive energije. Potencijal je ogroman. S novim kapacitetima bi Gruzija od neto uvoznika struje postala izvoznik. A zelenu energiju bi se izvozilo u smjeru Europe. Njemačka vlada osim toga podržava gruzijske planove da uz pomoć regenerativne struje proizvodi zeleni vodik. DW

14.06. (20:00)

Samo da ne zrači previše

Gradi se prva fuzijska nuklearka u EU, neki od dijelova radit će se i u Hrvatskoj

Europska unija želi do 2050. godine izgraditi prvu elektranu u kojoj bi se struja proizvodila pomoću nuklearne fuzije, spajanjem dva lakša atoma vodika u jedan teži, pri čemu se oslobađa velika količina energije. Novac za izgradnju spomenutih komponenti Hrvatska će nastojati povući iz fondova Europske unije. Za buduće testno postrojenje, koje je potrebno kako bi fizičari u njemu ispitali materijale od kojih će kasnije biti izgrađena fuzijska nuklearna elektrana, Hrvatska će sudjelovati s pet posto u obliku isporuke proizvoda tolike vrijednosti. Riječ je o dvjema dizalicama velike nosivosti i velike preciznosti. Jedna služi za dizanje masivnih betonskih poklopaca, a druga za zamjenu uzoraka i remont. Green

03.06. (00:00)

Ne žele da plin više bude 'in'

Neizvjesna plinska budućnost Hrvatske

Najmlađa članica Europske unije još uvijek odmjerava trošak napuštanja fosilnih goriva i rizik svoje ovisnosti o njima. Posjedujemo i svoja ležišta nafte i plina, premda to nitko više ne spominje, jer je riječ o resursima koji su kroz politički kriminal prepušteni jednoj inozemnoj kompaniji. Pokraj klimatskih aktivista, zabrinjava i nedavna studija Bloomberga koja kazuje kako su nove investicije u Europi glede LNG terminala budući promašaji. Zelena akcija, inače, početkom ove godine predstavila je stručnu studiju „Deplinofikacija Hrvatske” koja navodi kako do 2035. možemo dekarbonizirati sektore toplinarstva i električne energije, uz povrat troškova do 2037. godine. Rješenje vide u dizalicama topline, obnovljivim izvorima energije i mjerama energetske učinkovitosti. DW

18.04. (10:00)

U početku bijaše vodik

Raos: Vodikova ekonomija

Vodik je visokoenergetsko gorivo, koje višestruko nadmašuje fosilna goriva. Obnovljiv izvor energije jer od njega gorenjem ne nastaje ništa osim vode, a može se koristiti umjesto ugljena ili prirodnog plina za dobivanje željeza i obojenih metala jer je izvrsno reduktivno sredstvo. No kako to u tehnici i tehnologiji obično biva, za primjenu su ključne mane, a ne vrline. Ni najčišća energija, ona zasnovana na vodiku ne može biti sasvim čista. No koja je alternativa? Vodik se ponajviše proizvodi reakcijom metana i vodene pare, pri čemu kao nusproizvod nastaje 9 do 12 kg CO2 po kilogramu vodika, što je daleko više od proizvodnje vodika korištenjem obnovljivih izvora energije. No, ipak se isplati, kaže Nenad Raos za Bug.

30.03. (10:00)

Štedi gdje vrijedi

Kako se nadzire i analizira potrošnja energije i vode

Čak dvije trećine javnih zgrada izgrađeno je do 1987. godine, a to znači da su energetski gotovo pa potpuno neefikasne. Energetska učinkovitost konkretno znači – činiti isti rad s manje energije. Da bi se moglo sustavno gospodariti energijom, potrebno je imati podatke, analizirati ih i interpretirati. Zato postoji Informacijski sustav za gospodarenje energijom – ISGE. To je internetska aplikacija za nadzor i analizu potrošnje energije i vode u zgradama javnog sektora te predstavlja neizbježan alat za sustavno gospodarenje energijom. Podatci uneseni u ISGE koriste se za niz izračuna, analiza i kontrola koji omogućavaju razumijevanje (Zgradonačelnik):

  • kako i na što trošimo energiju i vodu u pojedinoj zgradi
  • uspoređivanje pojedinih zgrada s njima sličnim zgradama
  • identificiranje neželjene, prekomjerne i neracionalne potrošnje
30.12.2022. (15:00)

Dost dobre baterije

Sunčeva energija mogla bi se skladištiti i do 18 godina

Znanstvenici su uspjeli stvoriti molekulu koja može pohraniti sunčevu energiju i do 18 godina! Riječ je o molekuli od ugljika, vodika i dušika, koja se transformira u “energetski bogat izomer”, sastavljen od istih atoma, ali vezanih na drugačiji način pod utjecajem sunčeve svjetlosti. Izomer se tada može pohraniti kao tekućina, a energija koristiti i puno kasnije, ali i primjerice noću kada nema Sunca. Svoje su otkriće znanstvenici Tehnološkog sveučilišta Chalmers u Švedskoj, objavili u časopisu Energy and Environmental Science. U svom posljednjem radu, isti tim znanstvenika otkrio je kako su razvili katalizator koji omogućuje da se kontrolira oslobađanje energije. Stvara reakciju zagrijavanja tekućine za 63°C, a istovremeno omogućuje ponovno korištenje molekule. Cijeli projekt je potpuno održiv, ne stvaraju se emisije CO2, a odnedavno su prestali koristiti i potencijalno opasnu zapaljivu kemikaliju toluen kao dio tekućine za sustav. Green