Kemičar u kući: Crne tajne crne kave - Monitor.hr
09.01.2022. (10:30)

Eliksir života, s pogleda kemičara ovaj put

Kemičar u kući: Crne tajne crne kave

Malo se koja namirnica može raznovrsnošću usporediti s kavom. Kao prvo, zrno kave daju dvije biljne vrste, Caffea arabica, koja bolje raste u planinama, i Caffea liberica, koja bolje uspijeva u ravnicama. Od njih su se razvili mnogi kultivari, koji se ponajviše razlikuju po tome gdje se uzgajaju. Mnogo ovisi i o tome kako se kavino zrno suši i skladišti, kako se prži i melje, a potom kako se kuha – jer i tu razlikujemo pripremu kave. Kava je za kemičara homogena smjesa (vodena otopina) neodređenog i kompleksnog sastava. Kad mislimo o nezdravosti kave prije svega mislimo na kofein, otrovni derivat purina, ali kao i kod drugih otrova i otrovnost kofeina ovisi o dozi. No kofein nije samo otrov. Pomaže kod Alzheimerove i drugih neurodegenerativnih bolesti. Dodajmo tome da kava sadrži antioksidanse (polifenole) koji sprječavaju, između ostalog, i nastanak raka. Stoga kavu treba piti što više, ali opet ne toliko da se njome otrujemo. Kaže Nenad Raos za Bug.


Slične vijesti

Prekjučer (07:00)

Gdje kava peče džep, a gdje grije dušu

Razlike u cijenama kave diljem Europe

Najskuplju šalicu kave u Europi popit ćete u Zürichu, gdje kapučino košta čak 5,89 eura, dok Kopenhagen prati s 5,73 eura. Reykyavik (5,06 €), London (4,48 €) i Helsinki (4,31 €) zaokružuju top pet “gorućih” cijena. S druge strane, najjeftinije ćete uživati u Prištini, gdje kapučino stoji samo 1,22 eura, a slijede Rim (1,50 €), Sarajevo (1,70 €), Tirana (1,72 €) i Podgorica (1,81 €). Razlika? U jedan ciriški kapučino stanu četiri prištinska – i još vam ostane kusur! N1

17.11. (19:00)

Ako već moramo birati

Čaj ima manji ekološki otisak od kave

Čaj i kava mnogim su omiljeni topli napitci, no čaj je ekološki prihvatljiviji. Za šalicu čaja potrebno je manje resursa (2 g listića naspram 7 g zrna kave), a njegov uzgoj manje doprinosi krčenju šuma. Kava, osobito s mlijekom, ima veći utjecaj na okoliš zbog intenzivnog uzgoja, korištenja pesticida i gnojiva te većih emisija stakleničkih plinova. Uzgoj kave godišnje uzrokuje gubitak 130.000 hektara šume. Održive prakse, poput manje gnojiva i transporta brodom, mogu smanjiti emisije, dok pojedinci mogu pridonijeti grijanjem manje vode, konzumacijom bez mlijeka ili prelaskom na biljno mlijeko. DW

22.10. (19:00)

Bitna je količina

Razina kofeina u krvi mogla bi imati pozitivan učinak na mršavljenje i dijabetes

Razina kofeina u krvi mogla bi utjecati na tjelesnu masnoću i rizik od razvoja dijabetesa tipa 2, pokazalo je istraživanje koje su zajedno proveli švedski Institut Karolinska, Imperial College iz Londona i Sveučilište Bristol. Napitci s kofeinom, a bez kalorija, mogli se koristiti za smanjenje razine tjelesne masti, no potrebna su dodatna istraživanja. “Genetski predviđene veće koncentracije kofeina u plazmi povezane su s nižim indeksom tjelesne mase i masom cijelog tijela”, objašnjavaju znanstvenici u istraživanju. Važno je također imati na umu da nisu svi učinci kofeina na tijelo pozitivni, što znači da treba biti oprezan kada se procjenjuju dobrobiti konzumacije. Nacional

21.10. (13:00)

Tanka je granica između "treba mi još jedna" i "jedne previše"

Kava – ljekoviti poticaj ili nezdrava ovisnost? Ima brojnih prednosti, ali…

Ako barem malo pamtite gradivo biologije iz srednje škole, možda ćete se sjetiti da glavnu „energetsku valutu“ našeg organizma predstavlja molekula zvana adenozin trifosfat (ATP). Ona se u tijelu koristi za kontrakciju mišića, generiranje i prijenos živčanih impulsa i osiguravanje energije za kemijske sinteze u stanicama. On, poput kofeina, ima izravan utjecaj na to koliko smo tjelesno ili mentalno razbuđeni ili umorni. Kofein se u nekim znanstvenim krugovima već duže vrijeme predlaže kao mogući tretman za poremećaje pamćenja, a povezuje ga se i s nižim rizikom od razvoja Alzheimerove bolesti. Ima pozitivnu ulogu i kod smanjenja aritmija, a dobar je i za metabolizam. Tamna strana kave je ovisnost jer utječe na dopaminski sustav, i to slično kao i kokain. Može povisiti krvni tlak i povećati broj otkucaja srca, a važan je i način uzgoja – jer neke kave u sebi mogu sadržavati i pesticide… Igor Berecki za Bug

01.10. (14:01)

Prvog dana listopada obilježavamo Međunarodni dan kave

27.09. (14:00)

Kava koja vas tjera na avanturu, od slona do bačve viskija

Od crijeva do šalice: Najčudnije kave na svijetu

  • Finca El Injerto – Kava iz Gvatemale s aromama čokolade, karamele i cvjetnih nota uzgajana na visokim nadmorskim visinama
  • Kopi Luwak – Najskuplja kava na svijetu, proizvedena od zrna probavljenih od indonezijskog cibeta
  • Black Ivory – Rijetka tajlandska kava, čija zrna probavljaju slonovi, prepoznatljiva po zemljanim i voćnim notama
  • Burundi Gekenke – Ručno ubrana Red Bourbon sorta s cvjetnim aromama i voćnim okusom, dostupna i u Hrvatskoj
  • Cascara – Čaj od kave napravljen od suhe kožice zrna kave, s okusom sličnim suhom voću, idealan za ljubitelje blažih napitaka
  • Zelena kava – Blaga, biljna kava koja zadržava visok udio korisne klorogenske kiseline zbog izostanka prženja
  • Sahra kava – Arapska kava začinjena kardamomom, klinčićima i cimetom, kuhana u džezvi i poslužena bez mlijeka
  • Barrel-aged kava – Kava koja dozrijeva u bačvama prethodno korištenim za alkohol, što joj daje bogat okus drva, vanilije i suhog voća
23.09. (21:00)

Iza svake revolucije stoji neka kavana

Kava je kriva za sve (2013): Priča o povijesti zagrebačkih kavana ujedno je i priča o društvenom životu grada

Sinoć je na HTV 3 prikazan zanimljiv dokumentarac o povijesti zagrebačkih kavana, kao mjestima koje su zbog mnogima omiljenog napitka postale društveni centri. Prva kavana u Zagrebu otvorena je još 1748. godine. U drugoj polovini 19. stoljeća kafanski život postaje vrlo popularan, što pogoduje otvaranju kavana i u ostalim hrvatskim gradovima. U njima se sastaje društvena elita i tamo vodi burne filozofske rasprave o raznim temama, a posebno o kulturi i politici. Kavane s razlogom počinju nazivati “platonskim akademijama”. Ovamo su stizali vodeći europski listovi, a gostima je na raspolaganju bio i besplatni telefon.

Glavne zagrebačke kavane bile su smještene na Harmici – središnjem gradskom trgu. Gradski vodič iz 1892. godine opisuje ih sljedećim rečima: “Na južnoj strani trga poredane su velike kafane, ispred kojih su namešteni stolovi pod platnenim šatorima na prostoru ukrašenom cvećem i zelenilom, gde mogu gosti boraviti u letnje doba. Ugodno je boraviti na tom mestu, jer tu kola mnogobrojno stanovništvo, naročito u jutru za vreme dnevnog sajma, na koji dolazi seljaštvo iz okolice u svojim slikovitim nošnjama.”

22.09. (20:00)

Dokumentacija? Možda u idućem krugu

Uzgajivači kave traže odgodu europske uredbe o krčenju šuma

Proizvođači kave, predvođeni Međunarodnom organizacijom za kavu (ICO), apeliraju na Europsku uniju da odgodi primjenu uredbe o zabrani uvoza poljoprivrednih proizvoda povezanih s krčenjem šuma. Uredba, koja stupa na snagu krajem godine, zahtijeva da kompanije dokažu kako njihovi dobavni lanci ne potiču deforestaciju. No, uzgajivači kave tvrde da ne mogu ispuniti potrebne uvjete u zadanom roku. IT sustavi za prijavu također nisu spremni, a latinoameričke zemlje planiraju zajednički tražiti odgodu uredbe. Poslovni

06.08. (22:00)

Da nas truju sa kafetin?

Način pripreme kave uvelike utječe na to koliko je popularni topli napitak štetan ili koristan za organizam

Prema mišljenju stručnjaka, turska kava i espresso su najopasnije za ljudski organizam. Takve kave sadrže veće količine kemikalija cafestol i kahvel koje negativno utječu na kardiovaskularni sustav, a također povećavaju razinu nezdravog (LDL) kolesterola i triglicerida u krvi. Na drugom mjestu su kava s mlijekom i cappuccino. Ovako pripremljena kava sadrži više kalorija jer sadrži mlijeko, pa se sustavna konzumacija kave s mlijekom može negativno odraziti na figuru, prenosi Index. Filter kava se pokazala kao najkorisnija. Ovako pripremljena kava sadrži najmanje štetnih materija. N1

 

27.03. (00:00)

Eliksir života puta dva

Talog od kave odlično apsorbira otrovni herbicid

Osim što je odličan sastojak u kompostu, talog od kave na čudesan način apsorbira bentazon, herbicid koji se često koristi u poljoprivredi. Idealno rješenje za šest milijuna tona taloga kave, koliko ga se proizvede na godišnjoj razini. Kada se aktivira kloridom cinka, njegov ugljični sadržaj postaje 70 posto učinkovitiji u uklanjanju herbicida. Ako bi se ova metoda mogla primijeniti na industrijskoj razini, imala bi dvostruki ekološki učinak: preusmjeravanje taloga kave s odlagališta i sprječavanje štetnog djelovanja herbicida na životinje i okoliš. Green