Kina kakvu poznajemo više ne postoji - Monitor.hr
01.11. (08:00)

Xi misli da ima rješenje za sve probleme

Kina kakvu poznajemo više ne postoji

Kongres Komunističke partije Kine počinje 16. oktobra

Da, i dalje je to velika zemlja na Dalekom istoku i dalje njome upravlja Komunistička partija, ali ovo je jedna drugačija, centralizirana partija koju kontrolira jedan čovjek, Xi Jinping, predsjednik NR Kine. No, ako se pitate je li to još uvijek zemlja brzorastuće ekonomije čije se društvo otvara, ne samo po pitanju napuštanja politike zero-covid, već i po pitanju demokratizacije društva u cjelini, odgovor je “ne”. Ekonomija kopni, a društvo se sve više i više bori s autoritetom jednoumlja. I ako ćemo podvući crtu pod sve to, takva je Kina opasnija nego ikad. A tu su i trgovinske napetosti između Kine i velikih gospodarstava, poput SAD-a i EU koje također koče gospodarski rast. Kao da to sve nije dovoljno, juan strmoglavo pada u odnosu na američki dolar, a slaba valuta plaši ulagače, potičući neizvjesnost na financijskim tržištima što otežava središnjoj banci upumpavanje novca u gospodarstvo. Lider


Slične vijesti

23.11. (14:00)

Zbog neisplaćenih nadnica i straha od zaraze

Kineski radnici u “iPhone Cityju” sukobili se s državnim odredima za provedbu anti Covid-19 mjera

iPhone production targets report not accurate, says Foxconn - 9to5Mac

Više stotina radnika u Kini koji proizvode Appleove mobitele sukobili su se sa snagama sigurnosti zaduženima za provođenje strogih Covid-19 epidemioloških restrikcija. Prosvjedi su izbili tijekom noći zbog neisplaćenih nadnica i straha od infekcije. Nakon dolaska interventne policije više je radnika ozlijeđeno. Tenzije u “iPhone Cityju” – mjestu koje zapošljava 200.000 ljudi – počele su s lockdownom u listopadu. Od tada su mnogi zaposlenici završili u izolaciji, što znači da su bili osuđeni na spartanske obroke i potragu za lijekovima. Mnogi zaposlenici počeli su bježati iz dormitorija, specijalnih nastambi koje prvenstveno služe kao spavaonice za radnike. Posljednjih tjedana Foxconn je počeo nuditi neobično visoke plaće kako bi nadomjestio frustrirane i preplašene radnike, dok se lokalne vlasti fokusiraju na zaustavljanje nereda. U Foxconnovoj tvornici proizvodi se veći dio najskupljih iPhone 14 modela, a Apple je već upozorio kako pred blagdane očekuje smanjenje isporuka. Jutarnji

20.11. (09:00)

Dvolični Scott Morrison. Nije mu prvi put

Macron podivljao na Australce: “Ulazite u nuklearni okršaj s Kinom!”

Datei:Vanguard at Faslane 02.jpg – Wikipedia

Pariz je ponovno zaoštrio diplomatske odnose s Australijom. Francuski predsjednik Emmanuel Macron ustvrdio je kako je Australija ušla u “nuklearni sukob” s Kinom odlučivši nabaviti podmornice na nuklearni pogon, piše Telegraph. Optužba Macrona stiže godinu dana nakon što se Australija povukla iz ugovora s Francuskom o gradnji 12 konvencionalnih podmornica – najavljujući da će joj Britanija ili SAD umjesto toga osigurati brodove na nuklearni pogon. No Macron je vjerovao kako će se nova australska vlada ipak prikloniti Francuskoj. Tako je još u četvrtak  inzistirao na tome da je dogovor s Australcima o gradnji francuskih podmornica “i dalje na stolu”. “Mi smo u džungli i imamo dva velika slona, ​​koji su sve nervozniji. Ako postanu jako nervozni i započnu rat, to će biti veliki problem za ostatak džungle. Potrebna vam je suradnja mnogih drugih životinja – tigrova, majmuna i tako dalje. Naša indo-pacifička strategija je kako osigurati dinamičnu ravnotežu u ovom okruženju”, objasnio je Macron. Jutarnji

16.11. (14:00)

Zapad je slab i licemjeran

Telegraph: Kina sada ima sve adute za sprječavanje nuklearnog napada na Ukrajinu

Pobjeda Ukrajine u Hersonu mogla bi biti pokazatelj snage Kine, a ne Zapada. Bude li Kremlj ponovno eskalirao svoju ofenzivu, američke će mogućnosti biti ograničene. Njezin plan da sankcijama slomi Rusiju do sada se nije pokazao uspješnim, dijelom zahvaljujući velikim ruskim rezervama, a dijelom i zbog manjka suradnje zapadnih saveznika. Kina sada u rukama drži gotovo sve adute za sprječavanje nuklearnog napada na Ukrajinu. Putin se najviše boji reakcije kineskog predsjednika Xija koji je već ukorio Kremlj zbog nuklearnih prijetnji. Xi ima moć da ruskom gospodarstvu zada smrtonosni udarac nametanjem ograničenja uvoznih cijena energije. Iako je Putin možda na rubu ponora, slično se događa i Zapadu. Svako proglašenje potpunog ruskog poraza trenutno bi bila velika zabluda. Index

15.11. (21:00)

"Indija - prevelika zemlja prebogate povijesti da bi se vezala za ikoga drugog"

Ako Kina krene na Tajvan, sve ovisi o sili koja pažljivo važe na koju će stranu

Indija će nadmašiti SAD i postati druga ekonomska sila, Kina prva – Biznis.ba

Zašto je Indija ključna u američko-kineskom rivalstvu prilično je jasno. Ona je velika regionalna sila u južnoj Aziji i Indijskom oceanu, dvjema regijama u kojima se Kina namjerava proširiti. Indija ima iskustva s kineskim maltretiranjem duž njihove sporne granice na Himalaji. Nakon sukoba iz lipnja 2020. kada je poginulo najmanje 20 indijskih vojnika, New Delhi je izgubio sve iluzije o kineskom predsjedniku Xi Jinpingu. Bidenova administracija je naklonjena Indiji, i to s dobrim razlozima. New Delhi se pridružio QSD-u (kvadrilateralnom sigurnosnom dijalogu) – uz Australiju, Japan i SAD – i njegovoj viziji “slobodnog i otvorenog Indo-Pacifika”. Usto, Washington je pružao obavještajnu podršku Indiji tijekom i nakon sukoba s Kinom na Himalaji 2020. godine. “Premda je odnos s Indijom najvažniji za SAD u 21. stoljeću, nemojte se zanositi: u Indiji nema entuzijazma za formalni savez s Washingtonom. Kao što mi je rekao bivši indijski ministar vanjskih poslova Vijay Gokhale: ‘Indija je prevelika, ima previše povijesti i identiteta velike civilizacije da bi se vezala za ikoga drugog.'”, piše za Bloomberg Hal Brands, profesor međunarodnih odnosa na Sveučilištu Johns Hopkins. Net

 

15.11. (11:00)

Analiza Deutsche Wellea

G20: Različiti ciljevi vodećih nacija na Baliju

Summit G20 sigurno neće proteći u znaku harmonije. To zna i Berlin. S obzirom na to da Putin ipak neće doći, velike gospodarske nacije nisu baš jedinstvene oko toga kako se treba boriti protiv gladi, a ni oko toga kako dalje s Ukrajinom. Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock očekuje jasan znak međunarodne odlučnosti protiv ruskog rata. Hoće li se tome priključiti Kina, Saudijska Arabija ili Turska? To je više nego upitno. Zato se u vladinim krugovima u Berlinu i ne očekuje jasna osuda Rusije na samitu G20 kao što je bilo ljetos na samitu G7 u Elmauu. Ohrabren iznenađujuće dobrim rezultatima svoje Demokratske stranke na međuizborima, američki predsjednik Joe Biden na samitu G20 želi naglasiti ulogu SAD-a kao vodeće svjetske velesile, a najveći izazov Amerikancima nije Rusija, već Kina; odnosi dviju zemalja već desetljećima nisu bili na tako niskim granama kao što su sada. Deutsche Welle

 

12.11. (09:00)

U strahu od ekonomskog kraha

Kina napokon počinje ublažavati drakonske anticovid mjere

When Will COVID-19 Pandemic End?, SRM University Students Conduct Study to Find Out

China Daily, jedan od medija na engleskom, objavio je u petak dvodnevno skraćenje karantene za bliske kontakte zaraženih ljudi i putnike u dolasku s deset na osam dana te ukidanje kazne zrakoplovnim prijevoznicima zbog dovođenja previše slučajeva covida-19. Putnici u dolasku trebat će samo jedan PCR test unutar 48 sati. Uvjet za dodatna tri dana kućne izolacije nakon centralizirane karantene ostaje. Kina neće više pokušavati identificirati “sekundarne” kontakte – što je velika smetnja građanima koji bi se našli uhvaćeni u sveobuhvatnim naporima praćenja kontakata kada se pronađe slučaj – dok će i dalje identificirati bliske kontakte. Nove mjere i vijesti o usporavanju inflacije u SAD-u s 8,2 na 7,7 posto, što sugerira da je prošla vrhunac i da se može očekivati blaži rast kamata – predviđa se porast od samo 0,5 posto – doveli su do rasta kineskih financijskih tržišta. Jutarnji

09.11. (09:00)

"Ukrajina danas, Daleki istok sutra"

Japan ubrzano jača vojne sposobnosti: Nećemo stajati po strani ako Kina napadne Tajvan

<p>Japanske snage u maršu</p>

Kad bi Kina napala Tajvan, ne bi se morala suočiti samo s vojnim snagama Taipeija ili s Amerikancima, nego i s dugogodišnjim rivalom, Japanom. Stoljećima su se Japan i Kina borili za hegemoniju na Dalekom istoku, a često i jedni drugima prijetili uništenjem. Kako navodi Bloomberg, prijetnja invazijom na Tajvan proizvodi tihu revoluciju u Tokiju i tjera tamošnje dužnosnike da naciju pripreme na borbu. “Ukrajina danas, Daleki istok sutra”, upozorio je japanski premijer Fumio Kishida u lipnju. Istog mjeseca je oko 90 posto javnosti vjerovalo da Zemlji Izlazećeg Sunca predstoji pripremiti se za kinesku invaziju na Tajvan. Ako Tajvan padne, otoci na jugozapadnom kraju japanskog arhipelaga mogli bi postati neobranjivi. Kina bi mogla suziti japanske vitalne trgovačke rute i povećati pritisak oko spornog otoka Senkaku. To je razlog zašto vlasti u Tokiju izjavljuju da Japan neće stajati po strani ako Kina napadne Tajvan. Jutarnji

07.11. (14:00)

Utjecaj komentara na naš životni put

Kako se Kina uključila u informacijski rat

Ruske dezinformacijske kampanje i kampanje utjecaja već godinama su dio europskih, pa tako i hrvatskih, razgovora o političkim prijetnjama. No od početka rata u Ukrajini, Europska unija sve glasnije upozorava na jačanje nove sile u informacijskom ratu, Kine. Stručnjaci ističu da se o potencijalnim prijetnjama koje dolaze iz Kine još uvijek ne zna dovoljno, dok europarlamentarci upozoravaju da je potrebna strategija onemogućavanja vanjskog utjecaja. Koordinirana kampanja iz Kine koju je otkrila Meta ciljala je na samo dvije zemlje, SAD i Češku. U Češkoj korisnici su dobivali poruke koje su kritizirale podršku lokalne vlade Ukrajini te pozive da vlada prestane antagonizirati Kinu da ne bi uzrokovala ekonomsku odmazdu. Računi koji su sudjelovali u kampanji svoje objave su radili tijekom kineskog radnog vremena, s dugom pauzom za ručak, pokazala je analiza. Faktograf

05.11. (20:00)

Rat je najbolja investicija. Ali za pobjedu je potrebno srce

Bi li SAD mogao pobijediti u Trećem svjetskom ratu? Iako nije pobijedio ni u jednom koji je vodio nakon Drugoga svjetskog rata

Bi li Amerika mogla pobijediti u trećem svjetskom ratu?

Sjedinjene Američke Države su, od svojeg osnutka do danas, provele većinu vremena u ratu protiv nekoga. Od 1776. do 2022. – u 246 godina postojanja – SAD je bio u ratu čak 229 godina. Ukupno je samo 17 godina američke povijesti prošlo bez većih ratova. Niti jedan predsjednik SAD-a nije bio mirnodopski predsjednik, svaki od 46 dosadašnjih barem je dio svoje vladavine proveo kao ratni predsjednik. Jutarnji Utjecajni Foreign Affairs “poigrao” se upravo mogućnošću rata između Sjedinjenih Američkih Država s jedne strane te Kine i Rusije s druge u ratu koji bi bio – Treći svjetski rat. Pod naslovom “Može li Amerika pobijediti u novom svjetskom ratu?” analizirana je vojna snaga Sjedinjenih Američkih Država naspram Kine i Rusije. Index

04.11. (21:00)

Na zapadu ništa novo

Njemački strah od Kine i Rusije

Ruski napad na Ukrajinu utjecao je i na poglede Nijemaca na sigurnosno-politička pitanja. Vanjski odnosi, i politički i ekonomski, upravo se propitkuju. Sve češće se poglede usmjerava i prema Kini. Dijelom i zbog toga što tu zemlju ovih dana posjećuje savezni kancelar Olaf Scholz. Samo devet posto ljudi s pravom glasa u Kini vidi pouzdanog partnera Njemačke. Prije pet godina tog je mišljenja bilo 36% ispitanika. To je znatno „zahlađenje” njemačkih stavova naspram Kine. Na Kinu njemačko stanovništvo gleda s nepovjerenjem, a slična doza nepovjerenja postoji i u odnosu prema Rusiji (10%). Strah od toga da bi Rusija mogla napasti i druge europske zemlje nešto je smanjen od početka rata u Ukrajini, ali je i dalje na visokoj razini – 61%. Ipak po pitanju buduće ekonomske suradnje s Kinom nema jedinstva među ispitanim njemačkim građanima: polovica ih se zalaže za reduciranje obujma suradnje. Ali isto toliko ih se zalaže za nastavak suradnje. DW