Klimavi pregovori u Glasgowu - Monitor.hr
04.11.2021. (13:00)

Pusta obećanja

Klimavi pregovori u Glasgowu

U startu bilo jasno da će konferencija u Glasgowu o klimi biti još jedan sastanak međunarodne zajednice obilježen nepomirljivim razlikama između nemoćne većine stanovnika Zemlje i političkih elita koje se u Glasgowu uglavnom razbacuju brojkama o obećanim milijardama. Razlike su nepomirljive i među industrijaliziranim zemljama koje kalkuliraju kako sačuvati vlastite ekonomije i onima u razvoju koje, poput Kine i Indije, puno zagađuju ali smatraju da bi ove prve trebale snositi veći teret, i na koncu između obje te skupine i najmanje utjecajnih a najranjivijih zemalja svijeta – piše Tena Erceg. Novosti


Slične vijesti

Subota (08:00)

Kipuća južna hemisfera

U Australiji izmjerena rekordna temperatura od 50,7 Celzijeva stupnja

Izvještaji lokalnih medija kažu da je ovogodišnja količina oborina bila između 0 i 50 milimetara do studenog i prosinca i to je znatno ispod normalne razine. Prosječna temperatura za ovo doba godine obično je oko 36 Celzijevih stupnjeva. Velike vrućine uzrokuju i požare, a zapadna Australija već je doživjela velike požare u prosincu prošle godine, kada je 6.000 hektara zemlje izgorjelo u blizini rijeke Margaret, izvan grada Pertha. Prijavljeni rekordni iznos dolazi nakon što je europska klimatska agencija Copernicus potvrdila da je posljednjih sedam godina bilo najtoplijih na svijetu. Green

11.01. (15:00)

Trujemo planet, trujemo sebe

Zdravlje ekosustava, divljih i domaćih životinja i ljudi neraskidivo su povezani

Novinarka i autorica dokumentarnih filmova Marie-Monique Robin nedavno je objavila knjigu La fabrique des pandémies, a u kojoj omogućuje laicima da pristupe znanju 62 uglednih znanstvenika o razlozima eksponencijalnog razvoja zaraznih bolesti na našoj planeti. Znanstvenici koje sam intervjuirala dijele isto uvjerenje na osnovu svojih istraživanja, iskustava i predviđanja: uništavanje biodiverziteta je glavni razlog pojave infektivnih zoonotičkih bolesti, to jest bolesti koje sa životinja prelaze na ljude. A glavni činilac kojim se može objasniti taj razvoj je deforestacija, sječa šuma – kaže Robin. Peščanik

26.12.2021. (00:00)

Kome ćemo ostaviti ovakav svijet?

Eko-anksioznost počela utjecati i na intimne odnose

Kako prenosi portal Vice, nedavna su istraživanja pokazala da čak 38 posto Amerikanaca između 18 i 29 godina smatra da bi parovi koji planiraju proširiti obitelj u obzir trebali uzeti klimatske promjene, a trećina žena između 20 i 45 godina to smatra presudnim čimbenikom zbog kojeg se odlučuju imati manje djece. Također, mnogi odabiru ne donositi djecu na svijet jer će se upravo ona morati nositi s potencijalno katastrofalnim posljedicama ignoriranja klimatskih promjena. Osim što eko-anksiozni žive s kontinuiranim unutarnjim sukobom između ostvarenja svojih snova (npr. širenje obitelji) i onoga što je dobro za budućnost svijeta (npr. smanjenje ugljičnog otiska), brine ih i kontracepcija. Naime, UN Population Fund procijenio je da oko 10 milijardi prezervativa svake godine završi na otpadu, a budući da se ne mogu reciklirati te sadrže kemikalije i aditive, jasan je njihov negativan utjecaj na okoliš. Lider

12.12.2021. (08:00)

Voda duboka

Širi se priča da mediji šute o naglom rastu leda na Grenlandu. Što je prava istina?

Grenland je već 20-ak dana u ‘akciji’ značajnog dobitka ledene mase, mnogo iznad prosječne brzine akumulacije. U jednom danu dobiveno je čak 9 gigatona novog leda, poručuje tako autor objave na Facebook stranici MeteoAdriatica, koji smatra da bi mediji trebali pisati i o iznimnim događajima velikog nakupljanja leda na Grenlandu, a ne samo o velikim gubicima kakvi su, primjerice, zabilježeni tijekom velikih vrućina ovoga ljeta. Tu je problem u činjenici da autor očito miješa kruške i jabuke. Naime, u istraživanju klimatskih promjena ključni su dugoročni trendovi, a ne pojedinačni događaji. Ovi potonji interesantni su samo u posebnim okolnostima. Pri tome je važno razumjeti fizikalne procese koji su zaslužni za pojedine ekstremne događaje. Nenad Jarić Dauenhauer za Index.

21.11.2021. (08:00)

Budućnost stanovanja

Ambiciozan projekt: Gradit će plutajući grad koji može izdržati nalet uragana pete kategorije

Grad Busan u Južnoj Koreji osvarit će snove ljubitelja SF-a i na svojim će prostorima dati izgraditi plutajući grad, a učinit će to dizajner  OCEANIX u suradnji s UN-ovim programom ljudskih naselja (UN-Habitat). Heksagonalne platforme obložene vapnencem proizvodile bi vlastitu hranu, energiju i pitku vodu, a kavezi ispod njih služili bi za uzgoj školjkaša te bi bile otporne na poplave i dizale se s razinom mora, a pedviđen je utrošak oko 200 milijuna dolara i jedan prototip bio bi gotov do 2025. Jutarnji list

14.11.2021. (09:00)

Ne može bez kompromisa

Postignut dogovor na konferenciji o klimi u Glasgowu

Usvojen je globalni sporazum čiji je cilj barem održati živima nade da bi se globalno zagrijavanje moglo održati na 1,5 stupnjeva Celzija i tako spasiti svijet od katastrofalnih posljedica klimatskih promjena. Klimatski pakt iz Glasgowa spominje fosilna goriva – prekid subvencija uz ojačanje ciljeva za njihovo smanjenje do 2030. godine. Iran, Kina, Saudijska Arabija i Indija su bile protiv postpunog ukidanja, pa je dogovor pao na postupno smanjenje. Nacional

01.11.2021. (22:00)

Distopijska budućnost

Alarmantna poruka šefa UN-a na sastanku svjetskih čelnika: ‘Kopamo si vlastite grobove

Glavni tajnik Ujedinjenih naroda, António Guterres, na Skupu za spas svjetske klime (COP26) poslao je dramatične poruke o scenariju koji nas čeka nastavimo li s praksom uporabe fosilnih goriva. Pozvao je na češće sastanke i ažurnije djelovanje država, a smatra da se svake godine treba revidirati planove jer je dosadašnja praksa petogodišnjih planova po njemu preslaba. U Glasgowu je 120 svjetskih čelnika, a kao osnovni problem predstavljen je slab rezultat velikih ekonomija u sprječavanju emisije ugljičnih spojeva te se njihovo prepoznavanje problema smatra nedostatnim. Pregovori će trajati dva tjedna. Večernji list

16.10.2021. (10:30)

Ako se Zemlja zagrije za 3°C, ovako bi mogli izgledati Zadar, Split i Pula

Analiza provedena u suradnji s istraživačima sveučilišta Princeton i Potsdamskog instituta za istraživanje klimatskih utjecaja u Njemačkoj rezultirala je zapanjujućim vizualnim kontrastima između svijeta kakav danas poznajemo i naše podvodne budućnosti, ako se planet prosječno zagrije tri stupnja Celzija iznad predindustrijskih razina u 19. stoljeću. Zimo

28.08.2021. (14:00)

Prirodno oružje protiv klimatskih promjena

Znate li koliko stabala treba zasaditi u gradovima da se nadoknadi emisija ugljika?

Zemlje diljem svijeta utrkuju se u pronalaženju rješenja za stakleničke plinove koji su rezultat ljudskih aktivnosti poput vožnje automobila i proizvodnje različite robe. I pokraj svih inovacija, nađe se i onih koji razmišljaju o sadnji drveća. Imajući to na umu, tvrtka Compare The Market predstavila je svoje najnovije istraživanje o broju stabala koje bi glavni gradovi diljem svijeta trebali saditi godišnje kako bi nadoknadili emisije ugljika koje doprinose atmosferi. Izvješće je kombiniralo podatke kako bi prikazalo ukupnu količinu ugljika proizvedenu uz broj stabala potrebnih da se to nadoknadi. Tako pet gradova u Aziji, koji uključuju Peking, Singapur, Hong Kong, Tokio i Seul, godišnje oslobađaju 219,506.539 tCO2, a gradovi bi morali posaditi 43,901.308 stabala svake godine kako bi nadoknadili te emisije. Peking bi prema istraživanju trebao zasaditi 15,020.976 stabala, zatim Singapur s 9,366.336 i Hong Kong s 8,975.292. Tokiju treba 5,522.200, a Seoulu 5,016.504. Na listi su se našli i gradovi poput Istanbula, Londona, Lagosa, Santiaga i drugih. Green